REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru

Stalna služba u Garešnici

Garešnica, V. Nazora 22

P-764/2024-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru Stalna služba u Garešnici, po sucu tog suda Dajani Gabud Jandoš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Aniti Marković, odvjetnici iz Bjelovara, protiv prvo tuženika LP, sada nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Tihomiru Volić odvjetniku iz Garešnice i drugo tuženika JP, iz [adresa], zastupanog po odvjetniku Vinku Marinković iz Zagreba, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 13. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika II tuženika, na ročištu za objavu i uručenje presude, 21. svibnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Usvaja se tužbeni zahtjev u odnosu na prvo tuženika LP koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje se sastoje zk. čbr. [katastarska čestica] broj dl. 6 DONAT površine 396 m2, VINOGRAD 396 m2 i zk. čbr. [katastarska čestica] broj dl. 6 DONAT površine 334 m2, ORANICA površine 334 m2, ukupne površine 730 m2, koje su u zemljišnim knjigama upisane na imenu ČP, [adresa], što je tuženik ČP iz [adresa], sada nepoznatog prebivališta i boravišta zastupan po privremenom zastupniku dužan tužitelju priznati i trpjeti zemljišnoknjižnu provedbu."

II. Odbija se tužbeni zahtjev u odnosu na drugo tuženog JP, kao neosnovan, a koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od zk. čbr. [katastarska čestica] broj dl. 65 DONAT površine 2086 m2, VINOGRAD površine 899 m2, ORANICA površine 1187 m2 i zk. čbr. [katastarska čestica] dl. 65, DONAT površine 3392 m2 ORANICA površine 3392 m2 i zk. čbr. [katastarska čestica] broj dl. 56 DONAT površine 1280 m2 i LIVADA 1280 m2, koje su u zemljišnim knjigama upisane na imenu TP, N, [adresa], što je tuženik TP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan tužitelju priznati i trpjeti zemljišnoknjižnu provedbu."

III. Nalaže se tužitelju naknaditi drugo tuženom JP OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 1.812,50 € u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U pravnoj stvari pobliže navedenoj u uvodnom dijelu ove odluke dana 28. kolovoza 2024. podnesena je tužba.

2. U tužbi se navodi, da je na nekretninama upisanim u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica]- vinograd donat sa 110 čhv. i kčbr. [katastarska čestica]-oranica donat sa 93 čhv., kao vlasnik u zemljišnim knjigama upisan ČP, [adresa], a kod Državne geodetske uprave Odjel za katastar nekretnina [adresa] prema zemljišnoj knjizi na kčbr. [katastarska čestica] u posjedovnom listu 626 K. O. [katastarska općina] upisan je ZP, iz [adresa], a na kčbr. [katastarska čestica] u posjedovnom listu 1901 K. O. [katastarska općina] upisan je tužitelj. Na nekretninama upisanim u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica]-šuma kapelski breg sa 580 čhv., kčbr. [katastarska čestica]-šuma kapelski breg sa 943 čhv., i kčbr. [katastarska čestica] - šuma kapelski breg sa 356 čhv., u zemljišnim knjigama kao vlasnik upisan je TP, N, a kod Odjela za katastar nekretnina [adresa] u posjedovnom listu 612 K. O. [katastarska općina] na imenu TP upisane su kčbr. [katastarska čestica], a kčbr. [katastarska čestica] upisana je u posjedovnom listu 105 K. O. [katastarska općina] na imenu KP. Stvarni posjednik i izvanknjižni vlasnik naprijed navedenih nekretnina je tužitelj. Nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] tužitelj je kupio kao izvanknjižno vlasništvo od RP rođ. L, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i to Kupoprodajnim ugovorom od 28.02.2022. godine, isplatio kupoprodajnu cijenu u cijelosti i stupio u posjed predmetnih nekretnina, a RP je te nekretnine stekla od svojih prednika i prije prodaje tužitelju iste samostalno i nesmetano sa svojim prednicima uživala više od 40 godina. Nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] tužitelj je stekao kupnjom kao izvanknjižno vlasništvo Ugovorom o kupoprodaji nekretnina od 09. svibnja 2022. godine od VP rođ. J iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatio kupoprodajnu cijenu u cijelosti i stupio u posjed predmetnih nekretnina, a VP te je nekretnine stekla kupnjom od BP, time da je iste samostalno i nesmetano uživala više od 40 godina prije prodaje tužitelju. Tužitelj je savjestan, zakonit i istinit posjednik predmetnih nekretnina koje sa svojim prednicima nesmetano uživa više od 40 godina i nikada im nitko nije priječio uživanje i posjedovanje tih nekretnina, niti si na istima svojatao vlasnička ili kakova druga prava i tužitelj se i nadalje nalazi u samostalnom i nesmetanom posjedu tih nekretnina, a tuženi kao upisani zemljišnoknjižni vlasnici, a niti upisani posjednici osim tužitelja, ne nalaze se u posjedu predmetnih nekretnina, te tužitelj ispunjava zakonske uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Stoga se predlaže sudu presudom utvrditi tužitelja vlasnikom predmetnih nekretnina. U odnosu na prvo tuženog LP navedeno je, da je istome prebivalište i boravište nepoznato i da isto proizlazi iz podataka Policijske postaje Garešnica od 16. studenog 2023. godine, tako da je radi zaštite prava i interesa tog tuženika potrebno istom postaviti privremenog zastupnika, jer bi postupak postavljanja zakonskog zastupnika trajao dugo i za tužitelja bi mogle nastupiti štetne posljedice, pa kako tuženik ČP nema punomoćnika u ovom predmetu, tužitelj je predložio istome postaviti temeljem čl. 84. Zakona o parničnom postupku privremenog zastupnika.

