Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21 000 Split

Poslovni broj: Psp-107/2023-75

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, sutkinja Antonia Škaričić Majić, u pravnoj stvari tužitelja TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Milan Jurčević, odvjetnik u Splitu, protiv prvotuženika PĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugotuženika AĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i trećetužene FĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Nikoli Milakoviću, odvjetniku u Omišu, zbog smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave zaključene 15. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Milana Jurčevića, odvjetnika u Splitu i punomoćnika tuženika Nikole Milakovića, na ročištu za objavu odluke, 21. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da su dana 31. srpnja 2023.godine tuženici PĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetali tužitelja TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u njegovom posljednjem i mirnom posjedu jedne od dvije garaže (one zapadnije) u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju d.i.geod. Ivan Barbalića iz srpnja 2024., označene slovima H-I-J-K-L-H i kolnog prilaza za vozila i pješake koji sa [adresa] vodi do ove garaže (one zapadnije) u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju d.i.geod. Ivan Barbalića iz srpnja 2024., označene slovima H-I-J-K-L-H, a koja garaža se nalazi ukopana u sjevernom pročelju zgrade izgrađene u bloku položene na sjevernom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a kako je to prikazano u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju d.i.geod. Ivan Barbalića iz srpnja 2024. koji Nalaz i mišljenje je sastavni dio ovog Rješenja, na način da su na kolni prilaz za vozila i pješake koji vodi do garaže (one zapadnije) u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju d.i.geod. Ivan Barbalića iz srpnja 2024. označene slovima H-I-J-K-L-H, navezli i odložili paletu sa betonskim blokovima u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju d.i.geod. Ivan Barbalića iz srpnja 2024., položajno označenu brojem 1 i time onemogućili prilaz i ulaz u garažu tužitelju TĐ.

II Zabranjuje se tuženicima PĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], takvo ili bilo kakvo slično daljnje smetanje i uznemiravanje tužitelja TĐ u posjedovanju jedne od dvije garaže (one zapadnije) u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju d.i.geod. Ivan Barbalića iz srpnja 2024., označene slovima H-I-J-K-L-H i kolnog prilaza za vozila i pješake koji sa [adresa] vodi do ove garaže (one zapadnije) u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju d.i.geod. Ivan Barbalića iz srpnja 2024., označene slovima H-I-J-K-LH, a koja garaža se nalazi ukopana u sjevernom pročelju zgrade izgrađene u bloku položene na sjevernom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a kako je to prikazano u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju d.i.geod. Ivan Barbalića iz srpnja 2024., koji Nalaz i mišljenje je sastavni dio ovog Rješenja.

III Utvrđuje se da je tužitelj djelomično povukao tužbeni zahtjev u dijelu točke 2. tužbenog zahtjeva kojim se nalaže tuženicima uspostava ranije posjedovnog stanja.

IV Odbija se u cijelosti kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja radi osiguranja nenovčanog potraživanja koje predlagatelj ima s osnova smetanja posljednjeg mirnog posjeda koji glasi:

“1. Nalaže se protivnicima osiguranja PĐ iz [adresa], LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da odmah po primitku ovog rješenja obustave izvođenje svih građevinskih i drugih radova, kao što su ograđivanje, pregradnja zapriječivanje prolaza i druge štetne radnje na jednoj od dvije garaže (onoj zapadnijoj) i kolnom prilazu za vozila i pješake koji sa [adresa] vodi do ove garaže (one zapadnije), a koja garaža se nalazi ukopana u sjevernom pročelju zgrade izgrađene u bloku položene na sjevernom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

2. Nalaže se protivnicima osiguranja PĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ukloniti sve postavljene pregrade, građevinski materijal (paletu sa betonskim blokovima) i druge prepreke i uspostaviti prijašnje stanje na jednoj od dvije garaže (onoj zapadnijoj) i kolnom prilazu za vozila i pješake koji sa [adresa] vodi do ove garaže (one zapadnije), a koja garaža se nalazi ukopana u sjevernom pročelju zgrade izgrađene u bloku položene na sjevernom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

3. Ukoliko protivnici osiguranja PĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana ne postupe sukladno toč.2. Izreke ovog Rješenja ovlašćuje se predlagatelja osiguranja TĐ iz [adresa], T [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da sam (osobno) ili preko treće osobe radi uspostave prijašnjega stanja, obavi radnje uklanjanja postavljenih pregrada, građevinskog materijala i drugih prepreka sa kolnog prilaza za vozila i pješake koji sa [adresa] vodi do ove garaže (one zapadnije), a koja garaža se nalazi ukopana u sjevernom pročelju zgrade izgrađene u bloku položene na sjevernom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

4. Za slučaj nepridržavanja određene privremene mjere, predlaže se protivnicima osiguranja PĐ iz [adresa] LĐ 4, OIB: [osobni identifikacijski broj], AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], izreći novčanu kaznu u iznosu od 3.000,00 eura (tritisuće eura).

5. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja pokrenutog parničnog postupka radi smetanja posjeda.“

V Nalaže se tuženicima PĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], AĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i FĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.200,00 eura zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 21. svibnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi, podnesenoj 11. kolovoza 2023. navodi kako je zajedno s tuženicima suvlasnik zgrada koja je izgrađena u bloku položene na sjevernom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da u predmetnoj zgradi postoje dvije garaže koje da su ukopane u sjeverno pročelje zgrade, jednu onu zapadniju da oduvijek koristi i posjeduje tužitelj, a drugu oduvijek koriste i posjeduju tuženici. Tuženici da su bez ikakvog povoda počeli svojatati garažu u posjedu tužitelja i prijetiti mu oduzimanjem iste, da tužitelj veći dio godine živi u [adresa], da je visoke životne dobi i lošeg zdravstvenog stanja, te da su tuženici iskoristili njegovo odsustvo kako bi dovezli blokove i zapriječili tužitelju ulaz u njegovu garažu, a to da su napravili 31. srpnja 2023., a što je tužitelj saznao 4. kolovoza 2023. jer su ga o tome obavijestili susjedi. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev, utvrditi čin smetanja, zabraniti daljnje takvo smetanje, a ujedno donijeti i rješenje kojim se prihvaća prijedlog radi osiguranja privremenom mjerom nenovčanog potraživanja tužitelja.

