Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split
Poslovni broj: Gž Ob-84/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca Vedrane Perkušić, predsjednice vijeća, mr. sc. Zrinke Tironi, članice vijeća i suca izvjestitelja te dr. sc. Daniele Pivčević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽN iz [adresa], Njemačka OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Matei Gadrža, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Gajski, Grlić, Prka i partneri u Zagrebu, protiv tuženice ŽNK iz [adresa], Turska, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Zrinki Bojanić, odvjetnici u Zagrebu, radi raskida životnog partnerstva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P Ob- 1238/2022-37 od 27. studenoga 2025., na sjednici vijeća održanoj 21. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P Ob-1238/2022-37 od 27. studenoga 2025.
Obrazloženje
1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu kojom je presudio:
„I. Raskida se životno partnerstvo sklopljeno dana 10. travnja 2021. u Zagrebu, a koje životno partnerstvo je upisano u matičnom području Grad Zagreb u registar životnog partnerstva za godinu 2021. pod rednim brojem 00021, između:
ŽN, rođena **.**.1980. u [adresa], Republika Bosna i Hercegovina, OIB: [osobni identifikacijski broj]
i ŽNK, rođena **.**.1980. u [adresa], Turska, OIB: [osobni identifikacijski broj].
II. Nalaže se tuženici, ŽNK, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljici, ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 553,04 eur u roku od 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tuženice za naknadom troškova parničnog postupka.“
2. Protiv prvostupanjske presude tuženica je podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje ZPP), a u svezi s odredbama članka 30. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“ br. 92/14., 98719., dalje ZŽPOIS) i članka 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ br. 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23., dalje: ObZ). Tuženica predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev, odnosno podredno da ju ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu kojim predlaže žalbu tuženice odbiti kao neosnovanu.
4. Žalba tuženice nije osnovana.
5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest ocjena zakonitosti presude radi raskida životnog partnerstva.
6. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda odredbi parničnog postupka koje su predviđene odredbama članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP -a. Također prvostupanjski sud nije počinio povredu odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP - a (na koju povredu tuženica u žalbi posebno ukazuje) jer pobijana prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Pored toga, ona je jasna, razumljiva i nije kontradiktorna.
7. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud utvrdio slijedeće činjenice:
- da je životno partnerstvo između tužiteljice i tuženice sklopljeno 10. travnja 2021.,
- da su odnosi između stranka teško i trajno poremećeni,
- da je zbog trajno i teško poremećenih odnosa životna zajednica tužiteljice i tuženice prestala prije više od godinu dana 3. listopada 2021.,
- da je tužiteljica biološka majka blizanaca, a da iz rezultata dokaznog postupka ne proizlazi da bi tuženica ostvarivala roditeljsku skrb o djeci ili imala partnersku skrb.
8. Slijedom ovako utvrđenih činjenica prvostupanjski je sud zaključio kako su u predmetnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe članka 29. stavak 2. točke 2. i 3. ZŽPOIS-a zbog čega je presudio da se raskida životno partnerstvo između parničnih stranaka sklopljeno 10. travnja 2021.
9. Navedena činjenična utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer su rezultat logične i uvjerljive ocjene izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a.
10. Tuženica u žalbi u bitnome ističe kako joj prvostupanjski sud nije omogućio davanje iskaza pred sudom čime da je povrijedio načelo ravnopravnosti stranaka i pravo na pravično suđenje. Također tuženica navodi da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da je životna zajednica prestala i da su odnosi između stranaka teško i trajno poremećeni, kao i da joj nije omogućeno da dokaže svoj doprinos u skrbi za djecu i svoj odnos s djecom.
11. Dakle, tuženica u žalbi zapravo sugerira da joj je povrijeđeno pravo na pristup sudu i pravo na jednakost oružja.
12. Odredbom članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a propisano je da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom.
13. Nadalje, načelo ravnopravnosti stranaka i pravo na pravično suđenje predstavljaju temeljna procesna jamstva zajamčena člankom 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10., 5/14.) i člankom 6. stavkom 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99-pročišćeni tekst, 8/99 – ispr., 14/02 i 1/06.). To načelo podrazumijeva da stranke u sudskom postupku moraju imati razumnu mogućnost iznošenja svojih činjenica, dokaza i pravnih argumenata pod jednakim uvjetima, bez da se bilo koja stranka na bitan način stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na protivnu stranku. Ovo načelo, poznato i kao načelo jednakosti oružja ili procesne ravnopravnosti stranaka, zahtijeva da sudovi propisno ispitaju podneske, tvrdnje i dokaze koje su stranke iznijele te da omoguće strankama da se očituju o zahtjevima i navodima protivne strane . Pravo na kontradiktorni postupak uključuje i pravo stranaka da saznaju za sve predložene dokaze i očitovanja te da na njih podnesu primjedbe, čime se osigurava mogućnost utjecaja na odluku suda.
