Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Ovr-111/2026-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Branki Križanić Perharić, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja ČG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Luka Jurković, odvjetnik u Zagrebu, Petra Hektorovića 2, protiv protivnika osiguranja CG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr-528/2026-2 od 11. ožujka 2026., dana 21. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja ČG kao osnovana, preinačuje se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr-528/2026-2 od 11. ožujka 2026. i rješava:

1. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja ČG, OIB: [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem u [adresa], Č [adresa], prema protivniku osiguranja CG, OIB: [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem na adresi [adresa], u iznosu od 1.000.000,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 31. svibnja 2022. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i radi osiguranja troškova ovog postupka osiguranja zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 18. srpnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine,

određuje se privremena mjera

zabranom protivniku osiguranja CG, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa], da otuđi ili optereti nekretninu upisanu u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], opisanu kao KUĆA BR. 16, [adresa] ULICA I DVORIŠTE koja se sastoji od KUĆA BR. 16, [adresa] ULICA površine 446 m2 i DVORIŠTE površine 1082 m2, ukupne površine 1528 m2.

2. Nalaže se Općinskom sudu u Novom Zagrebu zemljišnoknjižnom odjelu Samobor provedba zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja.

3. Zabrana se smatra provedenom dostavom Općinskom sudu u Novom Zagrebu zemljišnoknjižnom odjelu Samobor.

4. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu pod poslovnim brojem P-675/2024.

II. Nalaže se protivniku osiguranja CG da predlagatelju osiguranja ČG naknadi trošak postupka u iznosu od 25.375,81 eura, u roku 8 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja osiguranja ČG za naknadu daljnjeg troška postupka u iznosu 1.327,22 eura.

IV. Nalaže se protivniku osiguranja CG da predlagatelju osiguranja ČG naknadi trošak žalbenog postupka u iznosu od 12.522,00 eura, u roku 8 dana.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja osiguranja ČG za naknadu daljnjeg troška žalbenog postupka u iznosu od 663,81 eura.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagatelja osiguranja od 19. srpnja 2024. radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 1.000.000,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama, a kojim je predloženo odrediti privremenu mjeru kojom se pod toč. I. zabranjuje protivniku osiguranja da otuđi ili optereti nekretninu upisanu u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnoj knjizi, pod toč. II. određuje da će zabilježbu provesti zemljišnoknjižni odjel Samobor, Općinskog suda u Novom Zagrebu te da se zabrana smatra provedenom dostavom zemljišnoknjižnom odjelu toga suda, pod toč. III. izreke određuje da privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi naknade štete predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja, a koji se trenutno vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu te pod toč. IV. izreke određuje da žalba ne odgađa provedbu tog rješenja (toč. I. izreke pobijanog rješenja). U toč. II. izreke odbijen je kao neosnovan zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka.

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, podredno preinačiti pobijano rješenje i u cijelosti usvojiti prijedlog za određivanje privremene mjere uz naknadu svih troškova postupka. Potražuje trošak žalbenog postupka u iznosu od 13.185,81 eura.

3. Žalba je osnovana.

4. Sud prvog stupnja, prilikom donošenja pobijanog rješenja, nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje u tekstu: ZPP), na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, u vezi s čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje u tekstu: OZ).

5. Međutim, donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja pogrešno je primijenio materijalno pravo.

6. Naime, sukladno odredbi čl. 344. st. 1. OZ-a privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Stavkom 2. istog članka propisano je da predlagatelj ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. toga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Stavkom 3. istog članka propisano je da se smatra da opasnost iz stavka 1. toga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

6.1. Odredbom čl. 345. st. 1. toč. 3. OZ-a propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da se privremenom mjerom ne stječe založno pravo. Stavkom 5. navedenog članka propisano je da učinak zabilježbe zabrane iz st. 1. toč. 3. toga članka je u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo

7. Prvostupanjski je sud odbio prijedlog za određivanje privremene mjere uz obrazloženje da u konkretnom slučaju nije ispunjena pretpostavka iz čl. 344. st. 3. OZ-a, odnosno da nije ostvarena zakonska presumpcija opasnosti da bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu, budući da protivnik osiguranja raspolaže nekretninom u Republici Hrvatskoj na kojoj je predložena privremena mjera, kao i da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 344. st. 2. OZ-a jer određivanjem privremene mjere protivnik osiguranja ne bi trpio neznatnu štetu.

8. S takvim zaključkom prvostupanjskog suda ne slaže se ovaj drugostupanjski sud.

9. Prije svega, osnovano žalitelj ističe da je prvostupanjski sud pogrešno protumačio odredbu čl. 344. st. 3. OZ-a. Naime, za primjenu navedene zakonske presumpcije nije odlučno ima li protivnik osiguranja u trenutku podnošenja prijedloga određenu imovinu u Republici Hrvatskoj, već postoji li opasnost da bez određivanja privremene mjere, u vrijeme mogućeg prisilnog ostvarenja tražbine , predlagatelj osiguranja neće moći namiriti svoju tražbinu iz imovine protivnika osiguranja u Republici Hrvatskoj, već da će istu morati ostvariti u inozemstvu.

