REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-606/2023-32
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Eli Mišuri Stopfer kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Tomislav Miličević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, koga zastupa punomoćnica Karla Latin, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Madirazza i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 22. travnja 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja – odvjetnika Jure Radalja i zamjenika punomoćnice tuženika – odvjetnika Hrvoja Ukića, dana 21. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. isplatiti tužitelju ČA daljnji iznos 127,57 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 13. ožujka 2020. do isplate po stopi određenoj do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 28. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 29. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
II. Odbija se, u preostalom dijelu, kao neosnovan, tužbeni zahtjev za isplatom iznosa 1.471,74 eura sa zatraženom zateznom kamatom na taj iznos u razdoblju od
13. ožujka 2020. do isplate.
III. Nalaže tuženiku Croatia osiguranje d.d. naknaditi tužitelju ČA troškove postupka u iznosu od 450,77 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 21. svibnja 2026. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi kako je u prometnoj nesreći koja se dogodila 12. ožujka 2020. oštećeno vozilo tužitelja marke „Volkswagen Golf“ reg. ozn. [registarska oznaka]. Tvrdi kako je za prometnu nesreću odgovorna VA, vozačica vozila reg. ozn. [registarska oznaka] koje je u vrijeme nastanka prometne nezgode bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja od automobilske odgovornosti pod brojem 016240826820. Navodi kako je podnio odštetni zahtjev tuženiku te je isti zaveden pod brojem 62 AO 4008 2020. Nadalje, navodi kako mu je u mirnom postupku tuženik isplatio na ime predmetne štete iznos od 126,09 eura. Smatra kako mu je u predmetnom događaju nastala šteta na vozilu u visini 1.725,40 eura. Stoga u ovome postupku potražuje isplatu daljnjeg iznosa od 1.599,31 eura sa zateznom kamatom od 13. ožujka 2020. (iznos 1.725,40 eura u manjen za isplaćen iznos od 126,09 eura), uz naknadu troškova postupka sa zateznom kamatom od donošenja ove odluke do isplate.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje kako je na dan predmetnog štetnog događaja 12. ožujka 2020. vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] bilo osigurano kod tuženika kao osiguratelja temeljem ugovora o osiguranju automobilske odgovornosti polica br. [broj police]. Tuženik ne osporava nastanak štetnog događaja te činjenicu da su na vozilu tužitelja reg. oznaka [registarska oznaka] nastala manja oštećenja prednjeg branika i prednjeg blatobrana. Osporava uzročnu vezu između preostalih oštećenja na vozilu tužitelja reg. oznake [registarska oznaka] i štetnog događaja te osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. Navodi kako je tužitelj prema vlastitom nahođenju obavio procjenu štete automobila u trgovačkom društvu „Gabrek- GT“ d.o.o. iz kojeg proizlazi kako su, uz nesporna oštećenja, nastala i oštećenja desnog fara i desnog fara za maglu, oštećenja prednjeg poklopca i prednjih desnih vrata. Tuženik osporava štetu nastalu na desnom faru i desnom faru za maglu, obrazlažući kako ta oštećenja nisu ni postojala prilikom procjene štete nakon nastanka štetnih događaja 10. veljače 2020. te 12. ožujka 2020., kako pritom nije ni zatražen naknadni izvid štete niti su dostavljene fotografije navodnih oštećenja, a kako je i procjena trgovačkog društva „Gabrek-GT d.o.o.“ učinjena prekasno 6. svibnja 2020. Predlaže, stoga, odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškove postupka tuženiku.
3. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja ni pasivna legitimacija, kao niti odgovornost za nastanak štetnog događaja. Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva odnosno uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i naknadno utvrđenih oštećenja na automobilu tužitelja te visina imovinske štete na vozilu tužitelja.
4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u fotografije automobila tužitelja (list 15-55 spisa), uvid u obavijest o izvršenoj procjene štete vezan uz štetni događaj 12. ožujka 2020. (list 56-63 spisa), uvid u obavijest o izvršenoj procjene štete vezan uz štetni događaj od 10. veljače 2020. (list 64-68 spisa), osobne dokumente tužitelja (list 69-70 spisa), duplikat police osiguranja štetnice UA (list 71-72 spisa), izjavu osiguranice tuženika o predmetnom štetnom događaju (list 79-75 spisa), osobne dokumente osiguranice tuženika (list 76-79 spisa), prijavu i odštetni zahtjev iz osiguranja auto odgovornosti bespredmetnog štetnog događaja od 10. veljače 2020. (list 80-82 spisa), saslušan je tužitelj (list 101-103 spisa) te je provedeno i prometno vještačenje po ing. Berislavu Šimunoviću (list 115-120 spisa), koji se i usmeno očitovao na glavnoj raspravi (list 138 spisa).