3. Sud je rješenjem P-764//2024-13 od 10. listopada 2024. imenovao tuženom LP kao osobi nepoznatog prebivališta i boravišta, privremenog zastupnika odvjetnika Tihomira Volić iz [adresa], te je o istome objavljen oglas u Narodnim novinama. Privremeni zastupnik tuženika nije dostavio odgovor na tužbu.

4. Drugo tuženik JP u odgovoru na tužbu protivi se tužbenom zahtjevu tužitelja, osporava njegove navode iz tužbe da bio stvarni posjednik i izvan knjižni vlasnik nekretnine u odnosu na koju je on tužen. Osporava navode da bi tužitelj stekao predmetne nekretnine kao izvan knjižno vlasništvo Ugovorom o kupoprodaji nekretnina od 09.05.2022. sklopljenog s VP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a da je navedena VP predmetne nekretnine navodno stekla kupnjom od BP, pa da ih je “samostalno i nesmetano uživala više od 40 godina prije prodaje tužitelju". Drugo tuženik je pravo vlasništva na predmetnim nekretninama valjano stekao temeljem Darovnog ugovora sklopljenog u [adresa] dana 15.04.1975. između CP iz [adresa] kao darovatelja i njegovog nećaka drugotuženika JP kao daroprimatelja. Člankom 3. citiranog Darovnog ugovora utvrđeno je, da drugotuženik kao daroprimatelj odmah stupa u vlasnički posjed darovanih nekretnina, dok “darovatelju još ostaje jedan otkos smiljke i ovogodišnja zob, koja je tamo zasijana”. Iz povijesnog izvadka iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], proizlazi da je darovatel j CP stekao premetne nekretnine temeljem Kupoprodajnog ugovora od 28.10.1940. sklopljenog s prodavateljem SP, dok je navedena SP bila prvi upisani vlasnik predmetnih nekretnina dana 08.04.1938. temeljem Kupoprodajnog ugovora od 07.04.1938. Stoga drugo tuženik ističe, da tužitelj sklapanjem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 09.05.2022. sklopljenog s VP rođ. J nije stekao izvan knjižno vlasništvo predmetnih nekretnina s obzirom da ni VP niti njezina navodni prednik OP nisu bili vlasnici predmetnih nekretnina. Kod Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Bjelovar, Odjel za katastar nekretnina Garešnica u posjedovnom listu broj 612 katastarskog operata k. o. [katastarska općina], predmetne nekretnine odgovaraju prema katastru zemljišta k. č. br. [katastarska čestica] Donat oranica i vinograd površine 2086 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Donat oranica površine 3392 m2, a na kojima je upisan isključivi posjed drugo tuženika JP. Isto tako kod Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Bjelovar, Odjel za katastar nekretnina Garešnica u posjedovnom listu broj 105 katastarskog operata k. o. [katastarska općina], predmetne nekretnine odgovaraju prema katastru zemljišta k. č. br. [katastarska čestica] Donat livada površine 1280 m2, a na kojoj je upisan isključivi posjed KP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dakle isključivi posjed osobe različite od tužitelja, VP i njezinih navodnih prednika. VP kao prodavateljica iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 09.05.2022. nije mogla prenijeti na tužitelja pravo vlasništva na nekretninama na kojima niti sama nije imala nikakva stvarna prava, a sve imajući u vidu temeljno pravno načelo da nitko ne može na drugoga prenijeti prava koja sam nema. Drugo tuženik ističe da je u cijelosti neutemeljena i netočna tvrdnja tužitelja da je VP predmetne nekretnine navodno “samostalno i nesmetano uživala više od 40 godina prije prodaje tužitelju”, jer bi VP ili bilo koja treća osoba predmetne nekretnine mogla eventualno koristiti samo uz izričitu suglasnost drugo tuženika. Činjenica, da je drugo tuženik osoba starije životne dobi koja živi u [adresa], ni u kojem slučaju ne može biti okolnost na kojoj bi tužitelj mogao temeljiti bilo kakvo svoje pravo, pa niti pravo na posjed predmetnih nekretnina. Iz svega navedenog nedvojbeno proizlazi, da ni tužitelj, ni VP niti njezina navodna prednica BP nikada nisu bili vlasnici predmetnih nekretnina, te da nikada nisu vršili samostalan (vlasnički) posjed koji bi imao zakonom određenu kakvoću i neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme. Drugo tuženi se poziva na čl. 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i odredbi čl. 8. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19, 128/22 i 155/23) koje reguliraju načelo javnosti i povjerenja u zemljišne knjige, budući da je poznavanje stanja u zemljišnim knjigama neoboriva presumpcija. Stoga se predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