1.1. Tužitelj je podneskom od 9. rujna 2025. uredio tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka te je djelomično povukao tužbeni zahtjev u odnosu na uspostavu prijašnjeg stanja, budući je tužitelj u postupku sam uspostavio prijašnje stanje. Tuženicu su se usprotivili preinaci tužbenog zahtjeva, međutim za istaknuti je tuženicima, da se u konkretnom, ne radi o preinaci tužbenog zahtjeva iz članka 191. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025; dalje: ZPP), već djelomičnom povlačenju tužbe iz članka 193. ZPP i uređenju tužbenog zahtjeva sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka.

2. U odgovoru na tužbu tuženici su osporili tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te predložili sudu odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti. Istaknuli su da oni nisu počinili predmetni čin smetanja, jednako tako da je njihov pokojni otac DĐ predmetnu garažu dao samo na korištenje do opoziva tužitelju, tako da tužitelj nije imao posjed iste već suposjed. U konačnici predložili su odbiti i prijedlog za određivanje privremene mjere budući da nije ispunjena niti jedna od pretpostavki za određivanje ovako predložene privremene mjere. Tuženici su istaknuli da se predmetna garaža nalazi na dijelu dvojnog stambenog objekta koji ima žutu obojanu fasadu i koji nosi anagrafsku oznaku [adresa], dok dio dvojnog stambenog objekta koji ima bijelo obojanu fasadu i koji nosi anagrafsku oznasku [adresa] pripada tužitelju. Osim toga da se u predmetnom garaži nalazi instalacijski ormarić za internetske i telekomunikacijske usluge kojeg je tvrtka A1 postavila na nalog drugotuženika 2022.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije sadržane u spisu i to: Zemljišnoknjižnog izvatka za kat. čest. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prijepisa posjedovnog lista 1178, fotografija predmetnog mjesta, invalidske kartice tužitelja, nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića u predmetu Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-513/2022, radnog naloga A1 od kolovoza 2022., spisa Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-513/2022, posvjedočenja NĐ, Izjave OĐ, računa Hep elektra d.o.o. za brojilo 05820050, Rješenja Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, redarstvo i mjesnu samoupravu Klasa: UP/I-363-03/19-05/000472 od 21. veljače 2019., Rješenja Hrvatskih voda Vodnogospodarske ispostave za mali sliv Srednjodalmatinsko primorje i otoci klasa: UP/I-325-10/22-05/110647 od 21.12.2022., rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Splitu poslovni broj KP-DO-3072/2025 od 18. travnja 2025. Jednako tako je i pregledana snimka priložena podnesku od 10. prosinca 2024.

3.1. Napominje se da je potonje rješenje dostavljeno sudu nakon zaključenja prethodnog postupka, ali ga je sud prihvatio iz razloga što ga tuženici nisu mogli sudu dostaviti ranije, budući je isto doneseno u tijeku postupka, konkretno 18. travnja 2025.

3.2. Sud nije prihvatio dokaz čitanjem ovjerene izjave VĐ koja je u spis dostavljena nakon zaključenja prethodnog postupka, kao ni dokaz čitanjem priloga podnesku tuženika od 10. veljače 2026., budući su isti dostavljeni nakon zaključenja prethodnog postupka, a stranke nisu sudu iznijele razloge zbog kojih nisu bili u mogućnosti te isprave priložiti u spis prije zaključenja prethodnog postupka.

3.3. U postupku je izveden dokaz obavljanjem uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Ivana Barbalića koji je sudu dostavio pisani nalaz i mišljenje 15. srpnja 2024. te 21. rujna 2024. dopunu nalaza i mišljenja.

3.4. U postupku je izveden dokaz saslušanjem svjedoka GĐ, NĐ, CĐ, ZĐ, JĐ, SĐ, HĐ, ŠĐ, EĐ, MĐ, ŽĐ, VĐ.

3.5. U postupku je izveden dokaz saslušanjem tuženika kao parničnih stranaka, dok je tužitelj u postupku odustao od prijedloga za izvođenjem dokaza svojim saslušanjem budući je u tijeku postupka došlo do ozbiljnog narušavanja zdravstvenog stanja tužitelja, uslijed kojeg se liječio u Njemačkoj (ozbiljno ograničenje motoričkih funkcija), a što proizlazi iz potvrde o hospitalizaciji (list spisa 178).

4. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sud je zaključio da je tužbeni osnovan.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja kojim od suda traži utvrditi da ima pravo na posjedovnu zaštitu u pogledu smetanja posjeda zapadne garaže položene na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Nesporno je među strankama da su tužitelj i prednik tuženika zajednički radili kuću na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da se radi o dvojnoj kući, da jedna strana kuće, ona koja pripada tuženicima ima anagrafsku oznaku [adresa], a ona koja pripada tužitelju [adresa], da je predmetna garaža položena ispod dijela kuće koji pripada tuženicima, da je tužitelj u međuvremenu uklonio predmet smetanja.

7. Kao sporno u postupku je trebalo utvrditi posljednji mirni posjed predmetne garaže položene u prizemlju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i jeli do predmetnog smetanja došlo i ukoliko je, tko je počinio predmetni čin smetanja.

8. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] upisanu u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su kao suvlasnici nekretnine uknjiženi RĐ pok. Nikole za 1/3, tužitelj za 1/3, tuženici svaki za 1/9 vlasništva.

9. Čitanjem prijepisa posjedovnog lista broj 1178 utvrđeno je da su kao posjednici kuće i dvora upisani tužitelj za ½ dijela na adresi [adresa] te prednik tuženika za ½ dijela na adresi [adresa].

10. Čitanjem posvjedočenja od 1. prosinca 2023., ovjerenog po javnom bilježniku Anti Zlokiću iz Splita pod brojem OV-8403/2023 od 4. prosinca 2023. utvrđeno je da tim svjedočenjem NĐ izjavljuje da je rođena sestra prednika tuženika i sestra supruge tužitelja. Istaknula je da je kuća u bloku koja se nalazi na kamenu na adresi [adresa] izgrađena zajednički od strane pokojnog brata prednika tuženika i sestre odnosno njezinog muža tužitelja. Istaknula je da su prednik tuženika i tužitelj iskopali dvije garaže ispod kuće na mjestu gdje su mogli budući sve bio kamen, garaže da su iskopane ne točno po sredini zajedničke kuće nego više lijevo budući da je tako zahtijevao teren, ali da su iskopali po jednu garažu za svakoga, kada su to obavili prednik tuženika i tužitelj da su podijelili kuću na dva dijela, izvlačili što će kome dopasti. Tužitelja da je dopao zapadni kraj kuće i zapadna garaža, a prednika tuženika istočni kraj kuće i istočna garaža. Istaknula je da su zapadnu garažu uz dopuštenje tužitelja koristila njezina djeca, koja su išla u školu, da je tužitelj oduvijek imao ključeve garaže, da prednik tuženika nikada nije ulazio niti koristio zapadnu garažu, nije joj jasno što danas rade djeca njezinog pokojnog brata budući su uvijek imali odlične odnose.

11. Čitanjem Izjave IĐ iz [adresa] od 23. studenoga 2023., ovjerena po javnom bilježniku Ante Zlokić u Splitu pod brojem OV-8545/2023 od 8. prosinca 2023. utvrđeno je da tom izjavom IĐ iznosi svoja saznanja glede vlasništva predmetne dvojne kuće. Poznato mu je da je to dvojni objekt, a zapadni dio da je vlasništvo tužitelja, a istočni pok. DĐ, a sada tuženika. Poznato mu je da je jedna garaža zapadnija tužiteljeva, a druga garaža tuženika. U zadnjih dvadeset godina u više navrata da je radio u zapadnoj garaži tužitelja, postavljao je pločice, uređivao, spajao vodu. Ovu izjavu da je napravio jer ga je to zamolio tužitelj budući da nakon smrti prednika tuženika ima problema s njegovom djecom koji svojataju njegovu garažu, a njega to čudi, jer mu je poznat dobar odnos tužitelja i prednika tuženika i da nikad nije bilo problema oko garaža, zapadna da je uvijek bila tužitelja, a istočna prednika tuženika, oni da su se odijelili davnih godina, a sav materijal koji je nabavljao za zapadnu garažu, da je financirao tužitelj u kojeg je bio ključ od garaže i koji mu je otvarao vrata dok je tu radio.

12. Čitanjem rješenja Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, redarstvo i mjesnu samoupravu Klasa: UP/I-363-03/19-05/000472 od 21. veljače 2019., utvrđeno je da je tim rješenjem tužitelj utvrđen kao obveznik plaćanja komunalne naknade za garažni prostor na adresi [adresa].

13. Čitanjem rješenja Hrvatskih voda Vodnogospodarske ispostave za mali sliv Srednjodalmatinsko primorje i otoci klasa: UP/I-325-10/22-05/110647 od 21.12.2022. utvrđeno je da je kao obveznik plaćanja naknade za uređenje voda za garažni prostor na adresi [adresa].

14. Sud je na ročištu glavne rasprave od 14. lipnja 2024. obavio uviđaj na licu mjesta kojem se pristupilo [adresa] sa desne strane u smjeru istoka. S desne strane nalazi se nekretnina u prizemlju kuće dvije se 2 garaže, ispred vrata zapadne garaže u smjeru pogleda s [adresa] nalazi se drvena paleta s betonskim blokovima u visini od cca 1,20 m, širine cca 1,5 m, a ispred kojih blokova se nalaze dvije kante za otpad, na kojima je oznaka [adresa]. Tužitelj je otvorio zapadnu garažu daljinskim ključem. U zapadnoj garaži se nalaze s desne strane 3 kante za otpad na kojima je oznaka [adresa], motor marke Honda registarske oznake [registarska oznaka], garaža je obložena keramičkim pločicama na podu i na 3 bočna zida, dok je s lijeve strane ulaza zid garaže inkartan bijelom bojom. Utvrđeno je da se iz garaže pristupa u odvojeni prostor koji također pripada zapadnoj garaži u kojem se nalazi drvena komoda, dječje potrepštine i ostatak keramičkih obloga kojim je obložena garaža. U garaži se jednako nalazi kutija i kanalica koja služi za razvod internetskih instalacija, struja u garaži dovedena je iz razvodne kutije koja se nalazi u stanu u prizemlju u kojem boravi tužitelj. Utvrđeno je da vrata predmetne garaže imaju različitu oznaku od vrata sa istočne strane koja nisu predmet postupka.

15. U svom nalazu i mišljenju vještak geodetske struke Ivan Barbalić je naveo da je predmet spora položen u sjevernom dijelu č. zem. [katastarska čestica]. Na Skici lica mjesta cijela č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], označena je točkama A-B-C-D-E-F-G-A i šrafirana plavom bojom. Predmet spora nalazi se sa sjeverne strane dvojnog objekta anagrafske oznake [adresa]. U prizemlju istočne dilatacije dvojnog objekta (dio objekta koji nosi anagrafsku oznake [adresa]), položene su 2 (dvije) garaže – istočna i zapadna, s različitim ulaznim 'rolo' vratima. Predmet spora u naravi predstavlja drvenu paletu s naslaganim betonskim blokovima na njoj, dimenzija 100 x 80 x 120 cm (D x Š X V), te dvije kante za smeće. Sve navedeno se nalazi ispred ulaza u zapadnu garažu. Zapadna garaža je na Skici lica mjesta označena točkama H-I-J-K-L-H, šrafirana crvenom bojom, a sastoji se od dvije prostorije. Ulaz u zapadnu garažu na Skici lica mjesta označen je linijom I-J, a njemu se pristupa preko popločanog platoa ispred garaže s javno-prometne površine na sjeveru. Linijom K-L - označen je kolni pristup prije navedenim garažama. Na Skici lica mjesta položaj palete s betonskim blokovima prikazan je kao lik oznake 1 – šrafiran tamno-sivom bojom, kanta za smeće (za biootpad) – na Skici lica mjesta prikazana kao lik 2, šrafirna

smeđom bojom te kanta za smeće (za mješani komunalni otpad) – na Skici lica mjesta prikazana kao lik 3, šrafirana zelenom bojom. Obe navedene kante za smeće nose oznaku za objekt anagrafske oznake [adresa].

