Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: P-473/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Sonji Miljak, u pravnoj stvari tužiteljice AG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Franko Kotlar, Ana Vidov i partneri d.o.o. Zadar, protiv tužene HG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ines Ojurović, odvjetnici u Opatiji, radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, nakon održane glavne javne rasprave zaključene dana 9. travnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnice tuženice te nakon objave presude dana 21. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnica čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za 1/5 dijela te se ispravlja upis prava vlasništva na označenoj nekretnini izvršen u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] na način da se briše upis prava vlasništva izvršen na označenoj nekretnini u korist tužene za 1/5 dijela uz upis prava vlasništva na označenoj nekretnini u korist tužiteljice za 1/5 dijela“.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi parnični trošak tuženiku u iznosu od 1.250,00 EUR. sve u roku od 15 dana dok se u preostalom dijelu odbija sa svojim zahtjevom za naknadom troška.

Obrazloženje

1. Tužiteljica GG u tužbi navodi da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od dijela čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi obiteljska kuća s dvorištem, upisana u novi zk. ul. [broj ZK uloška]. U tom postupku preoblikovanja zemljišne knjige da je kao vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana tužena za cijelo. Upis da je proveden na ročištu održanom 10. svibnja 2013. kada je doneseno rješenje o uknjižbi poslovni broj Z-8276/2010/5275. Tužiteljica da je na taj upis prava vlasništva uložila prigovor u postupku preoblikovanja zemljišne knjige povodom kojeg da je 21. srpnja 2020. održano ročište u postupku broj Z-15280/20, na kojem da je doneseno rješenje kojim je odbijen prigovor tužiteljice slijedom čega je uknjižba u korist tužene ostala neizmijenjena. Upis prava vlasništva u korist tužene koji je proveden u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] da nije ispravan i da nije istinit i to jer da su tužiteljica i tužena stvarne suvlasnice svaka za 1/5 dijela. Pravo suvlasništva da su stekle nasljeđivanjem pok. NG što da slijedi iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-1040/02. NG da je pravni prednik tužiteljice kao i tužene i on da je bio stvarni vlasnik dijela nekretnine ranije oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u postupku preoblikovanja „ušla“ u sastav nove čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. NG da su naslijedili kćer ovdje tužiteljica za 1/5 dijela, kćer UG za 1/5 dijela, kćer RG za 1/5 dijela, sin SG za 1/5 dijela kao i nevjesta DG, unuk ĆG, unuk VG, unuk IG i unuk ŽG svaki za 1/25 dijela. SG da je preminuo za vrijeme trajanja postupka preoblikovanja zemljišne knjige, a njegova nasljednica da je ovdje tužena. Iz rješenja o nasljeđivanju da je tako razvidno da su pravnog prednika NG na svoj njegovoj imovini naslijedila sva njegova djeca svaki za 1/5 dijela, međutim, u postupku preoblikovanja da je rješenjem Općinskog suda u Zadru u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] određen upis na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] samo u korist tužene kao nasljednice SG za cijelo, iako da za takav upis nisu dostavljene vjerodostojne isprave. Upravo suprotno, iz dostavljenog rješenja o nasljeđivanju iza pok. NG da slijedi da su ga na njegovoj imovini uključivo i predmetnoj nekretnini naslijedili svi njegovi zakonski nasljednici za 1/5 dijela pa tako i tužiteljica. Tužena da je netočno u postupku preoblikovanja zemljišne knjige navela da je ovu nekretninu pok. NG darovao njezinom suprugu SG, te da su