REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: Gž-285/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Zlatka Pirca, predsjednika vijeća, Dubravke Šimić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Draženke Ilak, članice vijeća,u pravnoj stvari tužiteljice KU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ivici Čuturiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika [obrt] - dioničko društvo za osiguranje imovine i osoba i druge poslove osiguranja, [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Franji-Krešimiru Šenjug, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 27. siječnja 2025., poslovni broj: Pn- 2428/2023-30, 21. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se žalba tuženika Euroherc osiguranje - dioničko društvo za osiguranje imovine i osoba i druge poslove osiguranja, preinačuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 27. siječnja 2025., poslovni broj: Pn-2428/2023-30, i sudi:
Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici KU iznos od 3.168,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 11. siječnja 2020. i naknaditi parnični trošak u iznosu od 1.983,32 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 27. siječnja 2025. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana; u preostalom dijelu tužbeni zahtjev se odbija.
II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi trošak žalbe u iznosu 107,93 EUR u roku 15 dana.
III. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja tuženiku je naloženo da tužiteljici plati iznos od 3.960,00 EUR i naknadi parnični trošak u iznosu od 3.017,12 EUR, sve sa zakonskom zateznom kamatom pobliže naznačenoj u izreci presude (točka I izreke); tužbeni zahtjev u visini od 90,00 EUR je odbijen (točka II izreke).
2. Protiv presude u točki I izreke žalbu je pravovremeno podnio tuženik zbog žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se presuda u pobijanom dijelu preinači sukladno žalbenim navodima. Traži trošak žalbe.
3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu predlaže da se žalba odbije kao neosnovana i prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu potvrdi. Traži trošak odgovora na žalbu.
4. Žalba je osnovana
5. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj odgovornosti, ovaj sud nije utvrdio da su u prvostupanjskom postupku počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ispravak, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje u tekstu: ZPP).
6. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje prednika tužiteljice, uslijed ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koja se dogodila 3. srpnja 2019., krivnjom vozača osiguranika tuženika
7. Pobijanom presudom prvostupanjski sud je obavezao tuženika da tužiteljici isplati iznos od 3.960,00 EUR (za fizičke bolove 1.000,00 EUR za strah, 1.000 EUR, za duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti od 4 - 5% 1.600,00 EUR i za tuđu pomoć njegu 360,00 EUR, 90 sati x 4,00 EUR po satu).
8. Pri tome je prvostupanjski sud ocijenio neosnovanim prigovor isključive krivnje prednika tužiteljice za nastalu štetu, jer kao vozač nije koristio sigurnosni pojas, podredno prigovor podijeljene odgovornosti, koje je istaknuo tuženik. Prvostupanjski sud zaključuje, temeljem nalaza i iskaza medicinskog vještaka dr. Davora Mayer, iz kojeg proizlazi da je upitno da li se prednik tužiteljice, obzirom na svoju tjelesnu masu (po tvrdnji tužiteljice težine 184 kg i visine 190 cm), uopće mogao vezati sigurnosnim pojasom, kao i da ozljede glave mogu, odnosno ne moraju, nastati u slučaju nevezivanja sigurnosnim pojasom, jer postoji realna mogućnost da osoba odupiranjem rukama od upravljača izbjegne ili ograniči kretanje u naprijed , da bi ozljede prednika tužiteljice nastale i u slučaju vezivanja sigurnosnim pojasom, odnosno da samim nevezivanjem sigurnosnim pojasom ne utječe na isključenje odgovornosti tuženika u ovom štetnom događaju.
9. Tuženik žalbom osporava zaključak prvostupanjskog suda, da nevezivanje sigurnosnim pojasom ne utječe na isključenje odgovornosti tuženika, odnosno da bi ozljede prednika tužiteljice nastale i u slučaju vezivanja sigurnosnim pojasom , jer je provedenim kombinirano prometno medicinskim vještačenjem po vještacima dipl. ing. Berislava Šimunović i dr Davora Mayer, utvrđeno da prednik tužiteljice nije koristio sigurnosni pojas, te je udario dominantno lijevom stranom tijela o čvrste prepreke ispred mjesta sjedenja pri čemu su nastale ozljede, a pojas bi ograničio polijetanje tijela i spriječio nalet na prepreke, pa bi izostalo natučenje lijeve strane prsnog koša, oguljotine trbuha i prijelom lijeve lakatne kosti, te ostaje kod prigovora isključive odgovornosti prednika tužiteljice za ozljedu prijeloma lakatne kosti, podredno doprinosa od 50% nastanku štete.