16. Iz iskaza svjedoka GĐ, koji je susjed blizu nekretnine gdje se nalazi predmet postupka, proizlazi da mu je poznato da se radi o kući koja je rađena u bloku, zapadni dio kuće je od ŽĐ, a istočni od DĐ, poznato mu je da postoje dvije garaže pod dijelom kuće koja pripada DĐ, ali garaže su se obje koristile, jednu zapadniju oduvijek da je koristio ŽĐ tužitelj, a drugu prednik tuženika. Poznato mu je da je paleta bloketa iskrcana, ne može se sa sigurnošću izjasniti kada, ali je vidio kamion koji je dovozio blokove sa svoga balkona, ne zna po čijem je nalogu tu došao. Nije mu poznato jeli tužitelju tko branio koristiti se predmetnom garažom.

17. Iz iskaza svjedokinje NĐ, koja je sestra prednika tuženika i supruge tužitelja, proizlazi da je stalno dolazila u predmetnu nekretninu dok je prednik tuženika bio živ. Poznato joj je da je predmetna nekretnina podijeljena na način da je zapadni di kuće tužiteljev, a istočni prednika tuženika, sada tuženika. Obje garaže da se nalaze ispod stana tuženika, a prednik tuženika joj je za života rekao da je to iz razloga što je na terenu bila uzbrdica, pa su radili onako kako su mogli vezano za teren i da joj nikada nije tvrdio da je zapadna garaža njegova. Naknadno nakon izgradnje preostalih dijelova kuće da su se podijelili, supruga prednika tuženika da je inzistirala na istočnoj garaži i donjem dijelu kuće, a tužitelj joj je to dao i uzeo zapadni dio. U tužiteljevoj garaži da je bila prije četiri godine, da je sređena, pločice su bile na podu, tužitelj je investirao postavljanje tih pločica. Prednik tuženika da je rijetko ulazio u predmetnu garažu, a prethodno da bi uvijek pitao tužitelja dopuštenje, pa tako i kada se prvotuženik ženio, pitali su mogu li u tetkovoj garaži napraviti feštu za momačku i on im je to dopustio, a poznato joj je i da im je dopustio provesti instalacije za Internet kroz svoju garažu. O blokovima ispred garaže nije joj poznato, poznato joj je da je ispred bratovog dijela kuće bila kanta za otpad u koju je nosila otpad, stala je ispod bratova dijela kuće.

18. Iz iskaza svjedoka CĐ, koji je susjed u neposrednoj blizini predmeta spora, proizlazi da je njegov otac prvi doselio 1977. -1978. Poznato mu je da su se prvo izgradile dvije garaže, zatim prizemlje i prvi kat, tužitelj i prednik tuženika da su se podijelili na način da je tužitelju pripao zapadan dio kuće, a tuženiku istočni dio, dvije garaže su u naravi ispod istočnog dijela kuće, a to zbog toga što je teren bio neravan za jednu visinu razlike pa je zbog toga i garaža koja pripada ŽĐ ostala u istočnom dijelu. Istaknuo je da nikada pokojni prednik tuženika nije tvrdio da bi predmetna garaža bila njegova i da tako zna cijelo naselje o garaži. Nakon što su se podijelili 1981. da je tužitelj odmah počeo sređivati garažu, njemu da bi ostavljao novce za radove, nikada da nije vidio prednika tuženika da koristi zapadnu garažu, jedino ako bi mu tužitelj ostavio ključ, budući on nema ključa od zapadne garaže. Unazad godinu dana tužitelj da ga je nazvao i pitao jesu li blokovi ispred zapadne garaže, on da u tom trenutku nije znao, a kada je naknado išao vidio je paletu blokova ispred garaže. Tužitelj da ga je unazad 2,5 godine zvao i rekao da ga je drugotuženik pitao može li postaviti Internet za sina kroz njegovu garažu, on da mu je to dopustio. Jednako tako je iskazao da je on postavljao pločice u predmetnoj garaži po nalogu ŽĐ i da je tada tužitelj bio u Njemačkoj, u on da je uzeo ključ od garaže u tužiteljevoj kući.

19. Iz iskaza svjedokinje ZĐ, čija je sestra majka tuženika, ujedno supruga pokojnoj DĐ, proizlazi da je predmetna kuća bila podijeljena po pola, a 1996. da se njezina sestra svađala s pok. DĐ, zbog garaža. Ona je tvrdila da su to njezine garaže, da se nalaze ispod njenog dijela kuće, da ih je gradila za svoja dva sina, a da je zapadna garaža dana na korištenje tužitelju koji je u garažu već onda počeo stavljati pločice. Pokojni DĐ da je bio s tužiteljem u dobrim obiteljskim odnosima i nije mu sporio koristiti garažu, da joj nikada pokojni DĐ nije rekao da je predmetna garaža njegova već joj je to samo govorila. Ključ od predmetne garaže da je imao ŽĐ kada ju je i koristio, a pretpostavlja i sestra kada su to bile njezine garaže.

20. Iz iskaza svjedokinje JĐ, koja se rodila u susjednoj nekretnini predmetne i koja je daljnja rodica strankama, kuma trećetužene, proizlazi da jedan dio kuće pripada tužitelju, a drugi pok. DĐ. Da joj je supruga pok. P govorila da su njezine obje garaže, a s P da nikada nije o tome pričala, predmetnu garažu da je koristila i obitelj pok. DĐ, da su imali ključ predmetne garaže, zadnji put da je u predmetnoj garaži bila kada je imala 16-17 godina, dakle 1996. ili 1997. Ona da nikada nije mislila da bi predmetna garaža pripadala predniku tuženika niti joj je to tko govorio, uvijek je mislila da jedna garaža pripada tužitelju druga predniku tuženika, a da bi rijetko se dogodilo da bi netko od treće tuženika parkirao u predmetnu garažu.

21. Iz iskaza svjedoka HĐ, koja je sestra majke tuženika, proizlazi da joj je poznato da su obje garaže od pok. DĐ, ona da je bila tu prisutna više puta kada su se svađali on i njezina sestra oko garaža, P da joj je rekao da su obje njihove garaže, a dao ih je samo na korištenje tužitelju, a jedne prigode da joj je pokojni P rekao da im je dao na korištenje, a da se oni proširuju i rade i da je njegova supruga bila u pravu kada mu je govorila da im ne da. Istaknula je da su tuženici koristili predmetnu garažu kada je bila svadba, a jednako tako da su držali stvari koje im ne trebaju svakodnevno u garažama. Nije joj poznato tko je plaćao račune za predmetnu garažu, nikada nije čula da su se tužitelj i prednik tuženika ikada svađali.