ona i njezin suprug sami na ovoj nekretnini izgradili kuću. Ovaj navod da je netočan jer da je nekretnina starina pok. NG koji da za svog života nije raspolagao darovnim ugovorom u korist niti jednog od svoje petero djece, a kuću na ovoj nekretnini da je sagradio upravo NG uz pomoć svoje djece. Za provedbu spornog upisa da nije bilo niti jednog dokaza, ugovora ili druge isprave slijedom čega da je takav upis neistinit, a tužiteljica da je suvlasnica predmetne nekretnine za 1/5 dijela, koji je suvlasnički udio stekla nasljeđivanjem svog oca. Poradi navedenog tužiteljica u tužbi postavlja glavni tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za 1/5 dijela i brisanje upisa prava vlasništva na označenoj nekretnini s imena tužene za 1/5 dijela izvršenog u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] uz upis prava vlasništva za 1/5 dijela u korist tužiteljice, a ukoliko sud taj zahtjev ne nađe osnovanim, postavlja podredni (eventualni) tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za 1/5 dijela i nalaganje tuženoj trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude izvrši uknjižbu prava suvlasništva na označenoj čest. zem. u svoju korist za 1/5 dijela uz istovremeno brisanje tog prava s imena tužene. Predlaže se prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu tužena osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći da je tužena nesporno vlasnica nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru označene kao kat. čest. [katastarska čestica], površine 393m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tvrdi da su netočni navodi tužiteljice da bi tužena predmetnu nekretninu stekla tek u preoblikovanju zemljišne knjige na ročištu održanom 10. svibnja 2013. kada je doneseno rješenje o uknjižbi i to jer da je tužena označenu nekretninu stekla rješenjem o nasljeđivanju iza pok. supruga SG pravomoćnog i ovršnog 16. travnja 2013. donesenog u ostavinskom postupku Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-404/2013. Obzirom da je u to vrijeme već bio u tijeku postupak preoblikovanja zemljišne knjige tužena da je niti mjesec dana nakon pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju sudjelovala u navedenom postupku gdje je upisana i formalno kao vlasnica. U tom da je postupku preoblikovanja sudjelovao i EG, povjerenik koji je potvrdio da je zemljište na kojem je izgrađena sada kuća SG darovao otac NG i da je na tom zemljištu pok. SG zajedno sa svojom suprugom ovdje tuženom dao izgraditi kuću u svezi koje da nikada nije bilo spora. Nakon toga da je tužiteljica izjavila prigovor u ispravnom postupku koji da se rješavao pred Općinskim sudom u Zadru poslovni broj Z-15280/2020 koji da je prigovor odbijen kao neosnovan. U Zapisniku koji prileži uz tužbu da se navodi da kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu stare čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu 76/1. Pored novosagrađene kuće tužene, na staroj čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi da se nalazi jedna stara kuća i još jedna kuća u izgradnji. Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-1040/2020 iza pok. NG od 29. listopada 2008. da se kao izvanknjižno vlasništvo navodi i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim, u obrazloženju da je jasno navedeno da su nasljednici na ročištu održanom 02. travnja 2002. izjavili da pored kuće navedene u PL 445 k. o. [katastarska općina], a koja se nalazi na čest. zem. dio 244 površine 73m2, postoje još dvije započete, a nedovršene kuće, čijim katastarskim oznakama ne raspolažu, ali da će nasljednici naknadno, nakon dovršetka ostavinskog postupka odnosno donošenja rješenja o nasljeđivanju, između sebe riješiti pitanje posjeda na nedovršenim kućama. SG kao pravni prednik tužene i brat tužiteljice te nasljednik pok. NG da je upisan još za