10. Osnovano se ukazuje žalbom da iz nalaza prometno-medicinskih vještaka dipl. ing. Berislava Šimunović i dr Davora Mayer, koje vještačenje je provedeno na okolnost vezivanja sigurnosnim pojasom prednika tužiteljice, proizlazi da se nezgoda dogodila na način da je na automobil, kojim je kao vozač upravljao prednik tužiteljice, na njegov prednji lijevi vrh naletjelo vozilo osiguranika tuženika prednjim lijevim dijelom, da prema prirodi i rasporedu ozljeda koje je u toj prometnoj nezgodi zadobio prednik tužiteljice isti nije koristio sigurnosni pojas, jer bi pojas ograničio polijetanje tijela i spriječio nalet na prepreke, pa bi izostalo natučenje lijeve strane prsnog koša, oguljotine trbuha i prijelom lijeve lakatne kosti, dok bi ozljede prijeloma prve kosti područja desne šake i oguljotine na nozi mogle nastati neovisno o uporabi pojasa.
11. Nadalje, obrazlažući nalaz i mišljenje i odgovarajući na pitanja tužiteljice: da li postoji granica tjelesne mase koja bi bila odlučna za promjenu mišljenja vještaka da prednik tužiteljice nije koristio sigurnosni pojas, a obzirom na tjelesne proporcije prednika tužiteljice (visina 190 i težina 184 kg); da li izostanak ozljeda glave prednika tužiteljice ukazuje da je isti bio vezan sigurnosnim pojasom, te da li bi ozljeda lakta bila izbjegnuta i u slučaju korištenja sigurnosnog pojasa, jer je ruka dio tijela koji se može slobodno gibati i kod osoba koje koriste sigurnosni pojas, vještak je ostao kod nalaza i mišljenja da prednik tužiteljice nije koristio sigurnosni pojas, iako je točna tvrdnja tužiteljice da je ruka dio tijela koji se slobodno može gibati i kod vezanih osoba, jer je za prijelom bilo potrebno natiskivanje masom nevezanog tijela osobe na mjesto vozača, a u slučaju vezivanja bila bi eliminirana ta komponenta dodatnog potiska masom tijela, nadalje da izostanak ozljede glave nije pokazatelj od značenja, jer je realna mogućnost da osoba odupiranjem rukama od upravljača izbjegne, odnosno ograniči polijetanje tijela prema naprijed, pa ozljede glave ne moraju nastati u slučaju nekorištenja sigurnosnog pojasa, kao i da je upitno da li je prednik tužiteljice uopće morao koristiti sigurnosni pojas, obzirom na svoju ekstremnu pretilost.
12. Obzirom na navedeni nalaz prometno-medicinskih vještaka, te iskaz vještaka dr. Davora Mayer, u kojem je odgovorio na sva pitanja tužiteljice, a iz kojih proizlazi da prednik tužiteljice nije koristio sigurnosni pojas, ovaj sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da nevezivanje sigurnosnim pojasom ne utječe na isključenje odgovornosti tuženika za nastalu štetu, iako iz nalaza vještaka proizlazi da bi korištenjem pojasa izostalo natučenje lijeve strane prsnog koša, oguljotine trbuha i prijelom lijeve lakatne kosti, jer je osnovni uzrok nastanka štete nepropisna vožnja vozača osiguranika tuženika, koji je vozilom skrenuo na suprotnu stranu kolnika i prednjom lijevom bočnom stranom udario u prednji lijevi bočni dio vozila kojim je iz suprotnog smjera upravljao prednik tužiteljice.
