R1-43/2023-32

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Stalna služba u Supetru

21400 Supetar

Ulica Hrvatskih velikana 6.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Anđelini Kliškić, u pravnoj stvari predlagateljice CP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., koju zastupa punomoćnik mr.sc. ŠP, odvjetnik u [adresa], protiv protustranke OP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., koju zastupa punomoćnik Nikola Rendić, odvjetnik u Supetru, radi razvrgnuća suvlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 8. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika predlagatelja mr.sc. ŠP, odvjetnika u [adresa] i punomoćnika protustranke Nikole Rendića, odvjetnika u Supetru, na ročištu radi objave odluke, 21. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Obustavlja se postupak u ovoj izvanparničnoj stvari.

II. Upućuje se predlagateljica CP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., sa svojim zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice na pokretanje parnice.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je 27. siječnja 2023. podnijela ovom sudu prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretninama označenim kao čest. zgr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška]. i čest. zgr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], obje k. o. [katastarska općina]. U prijedlogu predlagateljica navodi da je u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru pravo vlasništva na nekretninama označenim kao čest. zgr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška]. i čest. zgr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], obje k. o. [katastarska općina] uknjiženo u korist predlagateljice za 2672/2688 dijela na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] i za 880/896 dijela na nekretnini označenoj kao čest.zr. 205/2, a u korist protustranke za 16/2688 dijela na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] i za 16/896 dijela na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica]. S obzirom na predmetni minimalni suvlasnički udio protustranke koji je svakako manji od 1/10 dijela predlaže da sud odredi izvođenje dokaza utvrđivanjem vrijednosti istih suvlasničkih udjela protustranke kako bi je predlagateljica mogla isplatiti i upisati kao vlasnica za cijelo.

2. Prijedlog radi razvrgnuća predlagateljice je rješenjem ovog suda od 22. veljače 2023. uredno dostavljen protustranci, te je ista dostavila u sudski spis 27. ožujka 2023. svoj odgovor u kojem navodi kako je ista istinit, zakonski i pošteni posjednik i samovlasnik nesporno svoje nekretnine neovisno od predlagateljice te od ostalih suvlasnika, što da u naravi predstavlja poslovni prostor u prizemlju "kafić" kao zasebnu građevinsku cjelinu sa svom infrastrukturom, te da ista nije zainteresirana za prodaju, a najmanje za ustupanje predlagateljici po cijeni koju bi odredio sud.

3. U podnesku dostavljenom u sudski spis 14. studenog 2024. protustranka navodi kako suvlasnička zajednica stranaka ne postoji jer da je ista odavno razvrgnuta još između prethodnika protustranke, pa navodi da ono što ne postoji ne može se razvrgnuti. Ističe kako su stranke relano podijeljene na posebne dijelove zgrade prizemlja, prvog i drugog kata čest. zgr. [katastarska čestica], i to svakom prema posjedu i samovlasništvu u površini svakog po 32 m2, kao i da je protustranka u prizemlju zgrade, a predlagateljica u prvom i drugom katu, dakle 1/3 i 2/3. Navodi kako među strankama u biti postoji spor, kao i da nije moguće spajanje prizemlja te prvog i drugog kata, niti da je to volja vlasnice prizemlja.

4. U podnesku dostavljenom u sudski spis 2. svibnja 2025. protustranka navodi kako još jednom osporava suvlasničke udjele predlagateljice na predmetnim nekretninama, te ističe kako zemljinošknjižno stanje za predmetne nekretnine ne odgovara stvarnom vlasničkom i posjedovnom stanju predmetnih nekretnina. Navodi se kako je protustranka isključiva vlasnica i posjednica poslovnog prostora u prizemlju, a u kojem da se trenutno nalazi ugostiteljski objekt. Nadalje, ističe kako je njen sada pok. suprug HP stekao vlasništvo stana u prizemlju predmetnih nekretnina, Ugovorom o prodaji nekretnina ovjerenim od strane javnog bilježnika Josipa Čujeca iz Knina, broj ovjere: OV-10061/2006, Knin dana 18.10.2006.god., a koji ugovor prilaže uz predmetni podnesak. Ističe kako je u predmetnom ugovoru površina stana (koji je naknadno prenamijenjen u poslovni prostor) iznosila 32,23 m2, pa da stoga trenutno zemljišnoknjižno stanje nikako ne odgovara stvarnom stanju. Nadalje, ističe kako je predlagateljica stekla suvlasništvo predmetne nekretnine u pojedinačnom ispravnom postupku koji da se vodio kod Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, Zemljišnoknjižnog odjela Supetar pod posl. brojem: Z-3653/2021, a u kojem postupku da je doneseno 03. listopada 2022. rješenje u čijem obrazloženju da je sud između ostalog naveo: „Ovdje je za napomenuti da među ŽP i CP nije sporno da se u predmetnoj nekretnini nalazi poslovni prostor koji je u posjedu ŽP pa predlagateljica nije ni tražila prijedlogom da se ispravi upis prava vlasništva koji je upisan na njezino ime.“ Također da su u predmetnom postupku saslušani svjedoci koji su bili predloženi od strane predlagateljice koji da su potvrdili da se u prizemlju nalazi kafić u vlasništvu protustranke.