9.1. Dakle, svrha te odredbe je spriječiti situaciju u kojoj bi protivnik osiguranja tijekom trajanja postupka mogao raspolaganjem imovinom dovesti do toga da predlagatelj osiguranja ostane bez mogućnosti naplate svoje tražbine u Republici Hrvatskoj. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja je naveo da je protivnik osiguranja osoba s dvojnim državljanstvom (državljanstvo Republike Hrvatske i državljanstvo Bosne i Hercegovine) te da mu je nekretnina koja je predmet ovog postupka jedina imovina koju ima u Republici Hrvatskoj. Takve tvrdnje predlagatelja osiguranja protivnik osiguranja nije osporio, niti je ukazivao da bi postojala i druga imovina u Republici Hrvatskoj iz koje bi se predlagatelj osiguranja mogao naplatiti, pa se navodi o jedinoj nekretnini u Republici Hrvatskoj imaju smatrati nespornim u ovoj fazi postupka. Polazeći od navedenog, kao i od činjenice da je tražbina učinjena vjerojatnom u iznosu od 1.000.000,00 eura (kako to pravilno utvrđuje i sud prvog stupnja), ovaj sud ocjenjuje da postoji objektivna opasnost da bi bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja mogao raspolaganjem predmetnom nekretninom dovesti do onemogućavanja kasnije naplate tražbine u Republici Hrvatskoj te ostvarivanja iste u inozemstvu. Stoga, prema pravnom shvaćanju ovog suda drugog stupnja ispunjene su pretpostavke za primjenu čl. 344. st. 3. OZ-a.

10. Uzgredno, napominje se da nije ni jasan zaključak prvostupanjskog suda iz kojeg proizlazi kako bi protivnik osiguranja predloženom privremenom mjerom trpio štetu koja ne bi bila neznatna, jer bi njezino određivanje nepovoljno utjecalo na stvarnu mogućnost raspolaganja nekretninom u vidu otežanog ishođenja kredita uz zasnivanje založnog prava na nekretninama te da bi takva zabrana otežala raspolaganje nekretninom. Naime, zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, kao što proizlazi iz citiranih odredbi OZ-a, ne onemogućuje vlasnika nekretnine njome raspolagati, već se učinak zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja očituje u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine, kada ona postane ovršna, na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi, bez obzira što bi eventualno poslije te zabrane treća osoba temeljem dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnoj knjizi neko svoje pravo. Stoga je svrha zabilježbe da se nitko ne može pozivati na ta ograničenja u raspolaganju ili upravljanju imovinom kao i da za ta ograničenja nije znao ili morao znati.

11. Preostali žalbeni navodi predlagatelja osiguranja iz razloga svrsishodnosti nisu ispitivani, jer je utvrđeno da bi sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo.

12. Zbog svega navedenog, trebalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP -a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, uvažiti žalbu predlagatelja osiguranja i preinačiti pobijano rješenje te odrediti privremenu mjeru, kako je i odlučeno u toč. I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

13. Budući da je preinačenjem pobijanog rješenja prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere usvojen, predlagatelju osiguranja pripada pravo i na naknadu troškova prvostupanjskog postupka sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 166. st. 2. ZPP-a i čl. 21. st. 1. OZ-a . Stoga, predlagatelju osiguranja s obzirom na vrijednost predmeta spora od 1.000.000,00 eura sukladno Tbr. 11. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23 i 107/25 – dalje: Tarifa) pripada pravo na trošak za sastav prijedloga za osiguranje u visini od 6261 boda, što uz vrijednost boda u visini od 2,00 eura (Tbr. 50. Tarife) iznosi 12.522,00 eura. Također, predlagatelju osiguranja pripada pravo i na trošak za sastav žalbe od 23. kolovoza 2024., izjavljene protiv ranijeg prvostupanjskog rješenja poslovni broj Ovr-1675/2024- 4 od 26. srpnja 2024., o kojem trošku je ranijim drugostupanjskim rješenjem ovog suda drugog stupnja poslovni broj Gž Ovr-317/2024-2 od 28. listopada 2024. odlučeno da će se o njemu odlučiti u konačnoj odluci. Dakle, predlagatelju osiguranja temeljem Tbr. 13. toč. 1. Tarife za sastav navedene žalbe pripada pravo na 6261 boda, što s obzirom na vrijednost boda u visini od 2,00 eura (Tbr. 50. Tarife) iznosi 12.522,00 eura. Također, predlagatelju osiguranja je priznat i trošak sudske pristojbe na prijedlog za određivanje privremene mjere u plaćenom iznosu od 331,81 eura (potvrda o plaćanju na listu 24 spisa). Stoga, predlagatelju osiguranja je priznato pravo na troškove postupka u iznosu od 25.375,81 eura, kako je i odlučeno pod toč. II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

13.1. Zatraženi troškovi sudske pristojbe na rješenje o osiguranju u iznosu od 663,61 eura te pristojbe na izjavljenu žalbu 23. kolovoza 2024. u iznosu od 663,61 eura predlagatelju osiguranja nisu priznati jer iz stanja spisa ne proizlazi da je iste platio. Stoga, odlučeno je kao pod toč. III. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

14. Odluka o trošku ovog žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 2. u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a te čl. 21. st. 1. OZ-a. Stoga, predlagatelju osiguranja s obzirom na vrijednost predmeta spora od 1.000.000,00 eura sukladno Tbr. 13. toč. 1. Tarife pripada pravo na 6261 bod, što s obzirom na vrijednost boda u visini od 2,00 eura (Tbr. 50. Tarife) iznosi 12.522,00 eura. Predlagatelju nije priznato pravo na pristojbu na žalbu u iznosu od 663,81 eura jer iz stanja spisa ne proizlazi da je istu platio. Stoga, odlučeno je kao pod toč. IV. i V. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

U Velikoj Gorici 21. svibnja 2026.

Sutkinja

Branka Križanić Perharić