12.1. Međutim, osnovani su žalbeni navodi da postoji doprinos prednika tužiteljice šteti koju je pretrpio zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa, a koji, po mišljenju ovog suda, obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja, iznosi 20 %.
13. Obzirom na vrstu i težinu ozljeda koje je zadobio prednik tužiteljice (prijelom lijeve lakatne kosti, prijelom metakarpalne kosti desne šake, natučenje lijevog prsišta), trajanje i intenzitet fizičkih bolova (jakog intenziteta 1 dan, srednjeg 5 dana i manjeg 45 dana) i straha (jakog intenziteta 1 dan, srednjeg 5 dana i bojazan i zabrinutost 45 dana), koje je pretrpio, posljedice zadobivenih ozljeda od 4 – 5 %, kao i opseg i trajanje tuđe pomoći njege (90 sati), prvostupanjski sud je pravilno utvrdio kao primjerenu pravičnu naknadu za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 3.600,00 EUR (bolovi 1.000,00 EUR strah 1.000,00 EUR smanjenje životne aktivnosti 1.600,00 EUR), a za tuđu pomoć i njegov u iznosu od 360,00 EUR, ukupno 3.960,00 EUR, što prihvaća i ovaj sud.
14. Dosuđeni iznosi su u skladu s Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a koji novčani iznosi su povećani za 50%, sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020., pa se neosnovano iznosi u žalbi da je primjerena novčana naknada utvrđena u previsokom iznosu.
15. Obzirom na utvrđeni doprinos prednika tužiteljice nastansku štete od 20 %, pravilnom primjenom materijalnog prava tuženik je dužan isplatiti tužiteljici 80 % iznosa od 3.960,00 EUR, odnosno iznos od 3.168,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 11. siječnja 2020., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženika.
16. Neosnovani su žalbeni navodi da kamata na iznos imovinske štete za tuđu pomoć njegu teče od donošenja prvostupanjske presude, jer se i na taj zahtjev kao i na zahtjev za naknadu neimovinske štete primjenjuju odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14), prema čijim odredbama, članka 12., zatezne kamate teku do podnošenja odštetnog zahtjeva.
17. Stoga je žalba prihvaćena i prvostupanjska presuda preinačena, sukladno članku 373. točka 3. ZPP-a, te je odlučeno kao izreci.
18. Nakon preinake prvostupanjske presude promijenio se i uspjeh stranaka u postupku, pa je o trošku postupka odlučeno primjenom članka 154 . stavak 2. ZPP- a.
19. Tužiteljica je uspela u postupku sa 80%, a tuženik sa 20%, pa je tuženik dužan naknaditi tužiteljici 60% priznatog parničnog troška koji ovisi o uspjehu u postupku (2.625,00 EUR sa PDV), odnosno 1.519,00 EUR, te cijelosti trošak vještačenja i pristojbi u iznosu od 392.12 EUR, ukupno trošak u iznosu od 1.983,32 EUR.
20. Stoga je preinačeno rješenje o troškovima postupka, sukladno članku 380. točka 3. ZPP-a i odlučeno je kao izreci.
21. Tuženik je uspio djelomično sa žalbom, pa mu je tužiteljica dužna naknaditi trošak žalbe.
22. Prema vrijednosti predmeta spora za žalbu (2.860,00 EUR), tuženiku pripada trošak sastava žalbe u iznosu od 125 bodova prema Tbr 13. stavak 1. u vezi sa člankom 7. stavak 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15,37/22 i 138/23), odnosno 250,00 EUR, PDV u iznosu od 62,50 EUR i trošak pristojbe na žalbu 72,99 EUR, ukupno 385,49 EUR, od čega mu prema uspjehu žalbe od 28 %, pripada trošak u iznosu od 107,93 EUR.
23. Tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za nadoknadom troška odgovora na žalbu, jer ta radnja nije bila potrebna, sukladno članku 166. stavak 1. u vezi sa člankom 155. stavak 1. ZPP-a.
24. Radi izloženog, odlučeno je kao u izreci.
Slavonski Brod, 21. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća
mr.sc. Zlatko Pirc
