Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž-115/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vesne Britvec, predsjednice vijeća, Vesne Stokrp, članice vijeća i suca izvjestitelja i Ivane Mašić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice JB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zvonimiru Vrkiću, odvjetniku u Benkovcu, protiv 1. tuženika JBE OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tuženice EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Miroslavu Biloglavu, odvjetniku iz Zadra, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-2378/2021-28, P-216/2024 od 8. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 21. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice te se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-2378/2021-28, P-216/2024 od 8. siječnja 2025. potvrđuje.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-2378/2021-28, P-216/2024 od 8. siječnja 2025., odlučeno je:
"Odbijaju se tužbeni zahtjevi koji glase;
I - Utvrđuje se da je tužitelj JB (OIB: [osobni identifikacijski broj]), stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 1 191 m2, za cijelo, što je tuženik dužni priznati i trpjeti da tužitelj to svoje pravo upiše u zemljišne knjige nadležnog suda na svoje ime, za cijelo, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika, sve to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude. II - Utvrđuje se da je tužitelj JB (OIB: [osobni identifikacijski broj]), stekla pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 1 191 m2, za cijelo, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj to svoje pravo upiše u zemljišne knjige nadležnog suda na svoje ime, za cijelo, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika, sve to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude.
III – Dužna je tužiteljica tuženicima nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 800,00 EUR.".
2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija tužiteljica. Žalbu ulaže zbog svih žalbenih razloga normiranih odredbom iz članka 353. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje: ZPP). U žalbi navodi u bitnome da je pobijana odluka donesena uz počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Navodi da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno jer prvostupanjski sud nije proveo sve po njoj ponuđene dokaze. Navodi kako je Općini Polača pa tako i tuženicima bilo poznato da predmetna nekretnina predstavlja vlasništvo njenog prednika, da je nekretnina bila ograđena, te su je stanovnici koristili po odobrenju tužiteljice, pa se tuženici nisu mogli pozivati na načelo povjerenja u zemljišne knjige. Osporava pravilnost primjene materijalnog prava, ističe kako 1. tuženik u momentu kupovine nekretnine nije postupao u dobroj vjeri, predlaže žalbu usvojiti te pobijanu odluku preinačiti usvajanjem tužbenog zahtjeva, podredno predlaže odluku ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice (prema prvopostavljenom tužbenom zahtjevu) za utvrđenje da je stekla valjani pravni osnov za stjecanje vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine od 1191 m2, kao i zahtjev (po drugopostavljenom eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu) na utvrđenje da je tužiteljica vlasnice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1191 m2, što je tuženik dužan priznati i trpjeti njenu uknjižbu prava vlasništva u zemljišne knjige.
5. U predmetu nema spora da je Općina Polača dana **.**.2004. oglasila prodaju nekretnina u svome vlasništvu, između ostalih i kč. br. [katastarska čestica], površine od 1191 m2, koja se nalazi u [adresa]. Neprijeporno je da je po Općini Polača donesen zaključak o prodaji navedene čestice 1. tuženiku kao najpovoljnijem ponuditelju, te da je potom između Općine Polača, kao prodavatelja i 1. tuženika kao kupca **.**.2004. zaključen kupoprodajni ugovor, predmet kojeg je bila kč. br. [katastarska čestica], površine od 1191 m2, k. o. [katastarska općina], [adresa] (kupoprodajni ugovor prileži na listu 92 spisa). Nadalje, neprijeporno je da je kupoprodajnim ugovorom od **.**.2004. (članak 6. kupoprodajnog ugovora) prodavatelj ovlastio kupca da se u zemljišnim knjigama uknjiži kao vlasnik utužene nekretnine.
6. Osim toga, neprijeporno je da je 1. tuženik darovao 2. tuženici polovicu utužene nekretnine (Ugovor o darovanju na listu 224 spisa), te da je 1. tuženiku rješenjem zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Benkovcu, poslovni broj Z- 470/05 od 7. studenog 2006. dopušteno polaganje isprava radi stjecanja vlasništva na spornoj nekretnini – kč. br. [katastarska čestica], površine 1191 m2 iz k. o. [katastarska općina], jer za k. o. [katastarska općina] ne postoje zemljišne knjige niti su zemljišne knjige ikada bile osnovane.
7. Tijekom prvostupanjskog postupka i sada u žalbenoj fazi prijeporna je aktivna legitimacija tužiteljice, te je li tuženik znao ili morao znati da kupuje nekretninu koja nije u vlasništvu prodavatelja.