5. U postupku izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u dokumentaciju koju čine: Izvadci iz zemljišne knjige zk. ul. broj [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], po uspostavi BZP za zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] (list 179, 183), izvode iz katastarskog plana, Prijepise posjedovnih listova broj 1901, 105 i 621 sve k. o. [katastarska općina], uvjerenje o prebivalištu izdano od MUP- a Republike Hrvatske, preslik Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 09.05.2022. i 28.02.2022. (listovi 5-23), Darovni ugovor od 15.04.1975. (list 62), preslik povijesnog zk. izvadka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 65-68), dopis Dr. FP iz [adresa] od 05.06.1975. upućen drugo tuženom, Rješenje Zavoda za katastarske i geodetske poslove Skupštine općine Garešnica od 01.08.1975., Rješenja o utvrđenim obvezama plaćanja poreza i doprinosa od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti na predmetnim nekretninama za 1976., 1980., 1982.,1983., 1984., 1985., i 1993. (list 85-103). Pročitani su iskazi svjedoka: VP, UP, DP, EP, tužitelja NP i drugo tuženika JP (list 107-112, 140-141). Izvršen je uvidu nalaz i mišljenje sa skicom izmjere geodetskog vještaka Damira Mlinarić (list 148-149).

6. Na temelju provedenih dokaza i njima utvrđenog činjeničnog stanja sud je ocijenio zahtjev tužitelja u odnosu na prvo tuženog LP osnovanim, te ga kao takvog usvojio, sve kao u toč. I. izreke odluke, dok je tužbeni zahtjev u odnosu na drugo tuženog JP odbio zahtjev ocijenivši ga neosnovanim, sve kako je pobliže označeno u toč. II. izreke odluke.