5. Odredbom članka 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP) propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, koje pravo mu ne zastarijeva, dok prema odredbi članka 48. stavak 1. ZVDSP-a pravo na razvrgnuće suvlasnik ostvaruje u sporazumu sa svim suvlasnicima sa kojima razvrgava suvlasništvo ili putem suda, ako nije što drugo zakonom određeno.

6. Prema odredbi članka 50. stavak 1. ZVDSP-a, kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Iz stavka 2. ovog članka proizlazi da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1., djeljive pokretne stvari dijelit će fizički, a nekretnine geometrijski. Konačno, člankom 50. stavak 4. ZVDSP-a propisano je da ako dioba iz stavka 2. tog članka nije moguća, a da se znatno umanji vrijednost sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podjeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

7. U konkretnom slučaju, uzimajući u obzir da je prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice podnesen 27. siječnja 2023., u postupku se primjenjuju pravna pravila Zakona o izvanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije (Službene novine br. 175 od 24. srpnja 1934. godine; u daljnjem tekstu VP-a), i to temeljem odredbi članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa koji su doneseni prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj: 73/91).

8. Prema odredbi paragrafa 267. stavak 2. VP-a sud će u izvanparničnom postupku odlučiti da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničkih stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

9. Pravnim pravilom iz paragrafa 268. VP-a propisano je da ako se u postupku radi diobe bilo od kojega suvlasnika ospori jedno od gore spomenutih pitanja, a ne može se postići sporazum, sud će stranku sa njezinim zahtjevom radi raskidanja zajednice (diobe) uputiti na parnicu.

10. U konkretnom slučaju protustranka je u svom podnesku od 27. ožujka 2023. kojim odgovora na prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice navela kako je "istinit, zakonski i pošten posjednik i samovlasnik svoje nekretnine neovisno od predlagateljice", a što da u naravi predstavlja poslovni prostor u prizemlju "kafić", iz čega proizlazi da protustranka polaže prava na dijelu predmetnih nekretnina koji se nalazi u prizemlju istih, pri čemu se ista poziva na istinito, zakonito i pošteno posjedovanje tog dijela predmetne nekretnine. Ovakve navode protustranka je dodatno pojasnila u svom podnesku od 2. svibnja 2025. u kojem je navela kako zemljišnoknjižno stanje predmetnih nekretnina ne odgovara stvarnom vlasničkom i posjedovnom stanju istih, jer da je ista vlasnica i posjednica poslovnog prostora u prizemlju zgrade u kojem se nalazi ugostiteljski objekt, a koji poslovni prostor je njezin pravni prednik stekao Ugovorom o prodaji nekretnina ovjerenim kod javnog bilježnik a Josipa Čujeca iz Knina pod brojem OV-10061/2006. Čitanjem Ugovora o prodaji nekretnina na koji se poziva protustranka, a koji prileži podnesku od 2. svibnja 2025. , sud je utvrdio da je predmet kupoprodaje koja je sklopljena između AP kao prodavatelja i HP kao kupca, stan koji se sastoji od dvije sobe, dnevnog boravka, kuhinjske niše i kupatila sa wc, ukupne površine 32,33 m2 položen u prizemlju zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] i čest. zgr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

11. Uzimajući u obzir gornje navode protustranke iz kojih proizlazi da ista polaže veća prava na nekretninama koje su predmet razvrgnuća, odnosno ista tvrdi da stvarno vlasničko stanje predmetnih nekretnina ne odgovara onom upisanom u zemljišnim knjigama jer je ista vlasnica poslovnog prostora u prizemlju predmetnih nekretnina u površini od 32,33 m2, a što u tijeku postupka obrazlaže i potkrijepljuje ispravama, to je očito kako protustranka osporava veličinu udjela koji su upisani u zemljišnim knjigama u korist predlagateljice odnosno protustranke na predmetnim nekretninama.

12. U izvanparničnom postupku, a kada postoji spor o veličini suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina, izvanparnični sud nije ovlašten meritorno odlučivati o prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice, i to neovisno o činjenici što su u zemljišnim knjigama određeni suvlasnički omjeri pojedinih suvlasnika. Stoga, a kako je izvanparnični postupak nesporan postupak što znači da postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice prvostupanjski sud može pristupiti samo ako su svi suvlasnici međusobno sporazumni kako u pogledu predmeta diobe, tako i u pogledu prava vlasništva, a u konkretnom slučaju protustranka je osporila veličinu udjela suvlasnika upisanih na predmetnim nekretninama, to je temeljem pravnog pravila iz paragrafa 268 VP-a u vezi s paragrafom 267. stavak 2. VP-a, bilo potrebno predlagateljicu uputiti na parnicu s njezinim zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na predmetnim nekretninama, s tim da će se u toj parnici odlučivati i o sporu koji je između stranaka nastao.

13. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Supetru 21. svibnja 2026.

Sutkinja

Anđelina Kliškić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka.

Dostaviti:

- predlagateljici, putem punomoćniku, mr.sc. ŠP, odvjetnik u [adresa]

- predloženici, putem punomoćnika Nikola Rendić, odvjetnik u Supetru

- u spis