14. Suprotno žalbenim navodima o povredi prava na pristup sudu iz stanja spisa proizlazi da je tuženica imala razumnu mogućnost iznošenja svojih činjenica, dokaza i pravnih argumenata, kako pisano, tako i usmeno u okviru kontradiktornog postupka. Naime, tuženica je tužbu s prilozima i pozivom za odgovor na tužbu zaprimila 1. veljače 2024. te je po punomoćnici navela da se opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, bez da je predložila izvođenje dokaza. Nadalje, tuženica je neopravdano izostala s dva ročišta od 9. srpnja 2025. i 13. listopada 2025. nakon čega je prvostupanjski sud zaključio kako tuženica odugovlači postupak i odustao od njezinog saslušanja. Sve navedeno ukazuje da tuženici nije oduzeto pravo na pristup sudu, što je prvostupanjski sud obrazložio u odlomku 9. obrazloženja prvostupanjske presude.
15. Odredbom članka 352. stavak 1. ZPP-a propisano je da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti.
16. Tuženica u žalbi nije iznijela nove činjenice i dokaze koji bi se odnosili na bitne povrede odredaba parničnog postupka. U tom smislu tuženica nije navela da bi prvostupanjski sud, primjerice, njezinim saslušanjem ili izvođenjem drugih dokaza utvrdila drugačije činjenično stanje.
17. Za istaknuti je i to kako ZPP-a ne propisuje da se određene činjenice dokazuju određenim dokazima. Štoviše, ZPP-a omogućuje slobodu dokazivanja raspoloživim dokazima. U predmetnom slučaju prvostupanjski sud je utvrdio činjenično stanje temeljem predloženih dokaza. Nadalje, od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2019. ("Narodne novine", br. 70/19.) dokaz saslušanjem stranke nije više supsidijarno dokazno sredstvo. Reguliranje dokaza saslušanjem stranaka kao supsidijarno dokazno sredstvo suprotno je načelu slobodne ocjene dokaza, kao jednom od temeljenih načela ZPP-a. Ovdje je za istaknuti i to kako u hrvatskom procesnom pravu vrijedi načelo slobodne ocjene dokaza tako da sud kod ocjenjivanja dokaza u pravilu nije vezan ni za kakva zakonska pravila o dokaznoj vrijednosti izvedenih dokaznih sredstava. Posebno kod ocjene izvedenog dokaza saslušanjem tužiteljice (koji dokaz je pored ostalog izveo prvostupanjski sud), dolaze do izražaja osobni dojam suca, njegovo poznavanje životnih prilika i sposobnost logičkog zaključivanja, pa su ove okolnosti odlučujuća osnova za utvrđivanje istine odnosno pravilne ocjene izvedenih dokaza. Sama okolnost da bi prema rezultatima dokazivanja eventualno bila moguća i druga utvrđenja ili da postoje pojedini rezultati dokazivanja koji bi govorili u prilog žalitelj ici, nije prema tome dovoljna da bi ukazivala na nepravilnu ocjenu dokaza.
18. U odnosu na žalbene navode o zaključku prvostupanjskog suda o statusu tuženice u odnosu na djecu tužiteljice za navesti je kako tuženica, iako je imala procesnu mogućnost, nije u spis dostavila odluku suda iz koje bi proizlazilo da bi kao životni partner roditelja djeteta imala pravo ostvarivati roditeljsku skrb (članak 40. stavak 1. ZŽPOIS-a). Također nije dostavila u spis ni odluku suda iz koje bi proizlazilo da bi bila imenovana partnerom skrbnikom maloljetnog djeteta (članak 44. i 45. ZŽPOIS-a). Posebno je za istaknuti kako tuženica nije postavila zahtjev za ostvarivanjem osobnih odnosa s djecom nakon prestanka životnog partnerstva u smislu odredbe članka 42. ZŽPOIS-a.
19. Neosnovani su i žalbeni navodi da je prvostupanjski sud neosnovano odbio prijedlog tuženice za odgodom ročišta. Naime, tuženica nije dostavila u spis dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da je uopće zatražila vizu i da bi postojale objektivne okolnosti zbog kojih joj viza nije izdana u primjerenom roku, iako se radilo o ročištu koje je zakazano nakon što je tuženica neopravdano izostala s prethodnog ročišta.
20. Žalbeni navodi da presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama također nisu osnovani. Naime, odredbom članka 29. stavak 2. točke 2. i 3. ZŽPOIS-a propisano je da će sud raskinuti životno partnerstvo: 2.) ako utvrdi da su odnosi teško i trajno poremećeni ili 3.) ako je od prestanka životne zajednice protekla godina dana. U predmetnom slučaju životno partnerstvo je raskinuto jer je od prestanka životne zajednice proteklo više od godinu dana i jer su odnosi teško i trajno poremećeni, kako je to prvostupanjski sud jasno utvrdio i obrazložio u odlomku 10. obrazloženja pobijane presude.
21. Slijedom svega navedenog trebalo je odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu te potvrditi pobijanu presudu, a ovo na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP -a.
U Splitu 21. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Vedrana Perkušić
