Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička ulica 2

52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj: P-413/2026-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu tog suda Alenu Barbiću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja: 1. UL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. VL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. NL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog p.p. Goranu Jukopili, odvjetniku u Puli-Pola, protiv tuženice OPĆINE SVETI LOVREČ, OIB 09903347497, iz Sv. Lovreča Pazenatičkog, Gradski trg 4, zastupane p.p. Goranu Čaliću, odvjetniku u Puli- Pola, radi utvrđenja prava vlasništva i činidbe, izvan ročišta

r i j e š i o  j e

I Odbacuje se tužba u ovom predmetu.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnih troškova.

III Nalaže se tužiteljima da tuženici naknadi parnične troškove u iznosu od 2.000,00 eur, sa zateznim kamatama od dana donošenja odluke do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope – kamatne stope koju je Europska središnja banka primijen ila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj 26. studenog 2024., se tvrdi da je tuženica upisana kao zemljišnoknjižna vlasnica nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi upisano kao put površine 410 m2. U stvarnom stanju, samo dio čestice da predstavlja put dok da ostatak nekretnine predstavlja okućnicu nekretnine u vlasništvu pravnog prednika tužitelja označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR, k. o. [katastarska općina], u naravi kuća površine 270 m2. Pravni prednik tužitelja da je, uključivo sa svojim prednicima, uživao gore navedenu nekretninu već dugi niz desetljeća pa i stoljeća kao svoje vlasništvo na temelju poštenog, istinitog, zakonitog i prije svega mirnog posjeda unatoč činjenici što da je tuženica upisana kao knjižna vlasnica predmetne nekretnine. Naime, prednici pravnog prednika tužitelja da su bili upisani u zemljišne knjige kao vlasnici predmetne nekretnine sve do 1946. god. kada da su zemljišne knjige za navedeno područje uništene u požaru te da je vlasnički status nekretnina reguliran u zemljišnim knjigama tek 2005. god. kada da je ista upisana kao javno dobro. Da je tome tako da svjedoči i dopis Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pazin, Ispostave Poreč pod klasom 936 -02/08- 05/25 i ur. broja 541-24-3-04/9-08-2 od 8. svibnja 2008. god. u kojem da se između ostalog jasno navodi da su do 1940. god. u talijanskom katastarskom operatu kao posjednici predmetne nekretnine bili upisani prednici pravnog prednika tužitelja pod prezimenom U. Osnivanjem novog katastarskog operata za k. o. [katastarska općina] uslijed predmetnog požara, predmetna nekretnina upisana da je kao posjed „Narodnog odbora Općine Lovreč“; stvarni posjednik, otac i prednik pravnog prednika tužitelja, NL, da nije bio upoznat s ovim upisom. Ističe se da je pravni prednik tužitelja osobno bio u samostalnom posjedu predmetne nekretnine od 2007. god., odnosno, od smrti njegovog oca SL, te da je navedena nekretnina bila u neprekinutom posjedu njegovih prednika, prema saznanju pravnog prednika tužitelja, i ranije od 1854. god. Međutim, s obzirom da je dio nekretnine u međuvremenu označen kao nerazvrstana cesta, ovom tužbom da se utužuje dio predmetne nekretnine koji da nije obuhvaćen navedenom cestom o čemu da će nalaz i mišljenje izraditi mjernički vještak. Ističe se da je pravni prednik tužitelja podnio tužbu za utvrđenje prava vlasništva nad cijelom k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], međutim, isti da je odbijen s tužbenim zahtjevom iz razloga što da ne može tražiti utvrđenje prava vlasništva nad cijelom predmetnom nekretninom s obzirom da jednim njezinim djelom prolazi nerazvrstana cesta; iz toga razloga predmet ove tužbe da nije cijela predmetna nekretnina već njezin dio koji da nije obuhvaćen navedenom prometnicom. Predmetni da se parnični postupak vodio pred Općinskim sudom u Puli pod posl. br. P-1456/2017 te da je on utoliko važan što da su tamo utvrđene sve relevantne okolnosti i činjenice na temelju kojih da se temelji pravo vlasništva pravnog prednika tužitelja. Nadalje, pravni prednika tužitelja da je dao izraditi Skicu lica mjesta izrađenu od strane VETING d.o.o. [adresa] od 20. veljače 2019. god. na kojoj da je ovdje utuženi dio predmetne nekretnine označen žutom bojom pa da se predlaže prihvatiti predmetnu skicu kao dokaz umjesto određivanja novog uviđaja i izrade nove skice, a sve temeljem načela ekonomičnosti postupka. Sukladno čl. 159. st. 1., 2., 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV) posjed pravnog prednika tužitelja predmetne nekretnine da je, uračunajući i posjed njegovih prednika, pošten, istinit i zakonit dulje od potrebnih 10 godina te da je time pravni prednik tužitelja stekao pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom na teme lju zakona redovnom dosjelošću. Međutim, čak i ako bi sud smatrao da posjed pravnog prednika tužitelja ne bi bio zakonit, isti da je barem pošten i to dulje od potrebnih 20 godina uračunajući i posjed prednika, pa da je i na temelju takve činjenične osnove pravni prednik tužitelja stekao pravo vlasništva na temelju zakona izvanrednom dosjelošću, a sve sukladno čl. 159. st. 3. ZV-a. Imajući u vidu sve do sada navedeno, a temeljem izloženog činjeničnog stanja, predloženih dokaza i relevantnih zakonskih odredaba, zahtijeva se da sud, i u slučaju ogluhe ili izostanka tuženice, donese presudu sljedećeg sadržaja: "Utvrđuje se da je tužitelj ZL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] stekao pravo vlasništva dosjelošću na djelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi upisano kao put ukupne površine 410 m2, upisane u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Poreč-Parenzo Općinskog suda u Pazinu i to dio koji je na Skici lica mjesta izrađene od strane VETING d.o.o. [adresa] od 20. veljače 2019. god. prikazan žutom bojom pa je tužitelj ovlašten po pravomoćnosti presude izraditi prijavni list radi formiranja novostalih katastarskih čestica koje će po površini i obliku odgovarati dijelu predmetne nekretnine prikazanom na Skici lica mjesta izrađene od strane VETING d.o.o. [adresa] od 20. veljače 2019. god. te da novonastale katastarske čestice upiše u zemljišnu knjigu i na istima izvrši upis prava vlasništva na svoje ime i u svoju korist, a tuženik je dužan trpjeti takav upis."

