REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] J 5

Poslovni broj: Us I-455/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužiteljice JV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Adela Budinić-Kušeta, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Adela Budinić-Kušeta, MV i SV, [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ĆV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi rješenja o izvedenom stanju, 21. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/24-26/472, URBROJ: 531-03-25-4 od 13. ožujka 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovoga spora.

III. Nalaže se tužiteljici da zainteresiranoj osobi naknadi troškove upravnog spora u iznosu od 163,66 EUR (sto šezdeset i tri eura i šezdeset i šest centi), u roku od 60 dana od dostave pravomoćne odluke o troškovima.

Obrazloženje

1. Rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u [adresa], KLASA: UP/I-361- 03/12-14/32, URBROJ: 2170/1-03-05/6-24-44 od 8. listopada 2024., po zahtjevu ĆV iz [adresa] (ovdje zainteresirane osobe) ozakonjuju se dovršena, te zadnjom i jednom bočnom stranom ukopana u tlo jednostavna zgrada stambene namjene, nepravilnog oblika max.dim. zgrade cca 10,00 m x 4,50 m + spremište dograđeno uz zgradu dim. cca 1,07 m x 1,62 m + natkrivena terasa ispred ulaza u kuću dim. cca 3,23 m x 2,24 m + vanjsko jednokrako stubište izgrađeno uz kuću uz ogradni zid dim.cca 1,07 m x 2,40 m. Građevina je pokrivena kombinacijom ravnog betonskog krova iznad zgrade i jednostrešnog kosog krova iznad spremišta i natkrivene terase, max. visine vijenca kosog krova od 2,47 m, odnosno visine ravnog krova od 2,44 m, te visine betonskog istaka ravnog krova od 2,47 m, odnosno visine ravnog krova od 2,44 m, te visine betonskog istaka ravnog krova od 2,94 m, ukupne građevinske bruto površine zgrade 44,65 m[2] i obujma 107,60 m , ukupne katnosti: suteren, sve izgrađeno na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad, na adresi [adresa], pored [adresa], prikazano u geodetskom snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, broj 182 -13 od 2. svibnja 2013., kojeg je izradio ovlašteni inženjer geodezije DV, dipl. ing. geod. broj ovlaštenja Geo 123 i elaboratu iskaza površina i obračunskih veličina nezakonito izgrađene zgrade, broj. L 14/12 od listopada 2012., kojeg je izradio ovlašteni inženjer građevinarstva ŽV, ing.građ, broj ovlaštenja: G 1361 iz trgovačkog društva ML ING d.o.o. Mali Lošinj, Veloselska cesta 18.

2. Tuženik je pobijanim rješenjem KLASA: UP/II-361-05/24-26/472, URBROJ: 531-03-25-4 od 13. ožujka 2025. odbio žalbu tužiteljice.

3. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika i rješenja prvostupanjskog tijela, tužiteljica u tužbi navodi da je u odnosu na ranije rješenje o izvedenom stanju od 27. listopada 2022. (naknadno poništeno od tuženika) pobijanim naknadnim rješenje o izvedenom stanju od 08. listopada 2024. izostavljen dio u kojem se navodi da stubište “služi za pristup ravnom krovu kuće preko kojeg se pristupa na javnu površinu s kojom predmetna čestica graniči”, kao i dio u kojem se navodi da je “kuća pokrivena kombinacijom ravnog betonskog krova iznad zgrade koji je u funkciji parkirališta za potrebe predmetne zgrade.” Smatra da je opisanim postupanjem prvostupanjsko tijelo iz izreke rješenja od 8. listopada 2024. izostavilo one dijelove ranijeg prvostupanjskog rješenja koji idu u prilog tvrdnjama tužiteljice da krov zgrade koja je predmet ozakonjenja ima funkciju parkirališta, te da se navedenim parkiralištem koriste vlasnici svih stanova na adresi [adresa] (prije cijepanja jedinstvenoj č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- grad). Navodi da je u žalbi protiv ranijeg rješenja od 27. listopada 2022. tužiteljica osporila utvrđenje prvostupanjskog tijela da je ravni betonski krov iznad zgrade u funkciji parkirališta samo za potrebe predmetne zgrade, budući da je provođenjem očevida na licu mjesta nadležno tijelo moglo i moralo utvrditi da ravni betonski krov iznad predmetne zgrade predstavlja parkiralište kojim se koriste svi vlasnici stanova nekretnine trenutno upisane u zemljišnoj knjizi kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] -grad. Navodi da je prvostupanjsko tijelo izmijenilo izreku rješenja suprotno uputi drugostupanjskog tijela i to samo na osnovu jednostrane izjave punomoćnika zainteresirane osobe, koji je izjavio da krov predmetne zgrade nije u funkciji javnog parkirališta i pogrešnog zaključka da je irelevantna fotodokumentacija koja je sastavni dio priloženog iskaza mjera i obračunskih veličina zgrade. Smatra da je prvostupanjsko tijelo bilo dužno provesti očevid na licu mjesta, kojim bi utvrdilo postojanje parkirališta na krovu zgrade, kao i postojanje zajedničke komunalne infrastrukture za zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad. Nastavno ističe da je tijekom upravnog postupka podnijela i zahtjev za prekid postupka pozivom na čl. 19. st. 1. i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, budući da je pred Općinskim sudom u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju u tijeku parnični postupak pod posl. br. P-69/10 (sada poslovni broj: P-1862/2021) radi diobe nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]-grad. Također navodi da je Odjelu za katastar nekretnina Mali Lošinj podnijela zahtjev za obnovu postupka uslijed pogrešno provedenog prijavnog lista geodetskog elaborata kojim se ranija k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad cijepa na k. č. [katastarska čestica], te da okolnost što o njezinom prijedlogu još nije odlučeno, ne može biti tumačena na njezinu štetu. Ukazuje da zgradi koja je predmet ozakonjenja nije dodijeljen kućni broj, te stoga smatra da upravna tijela nisu mogla nedvojbeno utvrditi da se radi o dvije zasebne stambene zgrade. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje te da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora.

4. U naknadnom podnesku tužiteljica ističe da je nakon podnošenja tužbe nepravomoćnim rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka od 14. listopada 2025. poništeno rješenje toga tijela od 8. srpnja 1996. kao nezakonito, te se podaci za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- grad vraćaju na ranije stanje.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

6. Zainteresirana osoba KV osporava osnovanost tužbenih navoda. Ističe da stubište na koje se referira tužiteljica predstavlja put koji građani [adresa] po potrebi mogu koristiti, a koji vodi od ceste zgrada prema obali mora pa sve do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad, odnosno pored kuće u vlasništvu zainteresirane osobe na adresi: [adresa] do glavne ceste kojom se, između ostalih dolazi do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad, odnosno stambene kuće na adresi: [adresa], suvlasništvo tužitelja. Stoga smatra neosnovanim navod tužiteljice da je krov zgrade koja je predmet ozakonjenja u funkciji parkirališta, te da se navedenim parkiralištem koriste vlasnici svih stanova na adresi [adresa] prije cijepanja jedinstvene č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad. Ističe da se ne radi o parkiralištu već o ravnom krovu jednostavne zgrade stambene namjene izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad, na adresi [adresa], a koji kućni broj je ta zgrada dobila sukladno potvrdi Državne geodetske uprave od 23. lipnja 2025. Iz navedenog proizlazi da su u zemljišnoj knjizi i katastru evidentirane dvije katastarske čestice, a na kojima se nalazi izgrađene dvije zasebne stambene zgrade, stambena zgrada izgrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad na adresi: [adresa] i stambena zgrada izgrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad na adresi: [adresa].

7. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 23. travnja 2026., u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužiteljice, te zainteresirane osobe osobno, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime se smatra da je strankama u skladu s čl. 6 Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, 39/26, dalje: ZUS) dana mogućnost izjasniti se o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet ovog spora.

8. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

9. Na temelju razmatranja svih spornih činjeničnih i pravnih pitanja, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Predmetni upravni postupak pokrenut je zahtjevom zainteresirane osobe podnesenim 5. studenog 2012. radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad. Pobijano rješenje o izvedenom stanju od 8. listopada 2024. doneseno je u ponovnom postupku, a nakon što je rješenjem tuženika od 21. studenog 2023. poništeno ranije rješenje o izvedenom stanju od 27. listopada 2022., te predmet vraćen prvostupanjskom tije lu uz uputu da je potrebno ponoviti poziv za uvid u spis predmeta, jer da raniji nije bio zakonito izvršen.

