REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: Gž-377/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Mirjani Šebalj Meglajec kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. FŠ rođ. ŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa posljednjim prebivalištem u [adresa], odlučujući o žalbi zakonske nasljednice ŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetnicima iz OD Ljubičić-Vrdoljak & partneri d.o.o. iz Splita, protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, od 25. studenog 2024., poslovni broj: O-5182/2022, 21. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba zakonske nasljednice ŽŠ, ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, od 25. studenog 2024., poslovni broj: O-5182/2022, te se odbija kao neosnovan prijedlog predlagatelja LŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za ukidanje potvrde pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju broj: O-5182/2022, UPP/OS-184/22 od 20. ožujka 2023. donesenog od Javnog bilježnika Sandre Jelavić iz Splita, u ostavinskom predmetu iza pok. FŠ.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
„Ukida se potvrda pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju donesenog od strane Sandre Jelavić, javnog bilježnika iz Splita kao povjerenice Općinskog suda u Splitu pod brojem O-5182/2022, UPP/OS-184/22 od 20. ožujka 2023. u odnosu na predlagatelja LŠ.“
2. Protiv navedenog rješenja zakonska nasljednica ŽŠ, pravovremeno je podnijela žalbu u kojoj sadržajno ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnog prava, dakle rješenje pobija zbog žalbenog razloga iz članka 353. stavka 1. točke 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22; - dalje: ZPP), u vezi s člankom 175. stavka 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19; - dalje: ZN).
2.1. U žalbi navodi da je rješenje nezakonito, da je doneseno na temelju zahtjeva LŠ koji nije legitimiran za pokretanje postupka odnosno traženje ukidanja klauzule pravomoćnosti, da isti nije bio izvanbračni suprug pokojne, da nije imao položaj nasljednika, te da nije niti trebao biti pozvan na sudjelovanje u ostavinskom postupku.
2.2. Predlaže da se pobijano rješenje ukine. Trošak ne traži.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitivanjem pobijanog rješenja i postupka koji mu je prethodio utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2., u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 175. stavka 2. ZN-a. Međutim, ukidanjem klauzule pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju iza pok. FŠ, na prijedlog LŠ, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo.
6. Uvidom u spisa predmeta prvostupanjskog suda utvrđeno je:
- da je rješenjem Općinskog suda u Splitu od 19. listopada 2022., javnom bilježniku Sandri Jelavić iz Splita kao povjerenici suda, dodijeljena na provedbu ostavina poslovni broj: O-5182/22 iza pok. FŠ,
- da je e-mailom od 29. studenog 2022. (str. spisa 17), GŠ, poslala zamolbu javnom bilježniku Sandri Jelavić da na ostavinsku raspravu pozove LŠ i Zdravka Peričića, bez navođenja konkretnog razloga zašto to predlaže, dok su uz podnesak od 25. siječnja 2023. (str. spisa 28), javnom bilježniku dostavljene punomoći kojima su LŠ i Zdravko Peričić, opunomoćili svoju nećakinju GŠ da ih zastupa u pravnim poslovima u sudu i izvan suda vezano uz zastupanje u predmetu O-5182/22 iza pok. FŠ, a GŠ je punomoć za njihovo zastupanje u predmetnom ostavinskom postupku dala Katji Vladušić, odvjetnici u Splitu,
