Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-396/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Tihane Cišper predsjednice vijeća, Nikole Ramušćaka člana vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Gašparuš-Horvat članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Nikolini Brnad Resnik, odvjetnici u Zagrebu, protiv 1. tuženika AU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženika IU iz [adresa], Ive [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženice OU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Branislavu Musulinu, odvjetniku u Rijeci, Agatićeva 4, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-26/2019-90 od 13. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-26/2019-90 od 13. veljače 2026. u pobijanom dijelu pod st. I. i III. izreke i predmet se u tome dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da je tužitelj vlasnik nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Gospiću, Zemljišnoknjižni odjel Gospić, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao kč. br. [katastarska čestica]/1A, oznake ograda oranica površine 669 m2, kč. br. [katastarska čestica], oznake ograda oranica površine 1338 m2 te kč. br. [katastarska čestica], oznake ograda npl. nepoznate površine 155 m2, sveukupne površine 2162 m2, pa se isti ovlašćuje da temeljem te presude u zemljišnim knjigama ishodi uknjižbu prava vlasništva na tim nekretninama u svoje ime u cijelosti bez ikakvih daljnjih odobrenja ili suglasnosti tuženika te da se dozvoli uknjižba prava vlasništva u zemljišnim knjigama u svrhu stjecanja prava vlasništva na ime tužitelja, sve u roku od 15 dana, što su tuženici dužni priznati, koju će suglasnost u protivnom zamijeniti ta presuda (st. I. izreke), odbijen je tužitelj sa zahtjevom na utvrđenje da u sastav ostavinske imovine iza pokojne ŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ne ulaze nekretnine upisane u posjedovnom listu broj 1116 k. o. [katastarska općina] kao kč. br. [katastarska čestica], Ograda Oranica 1338 m2 kč. br. [katastarska čestica]/1A, ograda Oranica površine 669 m2, te kč. br. [katastarska čestica], Ograda neplodno nepoznate površine 155 m2, sveukupne površine 2162 m2, i u kojem je upisana ŽU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (st. II. izreke), te je određeno da svaka stranka snosi svoje troškove (st. III. izreke).

2. Protiv navedene presude, st. III. izreke, žalbu je podnio tužitelj iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP).

3. Tuženici pobijaju navedenu presudu pod st. I. i III. izreke iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. ZPP.

4. U odgovoru na žalbu tuženika, tužitelj predlaže da ovaj sud odbije žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrdi st. I. izreke pobijane presude.

5. Žalbe su osnovane.

6. Suprotno žalbenim navodima tuženika, prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 8. ZPP, jer je činjenično stanje utvrdio na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

7. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na koje ukazuju tuženici u žalbi, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude nije nerazumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

8. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

9. Predmet ovog postupka je utvrđenje prava vlasništva tužitelja na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao kč. br. [katastarska čestica]/1A, oznake ograda oranica, površine 669 m2, kč. br. [katastarska čestica], oznake ograda oranica, površine 1338 m2 te kč. br. [katastarska čestica], oznake ograda npl. nepozn., površine 155 m2, sveukupne površine 2162 m2, na temelju dosjelosti te utvrđenje da u ostavinsku imovinu iza pokojne ŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ne ulaze nekretnine upisane u posjedovnom listu broj 1116 k. o. [katastarska općina] kao kč. br. [katastarska čestica], Ograda Oranica 1338 m2 kč. br. [katastarska čestica]/1A, ograda Oranica površine 669 m2, te kč. br. [katastarska čestica], Ograda neplodno nepoznate površine 155 m2, sveukupne površine 2162 m2.

10. Prvostupanjski je sud utvrdio da neovisno o tome što se tužbeni zahtjev temelji na cijelom nizu indicija bez čvrstih dokaza, cijeneći sve te indicije zajedno i zasebno, da je tužitelj ipak dokazao da je upravo on kupio i platio sporne nekretnine, jer da je njegov iskaz detaljan i životan, u skladu s iskazom njegove supruge i iskazima ostalih saslušanih svjedoka, a da takav zaključak potvrđuju i isprave koje je prezentirao tužitelj, i to rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Borisa Zdunića poslovni broj O-25/2019, UPP/OS-8/2019 od 25. siječnja 2019., jer da iz tog rješenja proizlazi da tužitelj nije nasljeđivanje drugih nekretnina osporio nasljednicima, već samo onih nekretnina koje su predmet kupoprodajnog ugovora. Iz takvog utvrđenja, da je tužitelj kupio predmetne nekretnine 1984. godine, sud izvodi zaključak da je tužitelj od te godine u posljednjem i mirnom posjedu tih nekretnina, dakle, duže od 20 godina.