2. U odgovoru na tužbu tuženica čini nespornim: da je između pravnog prednika tužitelja i tuženice (po tužbi pravnog prednika tužitelja) vođen parnični postupak kod Općinskog suda u Puli radi utvrđenja vlasništva dosjelošću na cijeloj predmetnoj nekretnini, pod br. P-1456/2017, koji je okončan pravomoćnom odbijajućom presudom. U preostalom dijelu tuženica tužbu osporava. Tuženica se tužbenom zahtjevu protivi u cijelosti. Tuženica se protivi prijedlogu tužitelja da se u ovom postupku kao dokaz koristi Skica lica mjesta izrađena u ranijem parničnom postupku, posebno iz razloga što da stanje na terenu može biti promijenjeno u odnosu na raniji postupak obzirom na protek vremena te iz razloga što da je tada skica rađena informativno i za potrebe tog postupka (osporava da se njezina preciznost za odvajanje dijela čestice i formiranje nove). Tuženica ističe prigovor presuđene stvari (res iudicata). Parnični postupak kod Općinskog suda u Puli br. P-1456/2017 vođen da je radi utvrđenja vlasništva dosjelošću na cijeloj predmetnoj nekretnini i okončan da je pravomoćnom odbijajućom presudom. Ono što je pravomoćno presuđeno u odnosu na cijelu stvar (nekretninu) nužno da se posljedično odnosi i na bilo koji njezin dio, pa da se ne može naknadno utvrđivati vlasništvo nekog dijela ili dijelova. Tuženica predlaže da sud tužbu odbaci (zbog presuđene stvari), podredno, da sud tužbeni zahtjev odbije.