- da je javni bilježnik radi provođenja ostavinske rasprave održao dva ročišta i to 8. veljače 2023. (str. spisa 32-34) i 20. ožujka 2023. (str. spisa 40-41), na kojim je bila nazočna odvjetnica Katja Vladušić (kao punomoćnica LŠ i ABC) ; pri čemu je na prvom ročištu utvrđeno rodoslovlje ostaviteljice u kojem je između ostalog konstatirano da ostaviteljica nije bila u izvanbračnoj zajednici, te je majka ostaviteljice ŽŠ, kao jedina utvrđena zakonska nasljednica dala nasljedničku izjavu kojom se u cijelosti prihvatila nasljedstva iza pok. ostaviteljice; a na drugom održanom ročištu utvrđena je ostavinska imovina ostaviteljice, te je raspravnim rješenjem nasljednicom ostaviteljice proglašena njezina majka, u cijelosti,
- da nazočna punomoćnica LŠ i ABC, odvjetnica Katja Vladušić, niti na jednom od navedenih ročišta nije osporavala utvrđeno rodoslovlje, niti je tvrdila da je LŠ izvanbračni suprug ostaviteljice i da ostvaruje pravo na nasljeđivanje kao njezin zakonski nasljednik,
- da je rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Sandre Jelavić iz Splita, kao povjerenice Općinskog suda u Splitu, od 20. ožujka 2023., poslovni broj: O -5182/22, UPP/OS-184/22, koje je postalo pravomoćno 24. travnja 2023., jedinom zakonskom nasljednicom pok. FŠ, proglašena njezina majka ŽŠ,
- da je **.**.2024., LŠ, zastupan po punomoćniku Ivanu Močiću, odvjetniku u [adresa], podnio prijedlog za ukidanje potvrde pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju navodeći da je bio u izvanbračnoj zajednici sa ostaviteljicom, da ima nasljedno pravo kao njezin izvanbračni suprug, te da mu rješenje o nasljeđivanju iza pok. FŠ, nikada nije dostavljeno čime da mu je onemogućeno očitovanje o istom,
- da je zbog naprijed navedenog prijedloga, javni bilježnik uz dopis od 7. ožujka 2024. (str. spisa 63) ostavinski predmet vratio prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje, u kojem dopisu se očitovao da rješenje o nasljeđivanju iza pok. FŠ, nije dostavljeno LŠ jer isti nije utvrđen nasljednikom u predmetnom ostavinskom postupku, zatim jer na ročište nije niti bio pozvan kao izvanbračni suprug ostaviteljice što da je vidljivo i iz utvrđenog rodoslovlja, a da je odvjetnica Katja Vladušić bila nazočna na ročištima uz suglasnost zakonske nasljednice, jer da se odvjetnica pred svima izjasnila da ima interes da nekretnine koje predstavljaju ostavinsku imovinu budu točno popisane radi nekog drugog postupka u kojem njezine stranke imaju interes,
- da je prvostupanjski sud rješenjem od 25. studenog 2024. , poslovni broj: O- 5182/2022, usvojio prijedlog LŠ, te ukinuo potvrdu pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.
7. Pobijano rješenje od 25. studenog 2024., prvostupanjski sud donosi bez poz ivanja na zakonske odredbe, te uz obrazloženje koje je evidentno suprotno stanju spisa i očitovanju javnog bilježnika od 7. ožujka 2024., navodeći da je javni bilježnik bio dužan (obzirom na ispuštenu punomoć od strane LŠ) sam utvrditi postavljanjem pitanja punomoćniku NŠ u kojem svojstvu se LŠ (pri čemu niti ne spominje ABC) pojavljuje u ostavinskom postupku, te da razlog koji ističe javni bilježnik da u postupku nije istaknuto da se radi o izvanbračnom suprugu nije opravdani razlog nepostupanja javnog bilježnika u skladu sa zakonom (iako iz očitovanja javnog bilježnika jasno proizlazi da se odvjetnica Katja Vladušić na ročištu izjasnila kao punomoćnica, ne samo LŠ, već i ABC i zašto su njezine stranke imale interes sudjelovati na ročištima za ostavinsku raspravu, pri čemu nije tvrdila da bi bilo koja od navedenih osoba bila izvanbračni suprug ostaviteljice i da ima pravo na nasljeđivanje), a navodi i da je rješenje o nasljeđivanju trebalo biti dostavljeno punomoćniku LŠ.
8. Prema stavu ovog suda, zaključci prvostupanjskog suda nisu pravilni ni zakonski utemeljeni.
9. Odredbom članka 232. stavka 1. ZN-a propisano je da se smatra da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja. Odredbom stavka 2. istog članka propisano je da što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama toga Zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava.