svog života u popisni list 1729 kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 393m2 za cijelo. Stara kuća koja nosi oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 102m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] da je sagrađena prije 1968. godine i to da je ona navedena u rješenju o nasljeđivanju i na njoj da je tužiteljica i upisana kao suvlasnica. Druga kuća, ona oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 106m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] da je također u suvlasništvu tužiteljice. Tužiteljica da nije nikada za vrijeme života svog sada pok. brata SG, supruga tužene, njemu osporavala vlasništvo nad predmetnom nekretninom oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica da nikada nije sudjelovala niti financijski niti planski u izgradnji kuće koja se sada nalazi na predmetnoj nekretnini, a da je imala dobar obiteljski odnos s bratom SG, suprugom tužene kao i sa kćerkama brata i ovdje tužene. Pok. SG da je pokrenuo postupak legalizacije predmetne kuće i platio sva potrebna davanja u čemu da tužiteljica nije sudjelovala, iako je znala da je postupak legalizacije u tijeku. Kao što je tijekom izgradnje bila upoznata s činjenicom da njezin brat, suprug tužene, gradi kuću u koju dolazi isključivo njegova obitelj i to da nikada sve do smrti SG nije bilo sporno. Vlasništvo na predmetnoj nekretnini da je postalo sporno tek nakon smrti brata tužiteljice SG, a sve do tada da je brat tužiteljice bio upisan u posjedovnom listu, formalizirao svoju gradnju, rješavao papire bez da mu je itko ikada išta branio ili osporavao njegovo pravo vlasništva. Predmetnu nekretninu da je nakon smrti brata tužiteljice naslijedila tužena jer da su 2 kćerke, nećakinje ovdje tužiteljice, svoj dio ustupile svojoj majci, ovdje tuženoj. Slijedom navedenog da je jasno da tužiteljica ne udovoljava uvjetima za stjecanje prava suvlasništva predmetne nekretnine na način opisan u tužbi pa tužena predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-1040/2002 (list spisa 5-7), zapisnik Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-15280/2020 (list spisa 8-10), zapisnik Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-8276/2010/5275 (list spisa 11-13), potvrdu o plaćanju sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 400,00 kn (list spisa 21), rješenje o nasljeđivanju doneseno po javnom bilježniku Zoranu Vrsaloviću kao povjereniku Općinskog suda u Rijeci poslovni broj O- 404/2013, UPP/OS-23/13-6 od 16. travnja 2013. (list spisa 26-27), Zapisnik Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-15280/2020 (list spisa 28-30), popisni list Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar od 28. ožujka 2013. (list spisa 31), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 32), rješenje o izvedenom stanju (list spisa 33-35), rješenje Općine Ražanac, Jedinstvenog upravnog odjela klasa: UP-I-361-03/14-01/2110, Ur. broj: 2198-10-14-1 od 08. prosinca 2014. (list spisa 36-37), rješenje Općine Ražanac, Jedinstvenog upravnog odjela klasa: UP- I-361-03/15-01/345 Ur. broj: 2198-10-15-1 od 10. ožujka 2015. (list spisa 38-39), fotografije (list spisa 42), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 43), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 44-45), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 46-47), izjavu ĆG od 27. listopada 2022. s ovjerom potpisa po javnom bilježniku Andreji Cajhen iz Nove Gorice pod brojem OV-1598/2022 (list spisa 61), izjavu OG od 27. ožujka 2023. (list spisa 72) i spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z- 15280/2020 (prileži predmetnom spisu), saslušao je svjedoke UG (list spisa 65-68), EG (list spisa 68-69), ČG (list spisa 73-74) i ZG (list spisa 75-76) te je saslušao tužiteljicu AG (list spisa 76-77) i tuženu HG (list spisa 78-79).