5. Time su izvedeni svi dokazi koje su stranke predložile u ovome postupku.
6. Na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP), tužbeni zahtjev ocijenjen je djelomično osnovanim.
7. U ovome postupku predmet spora je naknada imovinske štete na vozilu tužitelja nastale u štetnom događaju 12. ožujka 2020.
8. Radi utvrđenja sporne okolnosti postoji li uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i naknadno utvrđenih oštećenja na automobilu tužitelja te posljedično osnovanosti tužbenog zahtjeva u pogledu visine imovinske štete na vozilu tužitelja, provedeni su dokazi uvidom u fotografije oštećenog automobila tužitelja, isprave koje prileže spisu, saslušan je tužitelj te je provedeno prometno vještačenje po dipl. ing. Berislavu Šimunoviću, koji je usmeno obrazložio nalaz i mišljenje na glavnoj raspravi.
9. Iz iskaza tužitelja u bitnome proizlazi kako je u predmetnoj prometnoj nesreći koja se dogodila u ožujku 2020. na križanju Zvonimirove ulice i Trga žrtava fašizma u Zagrebu oštećen branik, far i maska tužiteljevog automobila, kako je sastavljeno europsko izvješće te kako policija nije sačekana, jer se štetnica žurila u bolnicu s djetetom koje se nalazilo u njenom automobilu. Navodi da je automobil popravio o vlastitom trošku te da mu je tuženik nudio beznačajne ponude nedovoljne za popravak vozila. Navodi da je istog dana, s time da je bila prisutna i vozačica vozila koje ga je udarilo, napravio izvid štete kod Croatia osiguranja. Navodi da je jednom radio izvid štete. Na vozilu prije ovog štetnog događaja nisu bila nikakva oštećenja. Prije ove nezgode imao je s istim automobilom nezgodu i bila su oštećena prednja desna vrata suvozača. Ovaj štetni događaj nema nikakve veze s tim oštećenjima vrata koja su iz drugog štetnog događaja. Navodi da je automobil popravio o privatnom trošku time da se snalazio kako za dijelove, tako i za rad vezano uz oštećenja na vozilu. Nije tražio naknadni izvid štete. Oštećenja desnog fara nije oštećenje iz ranijeg štetnog događaja. Ranija oštećenja nisu bila vidljiva kod procjene štete.
10. Iz provedenog nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića proizlazi kako su u prethodnom štetnom događaju od 2. siječnja 2020., koje nije predmet ovoga postupka, nastala oštećenja desne bočne strane automobila tužitelja, o čemu je sastavljen izvid štete broj AO-2229/2020 od 10. veljače 2020. Iz nalaza i mišljenja nadalje proizlazi kako je u štetnom događaju od 12. ožujka 2020., koje je predmet ovoga postupka, prema izvidu štete broj 62-AO-4008/2020 nastala djelomična šteta, i to na prednjem desnom dijelu: pokrovu prednjeg branika i desnog blatobrana. Vještak navodi kako su tijekom predmetnog izvida fotografirani automobil štetnice i automobil oštećenika te kako su u predmetnom štetnom događaju na vozilu tužitelja mogla nastati sva oštećenja opisana u izvidu štete. Tužitelj je za naknadno primijećenu neevidentiranu štetu bio dužan tražiti dopunski odnosno naknadni izvid štete kod tuženika. Iz nalaza i mišljenja proizlazi kako je tužitelj 6. svibnja 2020. kod Gabrek-GT d.o.o. izradio izvid štete s kalkulacijom koji se razlikuje od izvida štete tuženika. Vještak daje mišljenje kako u štetnom događaju od 12. ožujka 2020. nisu mogla nastati oštećenja prednjih desnih vrata i poklopca motora, a tehnički se ne može isključiti mogućnost nastanka oštećenja prednjeg desnog fara i desnog svjetla za maglu. Vještak zaključuje kako je u predmetnom štetnom događaju od 12. ožujka 2020. na vozilu tužitelja nastala nesporna šteta u iznosu od oko 253,66 EUR. Ukoliko je u predmetnom štetnom događaju oštećen desni far i desno svjetlo za maglu, tada je na vozilu nastala šteta u iznosu od oko 1.398,58 EUR.