11. Razmotrivši prigovore tužitelja glede zakonitosti rješenja o izvedenom stanju i pobijanog rješenje tuženika, Sud smatra da su isti neosnovani.

12. Naime, glede točnog opisa predmeta ozakonjenja, ističe se da je sadržaj izreke rješenja o izvedenom stanju kojim se ozakonjuje jednostavna zgrada (kao u konkretnom slučaju) propisan odredbom čl. 23. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" br. 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: Zakon o postupanju), te ista sadrži:

– utvrđenje da se zgrada ozakonjuje, odnosno da se ozakonjuju radovi izvedeni u svrhu promjene namjene, promjene broja funkcionalnih jedinica ili sl.,

– popis i opis građevina koje nisu zgrade, a ozakonjuju se zajedno sa zgradom, ako takvih ima,

– ime katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je zgrada izgrađena,

– podatak o stupnju dovršenosti zgrade, odnosno radova (završena zgrada ili nezavršena zgrada),

– podatke o zgradi, odnosno radovima s obzirom na način smještaja na katastarskoj čestici, odnosno česticama (slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena) i njezinoj zahtjevnosti (zahtjevna zgrada, manje zahtjevna zgrada, jednostavna zgrada ili pomoćna zgrada), namjenu za koju se zgrada koristi, vanjsku veličinu zgrade (visinu, dužinu i širinu), broj i vrstu etaža, broj i vrstu funkcionalnih jedinica i oblik krova.

13. Usporedivši sadržaj izreke rješenja o izvedenom stanju sa sadržajem citirane odredbe, sud nalazi da je izreka jasna, određena te u cijelosti sukladna zakonskom propisu.

14. Okolnost koju tužiteljica navodi, a koja se odnosi na izostavljanje dijelova ranijeg (poništenog) rješenja o izvedenom stanju kojima se iznosi opis načina korištenja ravnog krova građevine (parkiralište), nije relevantna za zakonitost rješenja o izvedenom stanju, budući je sukladno citiranim odredbama potrebno da se navede oblik krova (u konkretnom slučaju: kombinacija ravnog i jednostrešnog), no ne i načini korištenja istoga. Stoga okolnost koristi li se krov ozakonjene zgrade ujedno kao parkiralište, te tko ga i pod kojim uvjetima koristi u tu svrhu, nije od utjecaja na postupak ozakonjenja, ne predstavlja pravno relevantnu činjenicu o kojoj ovisi mogućnost ozakonjenja, te može biti relevantna jedino za međusobne odnose stranaka. Smisao provođenja postupka legalizacije i donošenja rješenja o izvedenom stanju jest uključivanje nezakonito izgrađenih zgrada u pravni sustav, a daljnji imovinskopravni i obveznopravni odnosi između stranaka nisu relevantni za taj postupak.

15. Pritom valja ukazati i na neosnovanost navoda tužiteljice da je propušteno na tu okolnost provesti očevid, budući je isti proveden 10. lipnja 2013., te iz zapisnika o vršenju uvida u spis 16. travnja 2024. proizlazi da je tužiteljici tom prilikom omogućen uvid u zapisnik o očevidu s priloženom fotodokumentacijom.

16. Nastavno, nisu osnovani ni navodi tužiteljice glede nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u pogledu okolnosti predstavlja li predmetna zgrada (izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] [adresa]-grad) zasebnu zgradu u odnosu na zgradu izgrađenu na k.č.br.

94/1 k. o. [katastarska općina]-grad, a koja se nalazi na adresi [adresa]. Naime, prije donošenja rješenja o izvedenom stanju izvršen je uvid u geodetski snimak izvedenog stanja i iskaz površina i obračunske veličine zgrade, kao i očevid na licu mjesta 10. lipnja 2013., a također je dana 16. travnja 2024. svim zainteresiranim strankama omogućen uvid u spis i očitovanje o svim relevantnim okolnostima, kojom prilikom je u pristupnosti tužiteljice i zainteresirane osobe također provedena usmena rasprava. Provedenim radnjama utvrđeno je da zgrada koja je predmetom ozakonjenja odgovara opisu iz dostavljene dokumentacije, a tužiteljica u dosadašnjem tijeku postupka nije ni prigovarala da bi ista predstavljala jedinstvenu zgradu s ranije sagrađenom zgradom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad.