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

5. Tužiteljica tužbom traži utvrđenje da je ona na temelju nasljeđivanja suvlasnica nekretnine (za 1/5 dijela) na kojoj je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] izvršen upis prava vlasništva u korist tužene za cijelo i ispravak takvog nevaljanog zemljišnoknjižnog upisa pa je tako predmet ovog spora tužba za ispravak iz čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, dalje: ZZK).

5.1. Sukladno čl. 197. st. 1. ZZK zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

6. Iz zapisnika Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-8276/2010/5275 (list spisa 11- 13) proizlazi da je u postupku nove izmjere za potrebe preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] formirana čestica nove oznake 3136, u naravi dvorište i izgrađeno zemljište ukupne površine 393m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja odgovara dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere koja nije evidentirana u zemljišnoj knjizi već je riječ o izvornoj parceli koja je upisana u katastarskom operatu i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 25150m2 uknjiženog prava vlasništva u korist Općine Ražanac za cijelo te da je rješenjem donesenim 10. svibnja 2013. na označenoj čest. zem. [katastarska čestica], u naravi dvorište i izgrađeno zemljište ukupne površine 393m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (predmetna nekretnina) određen upis prava vlasništva u korist ovdje tužene za cijelo.

6.1. Iz zapisnika Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-15280/2020 (list spisa 8-10) i spisa Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-15280/2020 (prileži predmetnom spisu) proizlazi da je ovdje tužiteljica u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] (postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]) 20. studenog 2018. podnijela prigovor na uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini određen rješenjem donesenim na Zapisniku broj Z-8276/2010/5275 u korist ovdje tužene za cijelo, međutim, da je taj prigovor na ročištu održanom 21. srpnja 2020. odbijen kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ostala neizmijenjena.

6.2. Kako iz citirane odredbe čl. 197. st. 1. ZZK proizlazi da tužbu za ispravak mogu podnijeti osobe koje su podnijele prijavu ili prigovor u ispravnom postupku, a čijim se prijavama ili prigovorima nije udovoljilo te osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa promijenjen tijekom ispravnog postupka, ovo na temelju odluke zemljišnoknjižnog suda, sud temeljem činjenice da je tužiteljica pravodobno u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u kojem je izvršen sporni upis prava vlasništva u korist tužene, podnijela prigovor kojem nije udovoljeno već je isti odbijen uz upućivanje tužiteljice na pokretanje parnice, utvrđuje da je tužiteljica aktivno legitimirana na podnošenje predmetne tužbe za ispravak. Nadalje, a kako iz citirane odredbe čl. 197. st. 1. ZZK dalje proizlazi i to se tužba za ispravak podnosi protiv osobe u čiju je korist u pojedinačnom ispravnom postupku određen upis ili protiv njenih pravnih slijednika, a temeljem činjenice da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] sud na predmetnoj nekretnini odredio upis prava vlasništva upravo u korist tužene, sud utvrđuje i to da je upravo tužena pasivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari.

6.3. Nastavno, obzirom na činjenicu da je rješenje doneseno na Zapisniku Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-15280/2020 od 21. srpnja 2020. kojim je odbijen prigovor tužiteljice podnesen u svezi predmetne nekretnine, tužiteljici (po punomoćniku u tom postupku) dostavljen 21. srpnja 2020., to je predmetna tužba za ispravak koju tužiteljica sudu podnosi 19. svibnja 2021. nedvojbeno podnesena u roku propisanom čl. 197. st. 2. ZZK koji propisuje da pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih ovim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora, a budući od dana dostave rješenja suda kojim je odbijen prigovor tužiteljice do dana podnošenja tužbe za ispravak nije proteklo niti godinu dana.

7. Tužiteljica tvrdi da upis prava vlasništva koji je u postupku preoblikovanja zemljište knjige za k. o. [katastarska općina] izvršen na predmetnoj nekretnini u korist tužene za cijelo nije valjan i to iz razloga što tužena nije isključiva vlasnica predmetne nekretnine. Predmetna nekretnina da je suvlasništvo stranaka i to to tužiteljice za 1/5 dijela, koji udio prava vlasništva da je tužiteljica stekla nasljeđivanjem zajedničkog prednika stranaka pok. NG, oca tužiteljice i oca pok. supruga tužene SG. U prilog takvom navodu tužiteljica prilaže rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-1040/2002 od 29. listopada 2008. (list spisa 5-7) iz kojeg proizlazi da je rješenjem o nasljeđivanju donesenim u ostavinskom postupku u kojem su na nasljeđivanje pok. NG na temelju zakona pozvani (među ostalim) njegova kći ovdje tužiteljica i njegov sin SG (suprug tužene) koji su i sudjelovali u ostavinskom postupku i uredno zaprimili označeno rješenje o nasljeđivanju protiv kojeg nisu uložili žalbu, da je kao ostavinska imovina pok. NG utvrđen (među ostalim) dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da su njegovim nasljednicima na svoj ostavinskoj imovini pa tako i na ovdje predmetnom dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju zakona proglašeni (među ostalim) ovdje tužiteljica za 1/5 dijela i suprug ovdje tužene SG za 1/5 dijela.