7. U odnosu na nekretnine obuhvaćene tužbom za koje je tužen prvo tuženi ČP, pobliže opisane u toč. I. izreke odluke utvrđeno je da se iste vode u zemljišnim knjigama upisane kao vlasništvo LP. U katastru tužitelj se vodi posjednikom čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok se čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vodi u posjedu PP, kako proizlazi iz prijepisa posjedovnih listova broj 1901 i 626 sve k. o. [katastarska općina]. Iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 28.02.2022. (list 21-23) proizlazi da je istim RP rođ. L kao prodavateljica prodala tužitelju kao kupcu između ostalih nekretnina i predmetne nekretnine čkbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] iz zk. ul. [broj ZK uloška] kao svoje izvan knjižno vlasništvo, pri čemu se navodi da se iste u zemljišnim knjigama vode kao vlasništvo LP. Iz iskaza svjedoka UP proizlazi da je predmetne nekretnine koje je RP prodala tužitelju posjedovala unazad 40 godina, koliko je on oženjen, jer se iste nalaze uz nekretnine njegova tasta, a za ĐP nije nikada čuo. Svjedok IP također je potvrdio, da se RP sa suprugom u posjedu predmetnih nekretnina koje se vode u zemljišnim knjigama na LP nalazila prije prodaje sigurno duže od 20 godina i osim obitelji RP nikoga drugoga nije vidio da nešto poduzima na tim nekretninama. Navedeno je potvrdio i svjedok HP. Tužitelj je iskazao, da su predmetne nekretnine šuma, a on je rođen u kući koja se nalazi nekih 100 m od iste, te od kako pamti obitelj RP je radila predmetne nekretnine, koje su prvo bile oranice, pa su tijekom vremena prerasle u šumu. Po kupnji istih on je stupio u njihov posjed i nije imao problema s bilo kim u smislu da bi mu netko osporavao pravo na iste. Nije mu poznata osoba ČP. Imajući dakle u vidu utvrđeno, da se tužitelj nalazi u posjedu predmetnih nekretnina po kupnji istih od RP, koja se prethodno nalazila duže od 20 godina u samostalnom posjedu (što iskazuju svjedoci i tužitelj), te da je tužitelj od kad pamti viđao samo obitelj RP na predmetnim nekretninama, pri čemu se poštenje posjeda presumira u smislu čl. 18. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te nije dokazano nepoštenje tužitelja, sud je usvojio zahtjev tužitelja vezano za nekretnine koje se u zemljišnim knjigama vode kao vlasništvo prvo tuženog LP, a pobliže su opisane u toč. I. izreke ove odluke, sve sukladno čl. 159. st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

8. U svezi nekretnina koje su utužene, a vode se u zemljišnim knjigama na drugo tuženom JP, pobliže opisane u toč. II. izreke odluke, utvrđeno je da je drugo tuženi vlasništvo istih stekao još 1975. temeljem Darovnog ugovora kojim je darovan od strane tadašnjeg zemljišno knjižnog vlasnika CP. Tuženi JP vodi se i u katastru posjednikom utuženih čkbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], dok se čkbr. [katastarska čestica] vodi u posjedu KP r. Č. Prilikom očevida uz sudjelovanje geodetskog vještaka utvrđeno je, da su predmetne nekretnine šuma. Povezujući Rješenje Zavoda za katastar i geodetske poslove Skupštine Općine Garešnica od 01.08.1975. sa Rješenjima Općine Garešnica Uprava prihoda (1976.,1980.1982.,1983.,1984.,1985., 1993.) drugo tuženi JP je zaduživan/terećen za plaćanje poreza i doprinosa od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti za čkbr. [katastarska čestica]. Iz iskaza tuženog proizlazi, da je on po darovanju mu predmetnih nekretnina o istima vodio brigu, te ih jedno vrijeme davao na obradu "pola-pola" tako da bi on dao zemlju i materijal, a drugi bi obradio i pobrao urod, pa bi se podijelili financijski po pola i tako negdje do Domovinskog rata, kada su se iste prestale obrađivati te su zarasle u šumu. Za vrijeme dok je obrađivao nekretnine, dio istih je bilo obradivo zemljište, a dio je bio voćnjak. Posljednji puta kada je bio pogledati predmetne nekretnine, a što je bilo prije 8 ili 10 godina (kada je bio na sahrani), vidio je da su nekretnine zarasle u šumu. Svjedok HP se prisjetio iz svog djetinjstva obitelji CP, (svjedok je rođen 1958.) te da je predmetna zemlja tada bila obradiva, no kasnije je prerasla u šikaru. Istome nije poznat drugo tuženi JP. Sjeća se da je AP njemu pričao , da je njegov otac kupio imanje od obitelji CP 1980., među kojim su bile i predmetne nekretnine, te ga je i viđao sa suprugom da vrši sječu u predmetnim šumama. Svjedoci UP, IP i HP, potvrdili su iskaz tužitelja , da se u posjedu predmetnih nekretnina nalazila obitelj AP (AP i ĆP) još od 1980. Tužitelj je iskazao da po kupnji predmetnih nekretnina nije ništa na istima poduzimao, ali je u vrijeme kupnje bio 100% siguran, da su iste vlasništvo obitelji ĆP, jer je na istima viđao prije obitelji ĆP BP, a potom AP i ĆP, koji su sjekli drvo u šumi barem jednom godišnje.