17. Na zakonitost pobijanog rješenja i rješenja o izvedenom stanju nije od utjecaja ni okolnost što je u tijeku ovog upravnog spora nepravomoćnim rješenjem katastarskog tijela poništeno ranije rješenje toga tijela kojim je izvršena dioba nekad jedinstvene k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]. Naime, u vrijeme donošenja rješenja o izvedenom stanju egzistirale su obje čestice, te je utvrđeno da je zgrada koja je predmetom ozakonjenja izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad, kako je i navedeno u tom rješenju. Okolnost eventualnog naknadnog mijenjanja oznake broja i oblika te čestice ne predstavlja zapreku za evidentiranje te zgrade u skladu s oznakom čestice važećom u vrijeme izrade geodetskog elaborata za evidentiranje zgrade.

18. Zaključno, neosnovani su i navodi tužiteljice o nužnosti prekida predmetnog upravnog postupka do okončanja parničnog postupka radi diobe k. č. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]-grad, a koji je u tijeku pred Općinskim sudom u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju pod posl. br. P-1862/2021 (ranije P-69/10).

19. Sukladno čl. 19. Zakona o postupanju, rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti za nezakonito izgrađenu zgradu u vezi s kojom je u tijeku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva za donošenje tog rješenja povodom tužbe za zaštitu vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi s tom zgradom ili zemljištem na kojemu je izgrađena, ako to stranka istakne i dokaže prije donošenja rješenja (st. 1.). Postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju za zgradu iz stavka 1. ovoga članka prekida se do okončanja sudskog spora (st. 2.). Stavci 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na slučaj u kojemu stranka koja je tužitelj dade pisanu izjavu da se ne protivi donošenju rješenja o izvedenom stanju (st. 3.).

20. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je tužiteljica već u ranijem tijeku postupka predložila određivanje prekida radi vođenja navedenog parničnog postupka, a koji je prijedlog odbijen pravomoćnim rješenjem prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I - 361-03/12-14/32, URBROJ: 2170/1-03-05/6-21-14 od 8. listopada 2021., uz obrazloženje da je podnositelj zahtjeva za ozakonjenje (prednik zainteresirane osobe, TV), ujedno i tužitelj u tom parničnom postupku, dostavio pisanu izjavu da se ne protivi donošenju rješenja o izvedenom stanju. Navedena izjava od 17. lipnja 2019. prileži spisu upravnog postupka, pa je stoga pravilno upravno tijelo zaključilo da nisu ispunjeni uvjeti za prekid postupka u smislu citirane odredbe čl. 19. Zakona o postupanju te postupak nastavilo, te u konačnici donijelo rješenje o izvedenom stanju.

21. Slijedom navedenog, pobijanim rješenjem tuženika pravilno je i zakonito odbijena žalba tužiteljice protiv rješenja o izvedenom stanju, te je stoga tužbeni zahtjev na temelju čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan.

22. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a prema kojoj tužiteljici, koja je u cijelosti izgubila predmetni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora, već je ista dužna nadoknaditi troškove spora zainteresiranoj osobi, koja je u sporu uspjela. Zainteresiranoj osobi je u skladu s čl. 24. u svezi čl. 6. i čl. 7. Pravilnika Pravilnik o naknadi troškova u sudskim postupcima ("Narodne novine" br. 8/88, 3/94, 150/05) priznat kao opravdan zatraženi putni trošak za pristup na održano ročište za raspravu 23. travnja 2026., i to u visini povratne karte na relaciji Basel – Rijeka prema predočenom trošku karte u iznosu od 150,00 CHF, a što prema srednjem tečaju HNB- a na dan objave presude (1 EUR = 0,9165 CHF) iznosi 163,66 EUR.

23. Stoga je riješeno kao u izreci ove presude.

U Rijeci 21. svibnja 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćenici tužiteljice Adeli Budinić-Kušeta, odvjetnici u ZOU Adela Budinić- Kušeta, MV i SV, [adresa]

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20

- opunomoćeniku za primanje pismena zaint. osobe ĐV iz [adresa]