22. Iz iskaza svjedokinje SĐ, koja je tetka tuženika, proizlazi da joj je poznato da je predmetna garaža oduvijek bila Babićeva, a od sestre je čula da ju je DĐ dao na korištenje tužitelju, a zna da se njezina sestra tome bunila. Zadnji put je bila u nekretnini kada su bili svatovi tuženika i poznato joj je da su stolovi bili postavljeni u garaži. Istaknula je da se njoj tada činilo da se radi o jednoj garaži, a ne o dvije.

23. Iz iskaza svjedoka ŠĐ, koja je susjeda predmetne nekretnine, proizlazi kako joj nije poznato oko podjele kuće, ali zna da nitko nije govorio da su obje garaže A već se uvijek govorilo da je Ivanova jedna garaža u koju je doveo vodu i struju, a nije joj poznato tko plaća režije za istu. Istaknuo je da je bio dobar s pokojnim DĐ, prednikom tuženika kojem je garaža koja se nalazi do predmetne uvijek bila otvorena, pitao bi ga zašto držiš garažu otvorenu, a on bi mu rekao da unutra parkira automobil kako bi Ftužitelj mogao ući u svoju garažu. Nitko od Jurinih da nikada nije koristio predmetnu garažu niti mu je P ikada pričao da je nešto problematično vezano za predmetnu, već mu je uvijek govorio da je to Ivanova garaža. Vidio je predmetne blokove, ali ne zna tko ih je i kada tu dovezao, poznato mu je da je tužitelj imao ključ predmetne, ne zna jeli tko drugi imao, ali je viđao tužitelja kako bi otvarao i zatvarao predmetnu garažu.

24. Iz iskaza svjedoka EĐ, koji je suprug svjedokinje NĐ, sestre prednika tuženika i supruge tužitelja, proizlazi da su tužitelj i prednik tuženika nakon što su napravili prvu terasu napravili diobu, tako su podijelili i garaže da je jedna pripala predniku tuženika a druga tužitelju. Poznato mu je da je svaki svoju garažu uređivao, mijenjao vrata i radio prema svojim potrebama, da nikada nije prednik tuženika u njegovoj prisutnosti rekao da bi predmetna garaža bila njegov posjed.

25. Iz iskaza svjedoka MĐ, koji je tužiteljev sin, proizlazi da je u predmetnoj kući živio do 14 godine, a sada dolazi uvijek tu kada dođe u Hrvatsku. Predmetna garaža da je oduvijek bila njihova, nikada nije bilo spora oko garaže, imali su dobar odnos, problem da je nastao krajem srpnja 2023. kada je otac rekao da su postavljeni blokovi ispred predmetne garaže, odnosno da je ometan pristup garaži. Prije toga da su imali nekakvo vještačenje vezano za kuću, on da je pitao drugotuženika čija je garaža budući da mu je otac rekao da su je tuženici počeli svojatati, a on mu je rekao "Vaša je garaža, nije sporno", tu večer da je zvao drugotuženika na druženje, a on mu je rekao čim je ušao u auto da se PĐ i FĐ ne slažu oko garaže i da ćemo ići na sud zbog nje. Poznato mu je da su oduvijek u predmetnoj garaži, dok se kuća gradila, držali materijal, osobne stvari, kasnije su parkirali automobil. Pločice je otac postavio krajem 2022., prethodno je bila betonska ploča, ključ predmetne garaže da su imali samo oni i da su ga uvijek držali u kući. Nikada nije bila sporna podjela između mog oca i pok. DĐ, kada su se ženili tuženici da je njihova majka pitala za dozvolu korištenja garaže, da tuženici nikada nisu koristili predmetnu garažu. Nije mu poznato tko je postavio paletu s blokovima, ali misli da su tuženici.

26. Iz iskaza svjedoka ŽĐ, sina tužitelja, proizlazi da je živio u predmetnoj kući do svog 2. razreda osnovne škole, uvijek se znalo i nije bilo sporno da je gornji dio kuće i garaža njihov, a donji dio i garaža tuženikov. 2023. da su slavili rođendan kod rođaka AĐ, kada je on pitao tužitelja može li provući Internet kroz njihovu garažu, rekao je da su mu iz t-coma rekli da je jednostavnije kroz njihovu garažu. Tužitelj da mu je to dopustio i kad su došli postavljati Internet da je svjedok radnicima otvorio garažu, pričekao da odrade i zatvorio garažu. Otac da mu je javio da su ispred garaže postavljeni blokovi na paleti krajem srpnja 2023., on da je došao na godišnji početkom kolovoza i zatekao blokove ispred garaže, otišao je kod drugotuženika i pitao je li nešto rade, jesu li njihovi, on je rekao da nisu već da je to njihova garaža i da su ih zato postavili, on da mu je rekao da će ih pomaknuti, a on mu je rekao "Samo se usudi, samo ih sklonite pa ćete vidjeti". Otac da je oduvijek plaćao račune za predmetnu garažu, vozilo je parkirao u predmetnoj garaži uvijek, tako i brat i on, a njegov motocikl i dan danas stoji u predmetnoj garaži još od prije 10 godina. Nikada da nisu nikoga pitali za korištenje garaže, uvijek su znali da je njihova. Drugotuženika da mu je rekao da je postavio blokove.

27. Iz iskaza svjedoka VĐ, prvog susjeda predmetne nekretnine, proizlazi da mu je poznato da je krajem 7. mjeseca unazad 2 – 3 godine, naišao na vozilo vučne službe koje je u tom trenutku iskrcavalo paletu s blokovima ispred predmetne garaže, tada mu to nije bilo sporno, mislio je da će nešto raditi, uz vučnu službu vidio je i jednog od tuženika, ne zna je li PĐ ili AĐ. Poznavao je dobro pok. DĐ, a i tužitelja i poznato mu je oduvijek da predmetnu garažu koristi tužitelj, a donju tuženici i njihov prednik. Predmetna kuća se gradila na način da su se iskopi vršili samo u donjem dijelu kuće s obzirom na nagib. Nikada nije bilo sporno da jedna garaža pripada tužitelju, a druga predniku tuženika. Tu živi preko 45 godina, a i pričao je s tužiteljem i prednikom tuženika o podjeli koju su unutar sebe dogovorili.