8. U postupku pred prvostupanjskim sudom je, pored ranije navedenih nespornih činjenica, još utvrđeno te iz stanja spisa proizlazi:
- da je predniku tužiteljice, ocu FB, rješenjem Skupštine Općine Benkovac, Odjela za financije, broj: 04-1964/1-100-1968 od 6. svibnja 1968., za potrebnu izgradnje ceste Benkovac-Biograd na Moru ekspropriran dio kč. br. [katastarska čestica], površine 52 m2, koja dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da je ocu tužiteljice s osnova naknade za eksproprirano zemljište pripalo drugo zemljište površine 1200 m2 u selu [adresa] (u neposrednoj blizini HB, iz [adresa]), a kako to proizlazi iz zapisnika o nagodbi za naknadu ranijim vlasnicima ekspropriranog zemljišta od 29. svibnja 1968., te da se radi o zemljištu sada pod oznakom kč. br. [katastarska čestica],
- da je otac tužiteljice nakon što je dobio zemljište u naknadu teren očistio i neko vrijeme ga održavao, a potom ga i zapustio,
- da je 2. tuženoj sporna nekretnina darovana po 1. tuženiku, te je rješenjem zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Benkovcu, poslovni broj Z -1106/14 dopušteno polaganje isprava za navedenu nekretninu (u zemljišne knjige) obzirom za k. o. [katastarska općina] ne postoje zemljišne knjige niti su ikada bile osnovane (polaganje ugovora isprava i ugovora o darovanju zaključen između 1. i 2. tuženika dana **.**.2014.),
- da je 1. tuženik upravo na temelju Kupoprodajnog ugovora zaključenog s Općinom Polača evidentiran u Posjedovnom listu na kč. br. [katastarska čestica], koja je prema posjedovnom stanju do tada bila u režimu društvenog vlasništva,
- da je kč. br. [katastarska čestica] faktički nastala tek 1984., parcelacijom dotadašnje kč. br. [katastarska čestica] koja je bila u režimu društvenog vlasništva, te je i novonastala kč. br. [katastarska čestica] evidentirana kao društveno vlasništvo,
- da je prethodno kupovini terena od 1. tuženika teren bio zapušten i neograđen, te je na spornoj čestici stajao poljoprivredni stroj treće osobe,
- da je teren korišten za držanje poljoprivrednog stroja treće osobe.
9. Prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev nalazeći kako tužiteljica nije aktivno legitimirana u ovome predmetu, te se dodatno poziva na odredbu iz članka 125. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015., 94/2017. – dalje: ZOVIDSP) kao razlog za odbijanje tužbenog zahtjeva.
10. Ispitujući zakonitost pobijane odluke povodom žalbe tužiteljice, u okviru njenih žalbenih navoda, a i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.
11. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice pobijana odluka sadrži razloge o odlučnim činjenicama, može se ispitati, pa nije ostavaren ni žalbeni razlog iz članka 354. stavak 2. ZPP-a.
12. Nije počinjena ni povreda postupka iz članka 220. stavak 2. u vezi sa člankom 354. stavak 1. ZPP-a, koju povredu tužiteljica ističe u žalbi tvrdnjom kako nisu saslušani i po njoj predloženi svjedoci.
13. Naime, na temelju odredbe iz članka 220. stavak 2. ZPP -a sud je ovlašten odlučiti koje će od predloženih dokaza izvesti, a činjenica da u konkretnoj pravnoj situaciji nisu saslušavani svjedoci predloženi po tužiteljici nije bila od utjecaja na zakonitost i pravilnost odluke.
14. Neosnovano prvostupanjski sud ističe kako tužiteljica nije aktivno legitimirana za utuženje. Tužiteljica je neprijeporno zakonska nasljednica pok. TB i kao takva, neovisno o činjenici što utužena nekretnina nije naznačena kao njegova ostavinska imovina, po stajalištu ovog drugostupanjskog suda je aktivno legitimirana za utuženje.
15. Međutim, otac tužiteljice (prema stanju spisa) nije ni u Posjedovnom listu bio evidentiran kao posjednik navedene nekretnine, iz stanja spisa proizlazi da je prije faktičkog nastanka navedene čestice (1986. kada je provedena parcelacija) nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo, te nije imala evidenitiranog prednika tužiteljica kao nositelja prava korištenja.
16. Iako iz stanja spisa proizlazi da je sporna nekretnina uživana po ocu tužiteljice do 1995., a potom je bila u stanju posvemašnje zapuštenosti neosnovano tužiteljica ističe kako je 1. tuženik bio nesavjesni stjecatelj. Zapuštenost nekretnine i držanje poljoprivrednog vozila treće osobe na navedenoj nekretnini ne upućuje samo po sebi na postojanje izvanknjižnog vlasništva tužiteljice, odnosno ne upućuje na njen jači pravni osnov za stjecanje prava vlasništva.
17. Iz stanja spisa ne proizlazi da je tužiteljica poduzela radnje da se utužena čestica rasporedi kao naknadno pronađena imovina njezinog prednika. Naime, da je navedena čestica bila raspoređena kao naknadno pronađena imovina temeljem rješenja o nasljeđivanju izvršio bi se upis promjene posjednika u Posjedovnom listu, ovo obzirom na situaciju da neprijeporno u vrijeme nasljeđivanja nisu postojale zemljišne knjige.
18. Sve naprijed navedeno upućuje na pravilan zaključak prvostupanjskog suda da 1. tuženik u vrijeme kupoprodaje nije mogao znati da je prednik tužiteljice bio izvanknjižni vlasnik nekretnine pa tužiteljica ne može osnovano tvrditi da je 1. tuženik bio nesavjesni stjecatelj nekretnine.
19. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilno odbio i prvo i drugopostavljen tužbeni zahtjev kao neosnovan.
20. Tužiteljica u postupku nije uspjela sa tužbenim zahtjevom (ni prvo ni drugopostavljenim) pa je pravilno na temelju odredbe članka 154. ZPP-a obvezana na parnični trošak.
21. Obzirom na sve iznešeno odlučeno je kao u izreci, odnosno na temelju odredbe iz članka 368. stavak 2. ZPP-a žalba tužiteljica odbijena je kao neosnovana te je pobijana presuda potvrđena.
22. Kako tužiteljica nije uspjela sa žalbom to joj ne pripada pravo na naknadu troškova žalbenog postupka.
U Karlovcu 21. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća
Vesna Britvec