7.1. Nedvojbeno sud pri tome utvrđuje da je kao ostavinska imovina pok. NG utvrđen cijeli dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojeg je isti bio (izvanknjižni) vlasnik i da su svi njegovi zakonski nasljednici proglašeni nasljednicima na tom dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je utvrđen kao njegova ostavinska imovina, a što proizlazi iz činjenice da su uslijed smrti NG pri nadležnom uredu za katastar konkretno u posjedovnom listu 445 k. o. [katastarska općina] kao suposjednici čest. zgr. [katastarska čestica] evidentirani UG za 5/25 dijela, ovdje tužiteljica za 5/25 dijela, RG za 5/25 dijela, SG za 5/25 dijela te DG, IG, ŽG, VG i ĆG svaki za 1/25 dijela, kako to utvrđuje Općinski sud u Zadru na ročištu održanom 10. svibnja 2023. u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] na zapisniku poslovni broj Z-8276/2010/5275 (list spisa 11-13) prilikom identificiranja čestica stare oznake koje su ušle u sastav predmetne nekretnine čija je nova oznaka čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7.2. Navedenu činjenicu ipak dovodi u pitanje sadržaj obrazloženja rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-1040/2002 od 29. listopada 2008. (list spisa 5-7) u kojem stoji da su nasljednici pok. NG u ostavinskom postupku naveli da pored kuće navedene u Posjedovnom listu 445 k. o. [katastarska općina] (kuće površine 73 m2) na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postoje još dvije započete, a nedovršene kuće, u pogledu kojih će nasljednici nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju između sebe riješiti pitanje posjeda na tim nedovršenim kućama, a sukladno njihovim nasljedničkom udjelima iz rješenja o nasljeđivanju.

7.3. Iz Zapisnika broj Z-8276/2010/5275 slijedi da je čest. 3136 nastala od dijela čest. 244/.zgr i čest. 76/184 koja je imala površinu od čak 25150 m2 i evidentirano vlasništvo Općine Ražanac. U ostavinu NG ušla je samo čest. 244, a imala je površinu od svega 73 m2.

7.4. Suprotno navodima tužiteljice, tužena tvrdi da je ona isključiva vlasnica predmetne nekretnine, navodeći da je vlasništvo iste stekla nasljeđivanjem svog pok. supruga SG za cijelo, a on darovanjem od svog oca NG. U prilog takvim navodima tužena prilaže rješenje o nasljeđivanju doneseno po javnom bilježniku Zoranu Vrsaloviću kao povjereniku Općinskog suda u Rijeci poslovni broj O- 404/2013, UPP/OS-23/13-6 od 16. travnja 2013. (list spisa 26-27) i popisni list Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar od 28. ožujka 2013. (list spisa 31). Iz prvo navedene isprave proizlazi da je tužena nasljednica pok. SG za cijelo na (među ostalim) čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 393 m2 upisanoj u Popisni list 1729 k. o. [katastarska općina] kao vanknjižnom vlasništvu pok. SG za cijelo.

7.5. Svjedokinja ZG (list spisa 75-76) na upit da li je ostavina iza pok. NG obuhvaćala samo predmetnu kuću ili još neke nekretnine, a o kojem bi pitanju svjedokinja mogla imati saznanja obzirom da je rođena 1970. godine, a ostavina iza pok. NG se vodila 2008. godine, iskazuje da je u ovom sporu priloženo rješenje iza pok. SG iz kojeg da je vidljivo da je predmetna nekretnina pripala SG za cijelo kao vanknjižno vlasništvo, a ostale nekretnine da su mu pripale za 1/5 odnosno 1/25 dijela ovisno o pravu sunasljednika, a koji dio iskaza dovodi u pitanje vjerodostojnost iskaza ove svjedokinje budući je takav navod suprotan sadržaju materijalnog dokaza u spisu, konkretno, rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-1040/2002 od 29. listopada 2008. (list spisa 5-7) iz kojeg jasno proizlazi da je SG, kao i sva ostala djeca pok. NG, proglašen nasljednikom i na predmetnoj nekretnini za 1/5 dijela, a ne za cijelo kako to svjedokinja iskazuje. Osim toga, svjedokinja sudu iskazuje da između nasljednika pok. NG nikad nije postignut dogovor oko naslijeđene imovine, ali da njenom ocu nitko nije osporavao pravo na korištenje treće kuće (nesporno misli na predmetnu nekretninu). O usmenom darovanju nema saznanja.

7.6. EG je u samom postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] iskazivao drugačije nego što iskazuje sudu u ovom postupku, kako to proizlazi iz zapisnika Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-8276/2010/5275 (list spisa 11-13).

7.7. Svjedokinja UG (list spisa 65-68), sestra tužiteljice iskazuje da tužiteljica kao i svi ima pravo na 1/5 na cijeloj imovini, a od te imovine da postoji jedna stara kuća koja je sada ruševina, skladište, napravljena 1938. godine u kojoj su se svi oni rodili; druga kuća koju je otac (nesporno misli na NG) napravio 1971. godine koja je imala tri prostorije i u kojoj su majka i otac živjeli do smrti 1998. odnosno 1999. godine i gdje je ona živjela s njima od 1986. godine jer su bili stari i došla se brinuti za njih i u koju kuću su dolazili brat i nevjesta (nesporno misli na TG i HG) iz [adresa] i provodili dopuste u njoj; i treća kuća koju je otac napravio negdje 1979. do 1980. možda 1981. koja je bila u gabaritima ista kao i druga kuća, a ona da je pomogla ocu da ju nadogradi na način da je dala iznos od 12 milijuna dinara da se to može nadograditi i koju kuću da su svi koristili, ali ona da faktički nije bila potrebna pa da su u njoj spavali mladi, unuci, koji bi navečer izlazili vani pa onda da ne smetaju ostalima da bi ostali spavati u ovoj kući. Svjedokinja navodi i to da je da je postojao jedan usmeni dogovor između njih koji da međutim nije realiziran, da će sestra i brat koristiti treću kuću, ona da će koristiti drugu kuću, a A staru kuću, međutim, taj dogovor da nije realiziran, ovo jer se HG u obnovi upisala za cijelo na ovoj kući, a što da nije bio njihov dogovor. Na upit da li je otac za života ikada podijelio imovinu, učinio darovanje ili što slično, svjedokinja odgovara da ona odgovorno tvrdi da nikada nikakvog govora s ocem o tome nije bilo, otac da je umro bez oporuke i da se nikada o tome nije razgovaralo, dalje na upit da li je brat SG ikada za života rekao da mu je otac bilo što ostavio ogovarajući da TG nikome od njih nije ništa takvo govorio te da je na prvom ročištu u ostavinskom postupku pred sucem jasno rečeno da nitko od njih nema ništa ni napismeno ni po riječi.

Sud cijeni ovaj iskaz pristranim i prilagođenim potrebama tužiteljice. Naime, u slučaju neuspjeha tužiteljice u parnici dovelo bi se u pitanje prava na kuću u kojoj ova svjedokinja živi. Sama navodi da je postojao dogovor da će sestra i brat koristiti treću kuću, ona da će koristiti drugu kuću, a A staru kuću.

7.8. Svjedok MG (list spisa 73-74), iskazuje da je HG njegova susjeda u Ražancu budući se pored njegove kuće nalaze još dvije kuće, u jednoj od kojih živi tužena, a u drugoj H kći NG te da on ne zna kako je tužena stekla ovu nekretninu u kojoj živi, međutim, da je i jednu i drugu kuću zidao još pok. NG dok je kuća uređena za život tek nakon Domovinskog rata, do kada da je bila u blokovima i služila kao skladište. Upitan tko je nakon rata uređivao ovu kuću koja je služila kao skladište navodi da za to može reći da je istu, polovicu iste, renovirala i uređivala tuženica i njen pokojni suprug, dakle u smislu ugradnje prozora, inkartavanja, žbukanja, dakle izvanka je cijela ta kuća inkartana, to su napravili tuženica i njen pok suprug. Uređivali su nakon smrti NG, par godina nakon Domovinskog rata, da su to počeli uređivati, inkartavati i slično.

7.4. Tužiteljica i tuženica iskazivali su u skladu s tužbenim navodima odnosno navodima iz odgovora na tužbu.

8. Ovaj sud naglašava da tužbom tužiteljica traži utvrđenje da je suvlasnica za 1/5 dijela na predmetnoj nekretnini koja je u obnovi dobila novu oznaku (3136) i površinu od 393 m2. Sud je stava nakon gore provedene analize da je ovako postavljeni tužbeni zahtjev neosnovan jer istoj ne pripada zatraženi suvlasnički udio. Nadalje, u novoformiranu česticu ušle su površine i kvadrati drugih čestica. Ista je naslijedila za 1/5 dijela 73 m2 stare čest. 244 odnosno 14,6 m2. Konačno, sud ne raspolaže stručnim znanjem da bi mogao izračunati točni suvlasnički udio tužiteljice, ukoliko postoji, s obzirom na sadašnje stanje nekretnine (izmjena površina odnosno kvadrature) jer je isto u domeni vještaka iz područja geodezije (da utvrdi točan slijed formiranja nove čest. 3136 i usporedi isto s drugim nekretninama pok. NG gdje su također sagrađeni objekti), a ovaj dokazni prijedlog tužiteljica na kojoj je teret dokaza nije stavila.

Iz materijalnih dokaza ne proizlazi osnovanost tužbenih navoda. Svjedok EG kao povjerenik suda u obnovi je rekao da je nekretnina od pok. TG, a prije je bila od NG i da je upoznat s darovanjem TG koji je zajedno s HG tu sagradio obiteljsku kuću.

8.1. Iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti SG slijedi da je čest. 3136 za cijelo ušla u ostavinsku imovinu. Tužena je nositelj postupka legalizacije nekretnine sagrađene na utuženoj parceli. Ona i suprug uređivali su i radili na predmetnoj nekretnini trideset godina bez da ih je itko uznemiravao u tome ili prigovarao. Čest. zgr. [katastarska čestica] m2 imala je površinu od 73 m2, a u postupku legalizacije utvrđena je površina stambene zgrade 3136 od 144,98 m2. Očito se radi o ozbiljnoj nadogradnji objekta, a okućnica je površine 248 m2. Čest. 3136 nastala je izvjesno dobrim dijelom od čest. 76/184 koja je bila vlasništvo Općine Ražanac u postupku obnove i koju površinu je u obnovi na zapisniku zz Općine Ražanac prepustio HG i suglasio s njezinom uknjižbom na predmetu spora za cijelo potvrđujući tako tamo iznesene navode tužene koje je tada potvrdio i povjerenik EG.

8.2. Nadalje, uvidom u spis broj: Z-27227 vidljivo je da je čest. 3131 izgrađeno zemljište od 100 m2 i dvorište od 6 m2, a da je čest. 3129 dvorište od 55 m2 te izgrađeno zemljište od 47 m2. Na ovim nekretninama proglašena je tužiteljica nasljednicom za 5/25 dijela.

Kada se ove činjenice dovedu u vezu s prigovorom tuženice da se naslijeđeni suvlasnički dio nekretnina tužiteljice iza oca odnosi na staru kuću koja je sagrađena 1968. (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 102 m2 i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 106 m2) sud je stava da osnovanost ovako postavljenog tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz provedenih dokaza, a teret dokazivanja je na tužiteljici pa kako ista nije dokazala točnost tužbenih navoda trebalo je odlučiti kao u izreci presude.

8.3. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08 i 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst i 25/13), a trošak priznat tuženici sastoji se od zastupanja iste po punomoćnicima iz redova odvjetnika i to za sastav odgovora na tužbu 75 bodova (Tbr. 8. toč. 1.), za pristup na ročišta od dana 26.9.2022., 21.11.2022., 4.42023., 15.6.2023., 30.9.2024. i 9.4.2026. od po 75 bodova (Tbr. 9. toč. 1.), za sastav podneska od 12.11.2022. od 18,75 bodova (Tbr. 8. toč. 3.), za sastav žalbe 100 bodova (Tbr. 10. t.1.) s tim da vrijednost svakog boda iznosi 2,00 EUR, a sve prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22) što iznosi 1.250,00 EUR.

U Zadru, 21. svibnja 2026.

S U D A C

Sonja Miljak

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, putem ovog suda za nadležni Županijski sud, pisano u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćnici

2. Tuženiku po punomoćniku