28. Iz iskaza prvotuženika proizlazi da je tužitelj dobio garažu na korištenje od njegovog oca, a nakon što mu je dao na korištenje predmetnu garažu da je tužitelj zaokupirao i sve ostalo. Kuća da je napravljena po pola, nije mu poznato tko je postavio blokove, osobno ih je vidio. On da nema ključ od predmetne garaže, al ida drugotuženik ima. Zadnji put da je bio u predmetnoj garaži iza radova 2022. kada su vrata bila otvorena, pa da je vidio da se nešto radilo, nije dao dopuštenje za postavljanja pločica niti ga je tužitelj za to pitao, pitao je samo za radove ispred. Nadalje da nisu pokretali nikakve postupke radi predmetnih radova, a on da nije bio tu kada su se pločice postavljale, nije mu poznato tko je promijenio vrata na garažama niti kada, a drugotuženik da mu je sada rekao da je brava mijenjana, istaknuo je da u garaži se ne nalaze njihove stvari, viđao je sine od tužitelja da parkiraju u predmetnoj garaži, nije im nikada branio, nije mu poznato tko plaća račune za predmetnu garažu, da mu je otac o predmetnoj garaži govorio " PĐ nemoj da ti netko dođe i da ti uzme ono što si dao na korištenje i da ti kaže da je to njegovo", kao i to da su tužitelj i njegov otac u zadnje vrijeme bili u lošim odnosima.

29. Iz iskaza drugotuženika proizlazi da mu je poznato da je predmetnu garažu tužitelju dao njegov otac na korištenje, viđao je sinove tužitelja da dolaze vozilima u garažu, nije mu poznato kada su se mijenjala garažna vrata niti tko ih je mijenjao. On da dolazi u predmetnu nekretninu dva puta godišnje, primijetio je paletu s blokovima, ali nije bio prisutan kada su iskrcani blokovi, nije želio odgovoriti tko je iskrcao blokove. Poznato mu je da račune za predmetnu garažu od 2019. plaća tužitelj. Istaknuo je da je on zadnji put bio u predmetnoj garaži kada se ženio, da su unazad tri godine od smrti pokojnog oca on i tužitelj bili u lošim odnosima, nije mu poznato tko je doveo vodu u predmetnu garažu niti struju, pretpostavlja da je otac, iskazao je da posjeduje ključ predmetne garaže, ali kada je došao i probao otvoriti da je vidio da je netko promijenio bravu, upitan može li sudu dostaviti ključ istaknuo je prvotno da ne može sada, kasnije da ga nema sada, upitan jeli prethodno rekao da ne može sada istaknuo je da ne zna, valjda, da se ne može sjetiti, ali svakako da nije izgubio ključ nego da nije kod njega. Kada je tužitelj upitao tuženika kod koga se nalazi ključ, tuženik se usprotivio takvom pitanju, sud mu ga nije dopustio jer isto nije predmet spora. Konačno je istaknuo da je garaža dana tužitelju na sukorištenje, predmetnu garažu da je on koristio za potrebe vjenčanja i kada je postavljao Internet, kada je sam vrata garaže otvorio.

30. Iz iskaza trećetužene proizlazi da su tuženi u posjedu obje garaže, nije joj poznato na koji način posjeduje i koriste garažu ostali, ali ona da je zadnji put u predmetnu garažu ulazila kada je imala 20 godina i kada bi došla otac bi joj rekao da parkira u tu garažu, ali nije mogla tu parkirati zbog zida kojeg je povukao ŽĐ, a koji se nalazi sa zapadne strane predmetne garaže. U predmetnu garažu da je također ulazila kada joj je braći bilo vjenčanje i kada bi majka nešto unutra odlagala. Nećak DĐ obavijestio ju je o tome da su zapadnoj garaži nešto radi u listopadu 2022., kada smo došli vidjeli smo da je tužitelj dao nalog nekome za radove u predmetnoj garaži, ona da mu je slala pismo da će platiti radove koje su radili ispod njezine kuće, a on da joj je vratio kopiju pisma i prazni list. Ključeve predmetne garaže odnosno daljinski imaju tuženici, a ima i tužitelj, pretpostavlja da mu je dao ključ otac jer ga je tužitelj uvijek išao pitati za korištenje dok je on bio živ, vidjela je jednom ili dvaput sinove tužitelja da ulaze autom u predmetnu garažu, prije toga bi pitali za dozvolu, a da su pitali i njezinog pokojnog oca za dozvolu. Istaknula je da ona nije, a ne želi se izjasniti tko je, postavio paletu s blokovima i kante za otpad ispred predmetne garaže, poznato joj je da su vrata na objema garažama mijenjana istodobno, da ih je otac mijenjao nije joj poznato gdje ih je kupio, istaknula je da je do sada mislila da oni plaćaju struju i vodu za predmetnu garažu, da je spojena na njihovo mjerilo, da je saznala da je tužitelj 2019. ishodio račune na svoje ime, da komunalije plaćaju ona i braća, ne zna kada je platila zadnji račun budući plaća Internet bankarstvom sve što dođe za kuću.

31. Sukladno odredbi članka 441. ZPP raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a kako to proizlazi i iz odredbe članka 22. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 3/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17;–dalje ZV) i to bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika.

32. U tom smislu dvije su pravno relevantne odlučne okolnosti za presuđenje u ovom sporu, a to su:

– je li tužitelji bio posljednji mirni posjednik predmetnog dijela nekretnine kao i to

– jesu li ga tuženici samovlasno smetali u posjedu, odnosno uznemiravali u posjedu na način kako je to pobliže opisano u tužbenom zahtjevu.

33. Dakle, iz gore navedenog proizlazi da je u posjedovnoj tužbi teret dokaza na tužitelju u pogledu dviju činjenica - postojanja tužiteljeva posljednjeg mirnog posjeda u odnosu na predmet spora i čin smetanja počinjen od tuženika.