11. U usmenom obrazloženju nalaza i mišljenja vještak je naveo kako je kalkulacija popravka vozila rađena u sustavu Audatex, koji se koristi već desetak godina. Naveo je i kako izvid trgovačkog društva Gabrek – GT d.o.o. ima više sati rada djelatnika auto struke nego što je navedeno u nalazu, s obzirom je društvo Gabrek – GT d.o.o. uzelo u obzir popravak prednjih desnih vrata i poklopca motora, a koja oštećenja nisu nastala u predmetnom štetnom događaju.
Prosječna cijena sata rada djelatnika auto struke 2020. iznosila je 150,00 kn plus PDV tj. preračunato oko 19,91 Eur plus PDV.
U odnosu na cjenik dostavljen uz podnesak iskazuje da isti nije relevantan, jer pokazuje cijene koje vrijede od 7.1.2026., dok su prilikom izrade nalaza i mišljenja uzete u obzir cijene iz 2020.
12. Nalaz i mišljenje vještaka prihvaćeni su u cijelosti, s obzirom na to da su izrađeni jasno i konkretno u odnosu na postavljeni zadatak, a nijedna od stranaka, nakon usmenog obrazloženja nalaza i mišljenja, nije imala daljnjih primjedbi niti je predlagala izvođenje drugih dokaza na te okolnosti.
13. Nasuprot navedenome, iskaz tužitelja nije prihvaćen u pogledu nastalih oštećenja, s obzirom da iz svih dokaza koji su izvedeni u ovome postupku, a osobito nalaza i mišljenja vještaka, proizlazi kako je tužitelj s istim vozilom sudjelovao i u prethodnim nezgodama te kako nije moguće sa sigurnošću utvrditi da su u predmetnom štetnom događaju od 12. ožujka 2020. nastala oštećenja prednjeg desnog fara i desnog svjetla za maglu.
14. Stoga, s obzirom da sud utvrđuje činjenice sa stupnjem sigurnosti, a ne na razini vjerojatnosti, odnosno, ne na razini da se tehničkim putem mogućnost nastanka oštećenja ne može isključiti, u pogledu opsega i visine štete na vozilu tužitelja utvrđeno je kako je u predmetnom štetnom događaju nastalo oštećenje na prednjem desnom dijelu vozila tužitelja: pokrovu prednjeg branika i desnog blatobrana.
14.1. U pogledu oštećenja prednjeg desnog fara i desnog svjetla za maglu, iz nalaza i mišljenje, koje je prihvaćeno, ne proizlazi da su ista nastala u predmetnom štetnom događaju, već da se tehničkim putem ne može isključiti mogućnost nastanka istih. Navedeno sudu ne daje dovoljni stupanj sigurnosti te, u smislu odredbe čl. 221.a ZPP-a, tužitelj, na kojemu je teret dokazivanja, nije pružio dovoljno dokaza kako bi se u ovome postupku utvrdilo da su u predmetnom štetnom događaju nastala i oštećenja prednjeg desnog fara i desnog svjetla za maglu.
15. Utvrđujući visinu štete nastale tužitelju u predmetnom štetnom događaju, na temelju prihvaćenog nalaza i mišljenja prometnog vještaka, sud je utvrdio kako je u predmetnom štetnom događaju nastala šteta u visini 253,66 eura (koja se odnosi na oštećenja na prednjem desnom dijelu vozila tužitelja: pokrovu prednjeg branika i desnog blatobrana). Vještak je u pogledu visine štete naveo i da, ukoliko je u predmetnom štetnom događaju oštećen i desni far i desno svjetlo za maglu, tada bi na vozilu nastala šteta u visini 1.398,58 eura, no, kako je prethodno obrazloženo, tužitelj nije u ovome postupku dokazao sa dovoljnim stupnjem sigurnosti da su nastala i ta oštećenja, tako da je, na temelju svih izvedenih dokaza i njihove ocjene, kao i primjenom pravila o teretu dokazivanja, utvrđeno kako je visina štete nastala tužitelju u predmetnom štetnom događaju u iznosu 253,66 eura.