9. Imajući u vidu, da je vlasnik predmetnih nekretnina CP darovao predmetne nekretnine tuženom JP još 1975., a temeljem koje pravne osnove je tuženi potom i upisan u zemljišne knjige vlasnikom, to nije bilo pravno dopušteno naknadno raspolaganje istim nekretninama MP (evenutalna prodaja istih Obitelji Vončina), jer je isti prestao biti vlasnikom nakon darovanja istih drugo tuženom JP. Eventualna prodaja predmetnih nekretnina od strane drugih osoba iz obitelji MP također nije bila pravno dopuštena, jer isti nisu bili nositelji vlasničkih prava na predmetnim nekretninama, a nitko ne može na drugoga prenijeti više prava, nego ih sam ima, što je temeljno načelo građanskog i stvarnog prava. Iz iskaza svjedokinje ĆP proizlazi, da kada je prodavala predmetne nekretnine tužitelju nije imala "nikakve dokumente da je to njeno", a ista nema saznanja je su li ŠP (njen svekar) i CP sačinjavali pisani ugovor za kupnju kuće i šume. Slijedom navedenog ĆP nije mogla pravno valjano prodati, odnosno prenijeti vlasnička prava na predmetnim nekretninama na tužitelja. Tužitelj stoga nije mogao steći pravo vlasništva Ugovorom o kupoprodaji nekretnina od 09.05.2022. zaključenog sa VP na predmetnim nekretninama, niti je temeljem toga ugovora postao poštenim posjednikom, jer je u samome ugovoru, kojega je osobno sastavljao (tužitelj isto izjavio list 11) navedeno da se radi o izvan knjižnom vlasništvu, te iz istoga proizlazi da mu je moralo biti poznato, da se u zemljišnim knjigama VP ne vodi upisana vlasnicom . Stoga na strani tužitelja nisu ispunjene niti zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima, obzirom je u odnosu na predmetne nekretnine oborena presumcija poštenja posjeda iz čl. 18. st. 5. Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima, a oborio ju je drugo tuženi JP, upisani zemljišno knjižni vlasnik na predmetnim nekretninama, koji se izričito protivi tužbenom zahtjevu tužitelja, a isti je svoj upis u zemljišne knjige stekao temeljem valjane pravne osnove Darovnog ugovora iz 1975.

10. Stoga, imajući u vidu sve obrazloženo u prethodnim točkama 8. i 9. obrazloženja sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženom JP i nekretnine pobliže opisane u toč. II. izreke odluke, ocijenivši ga neosnovanim.

11. Obzirom tužitelj nije uspio u odnosu na drugo tuženog JP, a isti je postavio zahtjev za naknadu parničnih troškova, tužitelj je u smislu čl. 154 st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku dužan drugo tuženom naknaditi opravdane parnične troškove. Sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika punomoćniku odvjetniku pripadaju zatražene nagrade za zastupanje drugo tuženika i to za: sastav odgovora na tužbu 200,00 €, sastav podneska od 11.03.2025. u iznosu od 50,00 €, dva obrazložena podneska od 15.07.2025. i 07.01.2026. sa 200,00 € po podnesku, zastupanje na 3 raspravna ročišta te na održanom očevidu od 05.11.2025. sa 200,00 € po ročištu i očevidu. Obračunati PDV od 25 % na priznate nagrade iznosi 362,50 €. Budući tuženik nije platio sudsku pristojbu na odgovor na tužbu, a obveza plaćanja iste nastaje tek po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, to nije osnovan zahtjev tuženika za naknadu mu sudske pristojbe na odgovor na tužbu. Dakle, opravdan parnični trošak drugo tuženog JP iznosi 1.812,50 €, te mu je isti dužan naknaditi tužitelj, sve kako je riješeno u izreci toč. III. odluke.

U Garešnici, 21. svibnja 2026. godine

S U T K I N J A :

Dajana Gabud Jandoš

P O U K A : Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od uručenja otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu, pismeno u tri primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1. Odvjetnica Anita Marković, Bjelovar

2. Odvjetnik Tihomir Volić, Garešnica

3. Odvjetnik Vinko Marinković, Zagreb