3. U svojoj replici, tužitelji navode da odbacuju navode iz odgovora na tužbu kao netočne. Konkretno govoreći, u odnosu na tuženikov prigovor presuđene stvari (res iudicata), ističe se da predmetni tužbeni zahtjev ni pravno ni sadržajno nije istovjetan tužbenom zahtjevu koji je bio postavljen u parničnom postupku Općinskog suda u Puli pod posl. br. P-1456/2017. Naime, u parničnom postupku pod posl. br. P-1456/2017, pravni prednik tužitelja da je tužbenim zahtjevom tražio utvrđenje prava vlasništva nad nekre tninom označenom kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te da se izda nalog zk odjelu Općinskog suda u Puli da izvrši upis promjene vlasništva. U predmetnom tužbenom zahtjevu, s druge strane, traži da se utvrđenje prava vlasništva samo u odnosu na dio navedene nekretnine te ovlaštenje za izradu prijavnog lista kojim će se za taj dio odnosno dijelove formirati nove katastarske čestice na koje će se potom pravni prednik tužitelja upisati kao vlasnik. Dakle, predmetni tužbeni zahtjev da je sadržajno puno širi od prethodnog, a i predmet spora odnosno utuženi predmet da nije identičan onom ranijem. S tim u svezi, važno da je za naglasiti kako i u Presudi Županijskog suda u Zadru pod posl. br. Gž - 1491/2019-2 od 13. siječnja 2022. god., kojim da je odbijena žalba pravnog prednika tužitelja na Presudu Općinskog suda u Puli pod posl. br. P-1456/2017 od 19. kolovoza 2019. god., predmetni sud u t. 18. ističe da cit.“...zahtjev bi bio osnovan samo za točno određeni realni dio nekretnine, taj dio nekretnine u tužbenom zahtjevu treba individualiziran odnosno precizno grafički označen prema skici lica mjesta...“. Dakle, predmet ovog spora da je upravo za taj točno određeni realni dio nekretnine, a ne nekretnina u cijelosti. Tome u prilog da ide i činjenica da, ukoliko tužitelji uspiju s tužbenim zahtjevom, pravni prednik tužitelja da neće biti upisan kao vlasnik na predmetnoj nekretnini, a što da se htjelo postići ranijim tužbenim zahtjevom, već na nekretnini ili nekretninama koje budu novoformirane temeljem ovosudne presude isključujući onaj dio predmetne nekretnine koji predstavlja prometnicu i koji bi zadržao postojeći katastarski broj čestice. Zaključno, imajući u vidu iznesene činjenice, predmetni tužbeni zahtjev da se kvalitativno i kvantitativno razlikuje u odnosu na prethodni i netočno da bi bilo tvrditi suprotno, jer da bi se radilo o res iudicati, tužbeni zahtjev da mora biti istovjetan ranijem i temeljiti se na istim činjenicama, a što da ovdje dakako nije slučaj, jer da osim što tužbeni zahtjev nije istovjetan, predmetnom tužbom da se uvodi nova činjenica, a to da je postojanje prometnice odnosno nerazvrstane ceste koja da prolazi predmetnom nekretninom. Slijedom navedenog, tužitelj još jednom poziva sud da prihvati tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao osnovane.

4. Što se tiče prigovora presuđene stvari, istaknutog po tuženici, prema čl. 333. st. 2. ZPP-a prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.

Da bi se radilo o presuđenoj stvari mora postojati subjektivni i objektivni identitet spora. Kod subjektivnog identiteta spora pravomoćnost je ograničena na odnos među istim parničnim strankama. Kod objektivnog identiteta spora pravomoćnost je ograničena identičnošću presuđenog pravnog odnosa, a pravni odnos je identičan kad se iz iste osnove među strankama postavlja isti zahtjev.

5. Uvidom u presudu Općinskog suda u Puli-Pola posl. br. P-1456/2017-24 od 19. kolovoza 2019. (51-55) utvrđeno je da je kod navedenog suda tekla parnica po tužbi pravnog prednika tužitelja LL (dalje: pravni prednik tužitelja), protiv tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva i činidbe. Navedenom presudom su odbijeni tužbeni zahtjevi sljedećeg sadržaja: "1. Utvrđuje se da je tužitelj ZL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Puli, Zemljišnoknjižni odjel Poreč, k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], Vošteni, put, površine 410 m2, k. o. [katastarska općina], čije je vlasništvo stekao dosjelošću. 2. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli, Stalna služba u Poreču, da izvrši prijenos prava vlasništva nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Puli, Zemljišnoknjižni odjel Poreč, k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], Vošteni, put, površine 410 m2, k. o. [katastarska općina] sa tuženika na tužitelja".

Uvidom u presudu Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž -1491/2019-2 od 13. siječnja 2022. (57-61) utvrđeno je da je navedeni sud, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola posl. br. P-1456/2017 od 19. kolovoza 2019., odbio žalbu pravnog prednika tužitelja kao neosnovanu i potvrdio citiranu prvostupanjsku presudu.