16. S obzirom na nespornu odgovornost osiguranice tuženika za predmetni štetni događaj, tuženik je u skladu s odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje: ZOO) dužan naknaditi tužitelju štetu koja mu je nastala u predmetnom štetnom događaju.
16. Primjenom odredbe čl. 1085. ZOO-a, kojom je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala, odnosno isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, na tako utvrđeno činjenično stanje, prihvaćen je zahtjev tužitelja kojim od tuženika zahtijeva naknadu imovinske štete na vozilu u daljnjem iznosu od 127,57 eura (253,66 eura, umanjeno za nesporno plaćen iznos od 126,09 eura), dok je u preostalom dijelu za iznos od 1.471,74 eura sa zatraženom zateznom kamatom, tužbeni zahtjev odbijen kao djelomično neosnovan.
17. Prihvaćen je zahtjev za isplatom zatezne kamate na dosuđeni iznos štete, s tijekom od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate. Naime, odredbom čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14; u daljnjem tekstu: ZOOP) propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva i podnositelju dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete i visina nesporni, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Stavkom 3. propisano je da u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka; a stavkom 4. da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.
18. Kako tuženik ni ne spori da je odštetni zahtjev podnesen istoga dana kada se dogodio štetni događaj, odnosno, 12. ožujka 2020., a isto proizlazi i iz Obavijesti tuženika o izvršenoj procjeni štete (list 56 spisa), to je prihvaćen zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata koje na dosuđeni iznos imovinske štete teku od 13. ožujka 2020. do isplate, po stopi zatezne kamate određenoj temeljem odredbe čl. 29. st. 2. ZOO.
19. U pogledu troškova postupka valja navesti kako je tužitelj s osnovom uspio u cijelosti, a s visinom u omjeru otprilike 10%. Stoga mu, u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a pripada pravo na naknadu troškova postupka u omjeru 10%. Utvrđen je iznos pojedinih troškova u dijelu u kojemu su oni bili potrebni za vođenje parnice u skladu s odredbom čl. 155. ZPP i u visini određenoj Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, 138/23, dalje: Tarifa) pa mu je tako priznat trošak sastava tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 13.2.2026 u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), kao i trošak zastupanja na ročištima 14.5.2024., 10.6.2025. i 22.4.2026. u visini od 100 bodova za svako (Tbr. 9/1 Tarife) te za zastupanje na ročištu za objavu presude – 50 bodova (Tbr. 9/3 Tarife). Tužitelju nisu priznati troškovi zastupanja na ročištu 11.2.2025., s obzirom je isto odgođeno upravo zbog nepristupa tužitelja, a nije mu priznat niti trošak sastava dva podneska, za koje nije naveden datum podnošenja te takav zahtjev nije određen i sud o istome nije mogao odlučiti. Dakle tužitelju je nastao potreban trošak u visini ukupno 550 bodova, odnosno uz vrijednost boda od 2,00 Eur i uvećano za PDV od 25%, iznos od 1.375,00 Eur. Tome iznosu nadodan je trošak pristojbe na tužbu 66,36 Eur i 66,36 Eur na presudu, što sveukupno iznosi 1.507,72 eura. S obzirom tužitelj, kako je prethodno obrazloženo, ima pravo na naknadu 10% nastalih mu troškova postupka, to mu je tuženik dužan naknaditi troškove u visini 150,77 eura, kojem iznosu je pridodan trošak plaćenog predujma za vještačenje u visini 300,00 eura u cijelosti, jer je bi potreban bez obzira na omjer uspjeha u sporu. Trošak predujma za pristup vještaka na ročištu povodom primjedbi tužitelja u iznosu 50,00 eura nije bio potreban, jer je prigovor tužitelja na nalaz i mišljenje ocijenjen neosnovanim. S obzirom na sve navedeno, tuženik je dužan tužitelju naknaditi troškova postupka u visini 450,77 eura.
20. Na tako određen trošak tužitelju je dosuđena zatezna kamata tekuća od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.
U Zagrebu 21. svibnja 2026.
Sutkinja:
Ela Mišura Stopfer
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:
- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.
DNA:
1. Tužitelju po punomoćnici, uz rj o prist na presudu 66,36 Eur
2. Tuženiku po punomoćniku