34. Na okolnost ovdje odlučnih činjenica posljednjeg mirnog posjeda sud je izveo dokaz saslušanjem brojnih svjedoka. Iz iskaza saslušanih svjedoka: NĐ, GĐ, CĐ, JĐ, ŠĐ, EĐ, VĐ, a koje ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojne jer su neproturječni, životni, logični i skladu sa preostalim dokazima u spisu, a tuženici tijekom postupka nisu ničime osporili činjenice iznesene u tim iskazima, sud je nedvojbeno utvrdio da se radi o dvojnoj kući koju su zajednički gradili tužitelj i prednik tuženika, da su se dogovorili oko podjele kuće na način da tužitelju pripada jedna strana kuće zapadna, a tuženiku druga strana kuće istočna, da u predmetnoj kući postoje dvije garaže, koje da su zbog naravi terena i lakše gradnje sagrađene ispod dijela kuće koja pripada tuženicima, da predmetnu garažu oduvijek koristi tužitelj, da su je tuženici koristili samo za potrebe vjenčanja, da ključeve predmetne garaže posjeduje tužitelj, da režijske troškove za predmetnu garažu snosi tužitelj, da je tužitelj uredio i isfinancirao uređenje predmetne garaže.

34.1. Iz iskaza svjedoka proizlaze i druge okolnosti koje se ne tiču parnice zbog smetanja posjeda, već okolnosti koje bi bile relevantne eventualno u vlasničkoj parnici kojom bi se rješavalo pitanje vlasništva predmetne garaže.

35. S druge strane iz iskaza preostalih svjedoka ZĐ, HĐ, SĐ, ŽĐ i MĐ, koje iskaze sud ocjenjuje s posebnim oprezom imajući u vidu da se radi o tetama tuženika i sinovima tužitelja, koje su sa strankama u bliskim rodbinskim odnosima, zbog čega je njihova zainteresiranost za ishod postupka razvidna, sud navedenim iskazima poklanja vjeru samo u onim dijelovima koji su potvrđeni drugim provedenim dokazima ili koji nisu u suprotnosti s iskazima ostalih svjedoka i stranaka.

36. U konačnici je za istaknuti kako u postupku nije utvrđeno na koji bi to eventualno način tuženici posjedovali predmetnu garažu, nije utvrđeno da bi bili u posjedu ključa garaže niti je utvrđeno da bi plaćali kakva davanja za predmetnu garažu, iz iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi da im je poznato i to nekima od svjedoka da je garaža tužiteljeva i da je isključivo on koristi, nekima da mu je dana na korištenje.

37. Prema shvaćanju ovog suda, u postupku je utvrđeno da je tužitelj bio isključivi posjednik predmetne garaže, odnosno da je imao posljednji mirni posjed prije utuženog smetanja, a što je za predmet spora i parnicu zbog smetanja posjeda, uz čin smetanja, jedino relevantno i bitno. Prednje navedeno proizlazi iz okolnosti uvjerljivih i logičnih iskaza svjedoka osobito kada se ti iskazi dovedu u vezu sa sadržajem dokumentacije u spisu, nalaza i mišljenja sudskog vještaka geodetske struke i pripadajuće Skice lica mjesta, a i samim neposrednim opažanjem suda.

38. U parnici zbog smetanja posjeda pasivno su legitimirani osoba koja je izvršila smetanje tuđeg posjeda uznemirivši ili oduzevši ga, bez obzira na to je li postupala po svom nahođenju i za svoju korist, prema nečijem nalogu ili bez naloga u korist trećeg, osoba koja je dala nalog za smetanje, jer sudska praksa smatra pasivno legitimiranom i osobu koja je dala nalog nekome da izvrši čin smetanja posjeda i osoba u čiju je korist smetanje učinjeno. Prema stajalištu sudske prakse, ako je neposredni izvršitelj počinio čin smetanja oduzevši posjed nekome u ime i za korist treće osobe, a ona se s tim činom suglasila, odnosno nije se protivila, onda je pasivno legitimirana i ta treća osoba.

39. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka, osim VĐ i ŽĐ, sud je utvrdio da nikome od njih nisu poznate okolnosti predmetnog smetanja i da ne znaju detalje tko bi postavio paletu s blokovima i kante za otpad. Jednako tako tuženici tijekom postupka ističu kako nisu postavili paletu s blokovima ispred predmetne garaže, ali se prilikom iskaza pozivaju na uskratu odgovora. Ocjenjujući iskaze tuženika u cjelini, sud iste ocjenjuje nevjerodostojnima u dijelu u kojemu negiraju svoju ulogu u činu smetanja posjeda tužitelja. Pri toj ocjeni sud je pošao od činjenice da su tuženici negirali postavljanje palete, ali su istovremeno uskratili odgovor na pitanje tko je paletu postavio, pozivajući se na pravo iz članka 269. ZPP. Sud je, sukladno toj odredbi, uskratu odgovora ocijenio s obzirom na sve okolnosti postupka posebice u kontekstu u kojemu bi upravo taj odgovor, da su tuženici u pravu kada negiraju vlastitu ulogu, bio u njihovom neposrednom procesnom interesu.

40. Tomu u prilog ide i objektivna okolnost da su predmetni blokovi vlasništvo supruga tužene UĐ, što je nesporna činjenica utvrđena u postupku čitanjem rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Splitu poslovni broj KP-DO-3072/2025 od 18. travnja 2025. Bez razumnog objašnjenja kako su blokovi koji su vlasništvo supruga tužene dospjeli na sporno mjesto, a koje objašnjenje tuženici nisu sudu pružili, jer su uskratili odgovor na odlučno pitanje, sud dolazi do zaključka, koji se može izvesti primjenom članka 8. ZPP, da je predmetni čin smetanja postavio suprug tužene, koji je djelovao u interesu tuženika, a od čijeg se čina tuženici nisu ogradili, ili pak netko od tuženika samih, a što i proizlazi iz iskaza svjedoka VĐ koji je jedini od svjedoka vidio trenutak kada je paleta iskrcavana i prilikom kojeg je u blizini vidio jednog od prvotuženika ili drugotuženika, a i iz iskaza ŽĐ koji navodi da mu je sam drugotuženik rekao da je postavio paletu s blokovima, a isti se od toga nije ogradio.