10.1. Međutim, s pravom tuženici u žalbi ukazuju da sud kao dokaz koji potvrđuje iskaz tužitelja i njegove supruge prihvaća potvrdu o uplati od 5. lipnja 1984., na iznos od 20.000,00 dinara, iako iz te potvrde o uplati nije razvidno tko je izvršio uplatu.

11. Osim toga, tužitelj u iskazu navodi da je predmetnu zemlju platio 1.000,00 DEM u protuvrijednosti u dinarima, ali iznos od 20.000,00 dinara, koliko iznosi kupoprodajna cijena iz ugovora, u tom razdoblju, prema svima dostupnim i time općepoznatim podacima predstavljala je protuvrijednosti od oko 400,00 DEM, na što s pravom ukazuju tuženici u žalbi. Druge okolnosti koje sud cijeni prilikom vrednovanja iskaza tužitelja prema ocijeni ovog suda nisu odlučne. Ovo stoga, jer to što je tužitelj obrađivao predmetne nekretnine samostalno, ujedno ne znači da je bio njihov pošten posjednik, odnosno da ih je posjedovao kao njihov vlasnik, jer ih je mogao posjedovati (obrađivati) temeljem dogovora sa ostalim članovima obitelji, na što s pravom ukazuju tuženici u žabi.

12. Stoga, barem za sada ovaj sud ne prihvaća zaključak suda prvog stupnja da je iskaz tužitelja detaljan i životan, a time i vjerodostojan, posebno kada se ima u vidu da tužitelj nije upisan kao posjednik predmetnih nekretnina, da od dana sklapanja ugovora, iako je znao da će predmetne nekretnine predstavljati ostavinsku imovinu njegove majke, na koju će nasljedna prava polagati drugi nasljednici, nije izvršio prijenos predmetnih nekretnina ne sebe za vrijeme života majke.

13. Dakle, odlučno je u ovom predmetu je li tužitelj bio stvarni kupac predmetnih nekretnina, što ga čini poštenim posjednikom sukladno čl. 18. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 - pročišćeni tekst, 94/17 – ispravak pročišćenog teksta i 52/25 - dalje: ZVDSP), a bez koje kvalitete posjeda nije moguće steći pravo vlasništva dosjelošću, kako to proizlazi iz čl. 159. ZVDSP, jer posjed za stjecanje prava vlasništva dugotrajnim korištenjem, dosjelošću, mora biti barem pošten.

14. Iz navedenih je razloga sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, tako da je trebalo temeljem čl. 370. ZPP ukinuti pobijanu presudu u pobijanom dijelu pod st. I. izreke, i predmet u tome dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

15. Kako je ukinuta odluka o glavnom zahtjevu trebalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku iz st. III. izreke presude.

16. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud ponovno ocijeniti iskaze svih saslušanih svjedoka i saslušanih stranaka, imajući u vidu sve na što je ukazano ovom ukidnom odlukom, kako bi mogao pravilno utvrditi jesu li istiniti činjenični navodi tužitelja da je pravi kupac predmetnih nekretnina on, a ne njegova majka koja je u tom svojstvu navedena u kupoprodajnom ugovoru. No, osim toga, kako bi sud mogao potpuno i pravilno utvrditi činjenično stanje potrebno je saslušati prodavatelja predmetne nekretnine svjedoka DU, na okolnost tko je kupio predmetnu nekretninu, tužitelj ili njegova majka, ako je potrebno i zamolbenim putem, koji je dokaz predložio tuženik na pripremnom ročištu, a koji je prijedlog prvostupanjski sud raspravnim rješenjem prihvatio.

17. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP).

U Velikoj Gorici 20. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Tihana Cišper