10. Dakle, rješenje o nasljeđivanju postaje pravomoćno kada se više ne može pobijati žalbom. Nakon nastupa pravomoćnosti, ostavinski postupak je zaključen u pogledu kruga nasljednika i njihovih prava. ZN-a nije propisana mogućnost da ostavinski sud nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, ponovno odlučuje o krugu nasljednika ili ukida klauzulu pravomoćnosti zbog naknadno istaknutih tvrdnji trećih osoba. Jedina iznimka u kojoj ZN-a dopušta postupanje nakon pravomoćnosti odnosi se na naknadno pronađenu imovinu (članak 234. ZN-a), kada može doći i do izmjene nasljednika, pod uvjetom da se ranije neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.
10.1. Suprotno navedenom, prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem ukinuo klauzulu pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju iza pok. FŠ, na temelju naknadne tvrdnje osobe LŠ koji nije bio utvrđen njezinim nasljednikom i koji je tek nakon pravomoćnosti rješenja istakao da je bio izvanbračni suprug ostaviteljice.
10.2. Kako je već ranije navedeno iz spisa proizlazi da je LŠ putem punomoćnice sudjelovao u ostavinskom postupku obzirom da je ista bila nazočna na ostavinskim ročištima, no tijekom cijelog postupka nije tvrdila da je on izvanbračni suprug ostaviteljice, nije osporavala utvrđeno rodoslovlje (u kojem je izrijekom navedeno da ostaviteljica nije bila u izvanbračnoj zajednici) , te nije zahtijevala da se on utvrdi zakonskim nasljednikom.
10.3. Prema ZN-a, stranke u ostavinskom postupku su nasljednici i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine, međutim, položaj stranke ne nastaje samim sudjelovanjem na ročištu, već aktivnim isticanjem i ostvarivanjem prava , što je u konkretnom slučaju izostalo u odnosu na podnositelja prijedloga LŠ, pa isti nije aktivno legitimiran tražiti ukidanje klauzule pravomoćnosti .
10.4. Sud u ostavinskom postupku utvrđuje tko su nasljednici i koja im prava pripadaju na temelju iznesenih tvrdnji i dokaza, te sud ili javni bilježnik kao povjerenik suda nisu ovlašteni po službenoj dužnosti utvrđivati neiznesena nasljedna prava. Time što LŠ, iako je imao mogućnost i stručnu pravnu pomoć, a nije u tijeku postupka isticao postojanje izvanbračne zajednice, propustio je steći položaj stranke i nasljednika u ostavinskom postupku, zbog čega mu rješenje o nasljeđivanju nije moglo odnosno nije niti trebalo biti dostavljeno.
10.5. Naknadno isticanje tvrdnje o izvanbračnoj zajednici, tek nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, ne može biti osnova za intervenciju u pravomoćnu odluku u istom postupku, jer bi takvo postupanje bilo protivno načelima pravne sigurnosti, koncentracije postupka i savjesnosti u ostvarivanju procesnih prava.
11. Iz odredbe članka 236. ZN-a proizlazi da osoba koja nije vezana pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju (npr. nije bila stranka ili nije pozvana na ostavinsku raspravu), a koja smatra da ima pravo kao nasljednik, može svoje pravo pokušati ostvariti samo u parnici, dakle ne prijedlogom za ukidanje klauzule pravomoćnosti u ostavini.
12. Slijedom navedenog prvostupanjski sud nije imao ovlast ukinuti klauzulu pravomoćnosti, te se spor o eventualnom nasljednom pravu može rješavati isključivo u parnici ako za to postoje zakonske pretpostavke, pa je na temelju članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 175. stavka 2. ZN-a, žalbu zakonske nasljednice valjalo uvažiti, ukinuti pobijano rješenje, odbiti kao neosnovan prijedlog predlagatelja LŠ za ukidanje potvrde pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju donesenog u ostavinskom postupku iza pok. FŠ, te odlučiti kao u izreci.
Slavonski Brod, 21. svibnja 2026.
Sutkinja
Mirjana Šebalj Meglajec