41. Stoga se prigovor pasivne legitimacije odbija u cijelosti kao neosnovan.

42. Prema odredbi članka 22. stavka 1. ZV posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje posjeda.

43. Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju broj Rev-672/09-2 od 1. lipnja 2011. zauzeo je pravno shvaćanje prema kojem pored elementa koji u svakom slučaju mora biti ispunjen da bi se pružila posjedovna zaštita, a to je tražiti utvrđenje čina smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjeni da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu već je i dovoljno, za postojanje osnovanog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjena i opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 22. st. 2. ZVDSP (posljednji miran posjed i nastalo smetanje) da je ostvaren i uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samo takvom zabranom štiti posjed u smislu ZV.

44. Slijedom navedenog, budući da je tužitelj u postupku s uspjehom dokazao da je posljednji mirni posjednik predmetne garaže i da su ga tuženi smetali u takvom posjedu, valjalo je utvrditi čin smetanja u ovom postupku i pružiti mu posjedovnu zaštitu budućom zabranom, odnosno odlučiti kao u izreci pod točkom I i II tužbenog zahtjeva.

45. U tijeku postupka tužitelj je nesporno sam uklonio paletu s blokovima, stoga je djelomično povukao tužbeni zahtjev u odnosu na uspostavu prijašnjeg stanja, tuženici se djelomičnom povlačenju nisu protivili. Prema odredbi članka 193. st. 2. ZPP, tužba se može povući do zaključenja glavne rasprave, ako tuženik na to pristane. Međutim, ako se tuženik u roku od 15 dana od obavijesti o povlačenju ne izjasni, smatra se da je pristao. S obzirom na to da su se tuženici izjasnili samo o protivljenju preinaci (ovdje se ne radi o preinaci već o uređenju tužbenog zahtjeva nakon nalaza i mišljenja), ali ne i o djelomičnom povlačenju tužbe u dijelu kojim se traži uspostava prijašnjeg stanja, primjenjuje se presumpcija pristanka iz članka 193. stavka 2. ZPP.

46. Slijedom navedenog, valjalo je utvrditi djelomično povlačenje tužbe u odnosu na tužbeni zahtjev kojim se traži uspostava prijašnjeg stanja, odnosno odlučiti kao u izreci pod točkom III ovog rješenja.

47. U odnosu na prijedlog za određivanjem privremene mjere za istaknuti je da je predlagatelj osiguranja u tijeku postupka sam uklonio predmetne blokove i pregrade, odnosno sam uspostavio prijašnje stanje.

48. Odredbom članka 346. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024; dalje: OZ) propisano je da bi prijedlog za određivanje privremene mjere bio osnovan, moraju kumulativno biti ispunjena dva uvjeta, a to je postojanje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Dakle, opasnost iz članka 1. odredbe 346. OZ mora trenutno postojati i biti vjerojatna. Budući da pregrada i paleta s blokovima ispred predmetne garaže više nema, jer ih je tužitelj uklonio, nema ni opasnosti da će protivnik osiguranja promijeniti postojeće stanje stvari, budući je stanje već promijenjeno (tužiteljevom vlastitom radnjom).

49. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti prijedlog za određivanjem privremene mjere kao neosnovan.

50. S obzirom na to da se tuženici nisu protivili djelomičnom povlačenju tužbe i postavili zahtjev za naknadu troškova (članak 164. ZPP) za povučeni dio, odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. stavku 5. ZPP, jer je tužitelj uspio u cijelosti sa zahtjevom postavljenim radi utvrđenja smetanja posjeda i buduće zabrane, a nije uspio u odnosu na predloženu privremenu mjeru, koja ima instrumentalnu, akcesornu narav jer služi osiguranju provedbe onoga što se traži glavnim zahtjevom, a što je razmjerno neznatan dio zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi. Stoga su tuženici u obvezi naknaditi cjelokupan trošak postupka tužitelju.

51. S obzirom na odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 155/23), kao i postavljeni zahtjev za naknadu troškova, tužitelju je valjalo priznati:

– trošak jednokratne naknade u iznosu 500,00 eura (Tbr. 7/2 Tarife),

– zastupanje na ročištu od 14. lipnja 2024. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife),

– sastavljanje obrazloženog podneska od 14. studenoga 2024. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife),

– zastupanje na ročištu od 27. studenoga 2024. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife),

– sastavljanje obrazloženog podneska od 30. prosinca 2024. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife),

– zastupanje na ročištu od 9. travnja 2025. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife),

– sastavljanje obrazloženog podneska od 6. kolovoza 2025. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife),

– sastavljanje ostalog podneska od 9. rujna 2025. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife),

– zastupanje na ročištu od 29. rujna 2025. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife),

– zastupanje na ročištu od 26. siječnja 2026. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife),

– zastupanje na ročištu izvan zgrade suda od 26. siječnja 2026. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife),

– sastavljanje obrazloženog podneska od 20. veljače 2026. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife),

– zastupanje na ročištu od 15. travnja 2026. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife).

52. Dakle tužitelju je trebalo priznati troškove postupka po odvjetničkom zastupanju u iznosu od 1.700,00 eura, dok je u preostalom dijelu valjalo odbiti zahtjev za naknadu troškova preko dosuđenog iznosa budući da tužitelju podnesci od 26. ožujka 2025., 9. listopada 2025. i 14. travnja 2026. nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka, a u spisu ne postoje podnesci od 13. kolovoza 2023. i od 18. srpnja 2024. za kojeg tužitelj traži naknadu troškova postupka.

53. Jednako tako tužitelju je valjalo priznati troškove predujma (uviđaj na licu mjesta, vještačenje i održavanje ročišta izvan zgrade suda) u iznosu od 500,00 eura.

54. Dakle, tužitelju je valjalo dosuditi 2.200,00 eura s osnove troškova parničnog postupka, a na temelju odredbe članka 151. stavka 3. ZPP na dosuđeni iznos parničnog troška priznata je zakonska zatezna kamata od dana donošenja rješenja pa do isplate, stoga je odlučeno kao u izreci pod točkom V.

U Splitu 21. svibnja 2026.

Sutkinja

Antonia Škaričić Majić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se odluka objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku,

- tuženicima po punomoćniku,

- u spis.