Dakle, presuda Općinskog suda u Puli-Pola posl. br. P-1456/2017-24 od 19. kolovoza 2019. je pravomoćna. Pritom je, za istaći da pravomoćna postaje izreka presude, a ne obrazloženje.

Iz izloženog je vidljivo da kod tužbenih zahtjeva iz ovog predmeta i tužbenih zahtjeva o kojima je pravomoćno odlučeno presudom Općinskog suda u Puli-Pola posl. br. P-1456/2017-24 od 19. kolovoza 2019. postoji subjektivni identitet. Naime, u oba predmeta je na pasivnoj strani tuženica, dok su na aktivnoj strani u ovom predmetu tužitelji, a u predmetu posl. br. P -1456/2017 njihov pravni prednik.

U parničnom postupku vođenom kod Općinskog suda u Puli-Pola posl. br. P-1456/2017 je zahtijevano utvrđenje da je pravni prednik tužitelja dosjelošću stekao pravo vlasništva cijele k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i upis tog prava vlasništva u zemljišnu knjigu, dok se u ovom predmetu zahtijeva utvrđenje da je pravni prednik tužitelja dosjelošću stekao ne cijelu, već određene realne dijelove k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i ovlaštenje da se od tih realnih dijelova formira nove katastarske čestice, te na istima upiše vlasništvo pravnog prednika tužitelja, uz trpljenje tuženice.

Prema čl. 2. st. 1. ZPP-a u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Dakle, sud je vezan sadržajem tužbenog zahtjeva.

I u predmetu posl. br. P-1456/2017 i u ovom predmetu se zahtijeva utvrđenje prava vlasništva temeljem dosjelosti. Dosjelost je kao osnov sadržana u tužbenim zahtjevima, pa je sud vezan za taj osnov.

S obzirom da je u većem sadržano manje, to je citiranom pravomoćnom presudom Općinskog suda u Puli-Pola odlučeno i o tužbenim zahtjevima postavljenim u ovoj parnici. Shodno tome, postoji i objektivni identitet spora.

Drugim riječima, u predmetu posl. br. P-1456/2017 su pravomoćno odbijeni tužbeni zahtjevi kojima je zahtijevano utvrđenje da je pravni prednik tužitelja vlasnik cijele k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle, svakog, pa i najmanjeg realnog prostornog dijela te nekretnine, te upis tog prava vlasništva u zemljišnu knjigu. Time je pravomoćno odlučeno i o realn im prostornim dijelovima navedene nekretnine koji su predmet ovog postupka, a koji su opisani u tužbenom zahtjevu pod t. I. Zauzimanje suprotnog stava pružilo bi mogućnost za vođenje neograničenog broja novih parnica među istim strankama u odnosu na bilo koji realni prostorni dio koji je sastavni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što bi dovelo u pitanje smisao pravila o presuđenoj stvari.

Prema tome, o tužbenim zahtjevima iz ove parnice je već pravomoćno odlučeno. Zbog toga je tuženikov prigovor presuđene stvari osnovan, te je, temeljem čl. 333. st. 2. i čl. 288. st. 2. ZPP-a, odlučeno kao u t. I izreke.

6. Obje su strane zatražile naknadu parničnih troškova.

Prema čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

Tuženica nije izgubila ovu parnicu, pa nije dužna naknaditi tužitelj ima parnične troškove. Zato je odlučeno kao u t. II izreke.

Tužitelji su izgubili ovu parnicu, pa su dužni naknaditi tuženici parnične troškove.

Tuženici su priznati sljedeći parnični troškovi: za sastav odgovora na tužbu 1.000,00 eur (Tbr. 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika) i za zastupanje na ročištu 1.000,00 eur (Tbr. 9. t. 1.), ili ukupno 2.000,00 eur.

Temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, tuženici pripadaju i zatražene zatezne kamate na priznate troškove, tekuće od donošenja odluke, pa do isplate, po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u t. III izreke.

U Poreču-Parenzo, 21. svibnja 2026.

S u d a c:

Alen Barbić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud, kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. tužiteljici ad1,

2. tužitelju ad2,

3. tužitelju ad3 p.p.,

4. tuženici p.p.

S u d a c: