REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara

Poslovni broj: Pr-2166/2022-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Martini Sučević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Željko Petrišić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika-protutužitelja FINA gotovinski servisi d.o.o., [adresa], OIB: 27215039100, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Topić, odvjetnik u odvjetničkom društvu Eterović, Šarac i Topić u Zagrebu, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24. travnja 2026. u prisutnosti odvjetničke vježbenice IF u zamjenu za punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika TF, **.**.2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je nedopuštena i nezakonita Odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu donesena dana 3.10.2022., Ur.broj. 01-01-22/2820 od strane tuženika-protutužitelja FINA gotovinski servisi d.o.o. kojom se tužitelju-protutuženiku KF otkazuje Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen dana 5.2.2020., Ur.broj.; 01-09-20/935, te da navedena Odluka ne proizvodi nikakve pravne učinke.

II. Raskida se Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 5.2.2020. sklopljen između FINA gotovinski servisi d.o.o. kao tuženika-protutužitelja i KF kao tužitelja-protutuženika, s danom 24.6.2025.

III. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja-protutuženika KF koji glasi:

„Nalaže se tuženiku FINA gotovinski servisi d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 27215039100 da tužitelja KF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vrati na rad i omogući mu obavljanje poslova ugovorenih Ugovorom o radu od 05. veljače 2020. godine, ur.broj.: 01 -09-20/935, u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.“

IV. Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1. Tužitelj-protutuženik (u daljnjem tekstu: tužitelja) u tužbi navodi da je bio zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređen vrijeme, Ur.broj: 01- 09-20/935, od dana 5.2.2020., na poslovima manipulant zaštitar 2. Odlukom o izvanrednom otkazu Ugovora o radu, Ur.broj.; 01-01-22/2820, od 3.10.2022., tuženik

– protutužitelj (u daljnjem tekstu: tuženik) je kao poslodavac otkazao predmetni ugovor o radu. Protiv odluke o otkazu Ugovora o radu tužitelj je izjavio zahtjev za zaštitu prava, koji je dana 14.10.2022. preporučenom pošiljkom odaslao na adresu tuženika. Na uredno zaprimljeni zahtjev za zaštitu prava tuženik se nije očitovao. Prvenstveno navodi da izvanredni otkaz Ugovora o radu nije pravovremen. Prema čl. 116. st. 2. ZOR Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. U odluci o otkazu tuženik navodi kako je tužitelj počinio osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa zbog događaja koji se zbio dana 31.8.2021. Odluka o izvanrednom otkazu donesena je dana 3.10.2022., stoga je razvidno da je protekao prekluzivni rok od 15 dana u kojem poslodavac može izvanrednim otkazom otkazati ugovor o radu. Nadalje, tuženik u obrazloženju odluke o otkazu navodi kako radnik nije postupio sukladno Radnoj uputi za obavljanje poslova distribucije te Radnoj uputi za rukovanje sigurnosnim spremnicima u poslovima distribucije, odnosno postojanje osnovane sumnje da je, zajedno sa Ekipom prijevoz 2, dispečerom Odjela distribucije Zagreb i djelatnikom primopredajnog pulta gotovinskih operacija Zagreb dogovorio lažnu prijavu aktivacije (eksplozije) SQS spremnika 9672 kako bi za sebe zadržao nepripadnu korist. Prema odredbi čl. 120 st. 2. ZR-a odluka o otkazu mora biti obrazložena te je upravo smisao obrazloženja odluke o otkazu da se navedu točni razlozi koji su i na koji način doveli do otkazivanja konkretnog ugovora o radu. Tuženik nije postupio sukladno citiranoj zakonskoj odredbi. U obrazloženju odluke o otkazu nije navedeno je li osnovana sumnja lažne prijave eksplozije spremnika kojom je učinjena navodna teška povreda obveze iz radnog odnosa potvrđena, je li protiv tužitelja zbog iste podnesena kaznena prijava, koji iznos novaca je tom prilikom nestao te za koju svotu novaca koju je tužitelj navodno ukrao ga poslodavac tereti. Također, teške povrede radnog odnosa koje tuženik nabraja u odluci u otkazu paušalne su povrede radnog odnosa propisane Kolektivnim ugovorom. Tuženik nigdje ne navodi precizan opis protupravnih radnji kojima je navodno počinjena povreda, mjesto i vrijeme počinjenja navodne povrede, kao ni način na koji je poslodavac tu povredu dokazao. Odluku o otkazu tuženik ne može opravdavati tvrdnjom da je počinjena teška povreda obveze iz radnog odnosa jer do spornog događaja tijekom kojeg je u prijevozu vrijednosne pošiljke došlo do aktivacije spremnika nije došlo dana 31.8.2021., kao što proizlazi iz navoda tužitelja, već dana 1.9.2021. Potpuno je irelevantno kojeg od ta dva dana je došlo do spornog događaja budući da su istom bili prisutni i drugi zaposlenici tuženika koji su zajedno s tužiteljem tog dana sudjelovali u prijevozu vrijednosne pošiljke, a koji su na tu okolnost i predloženi kao dokazno sredstvo ovom tužbom. Naime, radilo se o jedinstvenom i nesvakidašnjem događaju s kojim je bio upoznat širi krug radnika, pa sama činjenica da je do istog došlo dan prije ili dan kasnije ne može utjecati ni opravdavati takvu odluku poslodavca, pogotovo iz razloga što je u svakom slučaju od iste proteklo više od godinu dana. Nejasno je i kakvu je to nepripadnu korist stekao tužitelj budući da je novac uredno predan ovlaštenim osobama. Osim toga, novac je bio u potpunosti neupotrebljiv budući da je bio obojen zaštitnom bojom koja je izašla iz spremnika prilikom njegove aktivacije. Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu poslodavac očito temelji na pretpostavkama i sumnjama za događaje koji su nastali prije više od godinu dana i sve to bez opisa ijednog relevantnog događaja, kao ni načina na koji je isti doveo do takve teške povrede obveze iz radnog odnosa. Poslodavac se ne može opravdavati da je tek nakon godinu dana saznao za povrede radnog odnosa zbog događaja od kojeg je proteklo više od godinu dana, a još manje da je nakon takvog vremenskog odmaka izgubio povjerenje u radnika, zanemarujući pri tome činjenicu da je radnik od navodnog počinjenih povreda pa sve do dana uručenja odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu kod poslodavca i njegovih prednika 30 godina uredno izvršavao sve obveze iz radnog odnosa. Nadalje, ni sama procedura otkazivanja Ugovora o radu nije provedena na zakonom propisan način. Prema čl. 119. st. 2. ZR-a prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Također, čl. 150. ZR-a propisano je da je poslodavac dužan prije svakog donošenja odluke važne za položaj radnika o istoj se savjetovati s radničkim vijećem, odnosno sa sindikalnim povjerenikom. Nadalje, navodi da tuženik nije omogućio tužitelju da iznese obranu. Isto tako, iz same odluke o otkazu u potpunosti je nejasno kako je i na koji način poslodavac proveo postupak savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom, štoviše u istoj nije niti navedeno tko je sindikalni povjerenik, odnosno s kime je provedeno savjetovanja prije donošenja odluke o izvanrednom otkazu. Iz odluke o otkazu proizlazi jedino da je poslodavac sindikalnom povjereniku priopćio namjeru otkazivanja ugovora o radu pa prema tome nije ni provedeno savjetovanje, niti je dana mogućnost da sindikalni povjerenik u postupku savjetovanja utječe na donošenje takve bitne odluke značajne za položaj radnika. Predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je Odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu nedopuštena, da naloži tuženiku vratiti tužitelja na rad te da naloži tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru navodi da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja smatrajući ga u cijelosti neosnovanim. Navodi da je nesporno je da je tužitelj s tuženikom sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 5.2.2020., temeljem kojeg je tužitelj kod tuženika obavljao poslove radnog mjesta manipulant -zaštitar 2. Također, nesporno je da je tuženik dana 3.10.2022. donio Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu kojom je tužitelju zbog osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa otkazao Ugovor o radu, a koja odluka je uručena tužitelju dana 4.10.2022. Suprotno navodima tužitelja, pobijana Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu je dopuštena i zakonita, a sve iz razloga kako slijedi. Osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa tužitelja utvrđene su u postupku izvanredne kontrole procesa distribucije vrijednosnih pošiljki kod tuženika i u postupku izvanredne kontrole Odjela GO Zagreb. Na osnovi provedenih kontrola, sastavljeni su dana 19.9.2022. Zapisnik o provedenoj izvanrednoj kontroli procesa distribucije vrijednosnih pošiljki u Fina GS Zagreb (dalje u tekstu: Zapisnik o kontroli), te Zapisnik o provedenoj izvanrednoj kontroli Odjela GO Zagreb od strane ovlaštenih osoba tuženika HF i FF, kojim su utvrđena nepropisna i/ili nezakonita postupanja tužitelja. Povod izvanredne kontrole procesa distribucije vrijednosnih pošiljki je reklamacija klijenta tuženika, Hrvatske poštanske banke d.d. od 17.3.2022., kojom je prijavljen manjak gotovog novca oštećenog aktivacijom EZK spremnika u iznosu od 20.000,00 eura. Slijedom zaprimljene reklamacije klijenta, tuženik je proveo kontrolu sigurnosti i nadzora sustava, odnosno kontrolu poslovnog procesa, kako bi utvrdio postoje li nepravilnosti u procesu rada tužitelja, odnosno da li je poslovni proces proveden sukladno Radnim uputama i pravilima struke. Izvanrednom kontrolom procesa distribucije vrijednosnih pošiljki utvrđeno je da su radnici Odjela distribucije Fina GS Zagreb (Ekipa prijevoz 2 DVP) preuzeli iz centralnog trezora klijenta predmetni novac, evidentirali su da je isti pohranjen u sigurnosni spremnik broj 9672 te su, zajedno s voditeljem i zamjenikom voditelja, u Izjavi o događaju netočno ili lažno „prijavili“ da se dana 31.8.2021. predmetni sigurnosni spremnik aktivirao i „obojao“ novac. Temeljem dostavljenog ispisa logova aktiviranog SQS spremnika 9672 ovlaštene tvrtke Eurokod Pisačić d.o.o., utvrđeno je da se navedenim koferom 9672 upisanim na Radnom listu za otpremu i dopremu vrijednosnih pošiljaka od 31.8.2021. nije izvršavao prijevoz i prijenos novca s lokacije HPB (Jurišićeva). Prije i poslije navedenog događaja spremnik se koristio već 1.9.2022., a dana 25.4.2022. se detonirao/uništio te više nije bio za upotrebu u prostoru skladišta Odjela distribucije vrijednosnih pošiljki (DVP) Zagreb. Slijedom navedenog, izvanrednom kontrolom procesa distribucije vrijednosnih pošiljki utvrđena je odgovornost tužitelja za slijedeće propuste, kojima je postupao protivno internim aktima tuženika, a kako je i nesporno evidentirano Zapisnikom o kontroli: tužitelj nije poduzeo sve potrebne radnje koje reguliraju obavljanje poslova privatne zaštite i poslovnih procesa iz djelokruga Odjela distribucije i vrijednosnih pošiljaka Zagreb; tužitelj nije u Radni list za dopremu i otpremu vrijednosnih pošiljaka upisao promijenjenu rutu kretanja, čime je postupio protivno Radnoj uputi za obavljanje poslova distribucije - toč. 4.2. Izrada i popunjavanje radnih naloga i radnih listova; tužitelj nije ispunio Izjavu radnika o događaju čime je postupio protivno Radnoj uputi za obavljanje poslova distribucije - toč. 4.1.6. Evidentiranje nesukladnosti pri obavljanju poslova; tužitelj nije predao vrijednosnu pošiljku radniku primopredajnog pulta putem knjige primljenih vrijednosnih pošiljki čime je postupio protivno Radnoj uputi za rukovanje sigurnosnim spremnicima u poslovima distribucije – toč. 4.2. Uništen oštećen sadržaj vrijednosne pošiljke; tužitelj je potpisao Radni nalog i radni list, a upisani podaci nisu točni, čime je postupio protivno Radnoj uputi za obavljanje poslova distribucije – toč. 4.2. Izrada i popunjavanje Radnog naloga i radnih listova, tužitelj je (kao i ostali radnici Odjela distribucije Fina GS Zagreb) u Izjavi o događaju napisao da se dana 31.8.2021. aktivirao sigurnosni spremnik 9672, što nije točno jer se navedeni spremnik nije koristio 31.8.2021. (Prije i poslije navedenog datuma spremnik se koristio (1.9.2022. – ispis logova), a dana 25.4.2022. se detonirao/uništio te više nije bio za upotrebu.). Opisanim postupanjem, tužitelj je počinio tešku povredu obveze iz radnog odnosa kako propisuje odredba čl. 87. st. 1. alineja 2.,3.,4.,5.,11. i 21. Kolektivnog ugovora od 5.2.2020. godine i to: neizvršavanje obveza iz ugovora o radu namjerno ili iz krajnje nepažnje - alineja 2., neispunjavanje ili nepravovremeno ispunjavanje ugovornih obaveza - alineja 3., povreda zakonskih propisa, općih akata i uputa poslodavca i drugih propisa učinjen namjerno ili grubom nepažnjom - alineja 4., namjerno ili pukom nepažnjom poduzimanje radnji ili propuštanje - alineja 5., nedopuštene radnje - alineja 11., obavljanje bilo kakve radnje koja po Kaznenom zakonu predstavlja kazneno djelo koje je zapreka za rad u Fini GS ili kazneno djelo učinjeno u vršenju službe ili u povodu vršenja službe – alineja 21. Pored navedenog zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela, konkretno zbog dogovora (radnika primopredajnog pulta PF i Ekipe prijevoza 2) i lažne prijave aktivacije (eksplozije) SQS spremnika 9672 kojega djelatnici kontrole nisu uspjeli pronaći na skladištu aktiviranih spremnika u Kerestincu, a u čemu je sudjelovao i tužitelj, protiv tužitelja i članova Ekipe prijevoz 2, podnesena je kaznena prijava MUP RH. Nadalje, ovlaštena osoba tuženika je dana 17.3.2022. od strane klijenta Hrvatska poštanska banka d.d. zaprimila reklamaciju kojom je prijavljen manjak gotovog novca u iznosu od 20.000,00 eura. Međutim, tuženik nije mogao, bez provjere svih navoda klijenta i ostalih sudionika procesa, te uvida u relevantnu dokumentaciju i procese, sa sigurnošću utvrditi sve okolnosti predmetnog slučaja kako bi saznao je li i na koji način došlo do povrede poslovnog procesa. Tek nakon što je Služba za kontrolu sigurnosti i nadzor sustava detaljno provjerila navode svih sudionika procesa distribucije vrijednosnih pošiljki, odnosno nakon što je izvršila uvid u svu relevantnu dokumentaciju i sve sustave temeljem kojih se vrši nadzor/kontrola i/ili koji pomažu pri provedbi poslovnih aktivnosti, tuženik je utemeljeno mogao utvrditi nepropisno/nezakonito postupanje tužitelja. Neovisno o tome na koji je način tužitelj sudjelovao u postupanju njegove radne ekipe, nesporno je da je tužitelj nepropisno postupao, a kako je i utvrđeno u postupku izvanredne kontrole. Pritom, nije na tuženiku kao poslodavcu da istražuje sve elemente kaznenog djela i utvrđuje postojanje i stupanj kaznene odgovornosti tužitelja, što će to biti predmetom postupka pokrenutog kaznenom prijavom iz toč. IV. Obzirom na navedeno, tek po okončanju postupka izvanredne kontrole mogao je početi računati zakonski rok od 15 dana za izvanredno otkazivanje ugovora o radu tužitelja, a neosnovana je tužiteljeva tvrdanja da je pobijana odluka nepravovremena. Tuženik ističe da zakonski rok za donošenje odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu poslodavcu počinje teći od dana kada je za odlučnu činjenicu saznala osoba ovlaštena za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa, no vrlo je bitno naglasiti da navedeno saznanje mora biti izvjesno iz razloga što nije relevantna informacija o postojanju sumnje na povredu obveze iz radnog odnosa koju tek treba istražiti odnosno provjeriti, nego mora postojati vjerojatnost i opravdanost sumnje da je upravo određeni radnik počinio osobito tešku povredu radne obveze. Obzirom da je Zapisnik o provedenoj izvanrednoj kontroli procesa distribucije vrijednosnih pošiljki u Fina GS Zagreb sastavljen dana 19.9.2022. godine, a Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužitelja donesena je dana 3.10.2022., tuženik je istu donio u zakonskom roku iz čl. 116. st. 2. Zakona o radu. Nadalje, tuženik je prije donošenja pobijane odluke o otkazu, sukladno članku 150. st. 1. Zakona o radu, proveo postupak savjetovanja s sindikalnim povjerenikom koje kod tuženika ima prava i obveze radničkog vijeća, te mu potpuno i pravovremeno dostavio sve potrebne podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika, a sindikalni povjerenik se nije protivio predmetnoj odluci o otkazu. Iz svega naprijed iznesenog, razvidno je da je tuženik kao poslodavac zbog gore opisanih osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa bio prisiljen donijeti pobijanju odluku o otkazu, uzimajući pritom gubitak povjerenja tuženika kao poslodavca prema tužitelju kao radniku, i sve okolnosti predmetnog slučaja, prema kojima nastavak radnog odnosa tužitelja kod tuženika jednostavno više nije bio moguć. Slijedom svega navedenoga, tuženik predlaže da i sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, uz nadoknadu troškova postupka tuženiku.

3. Tuženik je podneskom od 24.6.2025. podnio protutužbu navodeći da je izgubio povjerenje u tužitelja kao radnika zbog počinjenih propusta te da smatra da nastavak radnog odnosa više nije moguć. Traži da sud raskine Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 5.2.2020. s danom 3.10.2022. te da naloži tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka.

4. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, izveo je dokaz saslušanjem svjedoka RF, SF, JF, PF, NF, UF, EF, HF, FF, ŽF, CF i ŠF te je proveo dokaz saslušanjem tužitelja KF.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan, te da je protutužbeni zahtjev tuženika osnovan.

6. Predmet tužbenog zahtjeva je zahtjev tužitelja za utvrđenjem nedopuštenim Odluku o izvanrednom otkazu te vraćanje tužitelja na rad. Predmet protutužbenog zahtjeva je zahtjev za sudskim raskidom Ugovora o radu kojeg su sklopili tužitelj i tuženik na dan 3.10.2022.

7. Među strankama nije sporno:

- da je tužitelji bila radnik tuženika te je da je bio zaposlen na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 5.2.2020. na poslovima manipulant – zaštitar 2.

- da je tužitelj zatražio sudsku zaštitu svojih prava u zakonskim rokovima iz čl. 133. st. 1. i st. 2. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23, u daljnjem tekstu: ZOR), a što je utvrdio i ovaj sud uvidom u Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu od 3.10.2022., te uvidom u povratnicu Zahtjeva za zaštitu prava koji je tužitelj podnio tuženiku 14.10.2022., uzimajući u obzir da je tužba podnesena 10.11.2022.

8. Među strankama je sporno:

- je li izvanredni otkaz dan u zakonskom roku od 15 dana,

- je li postupak savjetovanja proveden pravilno,

- je li tužitelju dana mogućnost da se brani,

- je li Odluka o otkazu dopuštena i zakonita, odnosno postoji li opravdani razlog za otkaz.

9. Odredbom članka 116. st. 1. ZOR propisano je da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Sukladno st. 2. istog čl. propisano je da se ugovor o radu može izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

10. Uvidom u dopis Nezavisnog sindikata „Solidarnost“, Podružnice Fina gotovinski servisi (list 102-104 spisa) te iz iskaza svjedoka Pere Tipurića, ovaj sud je utvrdio da je provedeno savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom Perom Tipurićem u smislu odredbe čl. 150. st. 1. ZOR

11. Nadalje, za ocjenu je li otkaz tužitelju dan u roku od 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se otkaz temelji valja reći da je tužitelj otkaz dobio jer nije postupio u skladu s važećim dokumentima i to Radnom uputom za obavljanje poslova distribucije i Radnom uputom za rukovanje sigurnosnim spremnicima u poslovima distribucije (točke 4.1.6. i 4.2.), kao i radi postojanja osnovane sumnje da se tužitelj zajedno s Ekipom prijevoz 2, dispečerom Odjela distribucije Zagreb i djelatnikom primopredajnog pulta gotovinskih operacija Zagreb dogovorio o lažnoj prijavi aktivacije (eksplozije) SQS spremnika 9672 kako bi za sebe zadržao nepripadnu korist. Nadalje, tuženik u razlozima otkaza navodi da je zbog tih osobito teških povreda iz radnog odnosa došlo do gubitka povjerenja poslodavca prema tužitelju kao radniku te da nastavak ranog odnosa više nije moguć.

12. Navedena zlouporaba odnosi se na događaj aktivacije spremnika koji se prema izjavama radnika dogodio 31.8.2021. Tuženik navodi da je za tu aktivaciju saznao tek po reklamaciji Hrvatske poštanske banke d.d. dana 17.3.2022. kada je prijavljen manjak gotovog novca od strane klijenta u iznosu od 20.000,00 eura. Nakon navedenog datuma tuženik je počeo s ispitivanjem okolnosti odnosno unutarnjom kontrolom koja je započela 26.4.2022. (list 26 spisa), a koja je rezultirala izvještajem tek 19.9.2022. (list 26 spisa).

13. Tuženik je pravna osoba koja dnevno posluje s gotovim novcem te u okviru svoje djelatnosti obavlja i prijevoz gotovog novca na različite lokacije te je nakon prijave klijenta da postoji manjak gotovog novca morao u što kraćem roku utvrditi činjenično stanje odnosno eventualnu odgovornost tužitelja. Naime, tužitelj i drugi uključeni su svoja očitovanja dali u travnju 2022., a utvrđenja Izvanredne kontrole procesa odjela DVP Zagreb uslijedila su tek 19.9.2022. Isto tako, u Zapisniku o provedenoj Izvanrednoj kontroli jasno je navedeno da su članovi za provođenje kontrole tu kontrolu proveli na tri načina (list 27 spisa): 1. uzimanjem izjava svih radnika koji su bili sudionici postupka koji je predmet izvanredne kontrole (UF, KF, ŠF, NF, VF), 2. pregledom relevantne dokumentacije i provjerom sigurnosnih sustava Fine GS i to: radnih naloga distribucije vrijednosnih pošiljaka, radnog lista za dopremu i otpremu vrijednosnih pošiljaka, sustava AS4GO i logova aktiviranog SQS spremnika 9672 te 3. ovlaštena tvrtka Eurokod Pisačić d.o.o. zatražila je 9.6.2022. od proizvođača SQS spremnika (tvrtka Cennox iz Švedske) prema logovima stanje spremnika serijskog broja [serijski broj], o čemu su izvješteni 18.8.2022. (tuženik je obaviješten toga dana, navedeno na listu 27 i 30 spisa)

14. Dakle, iz navedenog jasno proizlazi da jedina informacija u toj izvanrednog kontroli, a na koju brzinu zaprimanja tuženik nije mogao imati utjecaj, je izvještaj o stanju spremnika serijskog broja [serijski broj] o čemu ih je izvijestio suradnik Eurokod Pisačić d.o.o dana 18.8.2022.

15. Prema ocjeni ovog suda, najkasniji datum od kada bi počeo teći rok za donošenje Odluke o izvanrednom otkazu je upravo 18.8.2022. jer je poslodavac tada raspolagao sa svim potrebnim informacijama, a činjenica da nije sastavio Zapisnik o provedenoj izvanrednoj kontroli do 19.9.2022. govori u prilog tome da isti nije u najkraćem mogućem roku utvrdio eventualnu odgovornost tužitelja niti postupio u skladu s odredbom čl. 116. st. 2. ZOR. Pri tome valja ukazati da iz iskaza svjedoka ŽF koji je tada bio direktor Službe interne kontrole i nadzora proizlazi da je isti dao nalog za provođenje izvanredne kontrole te su mu pojedini detalji istrage tijekom istrage bili poznati, dakle kao rukovodeća osoba je bio upoznat s konkretnim slučajem.

16. Uvidom u Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu ovaj sud je utvrdio da tuženik doista tužitelju nije dao mogućnost da iznese svoju obranu u smislu odredbe čl. 119. st. 2. ZOR jer je smatrao da u konkretnom slučaju nije bilo opravdano očekivati da to učini, a ujedno to ne bi spriječilo donošenje odluke o otkazu. Propust poslodavca da omogući radniku iznošenje obrane bi bio pravno relevantan samo u slučaju ako otkaz ugovora o radu ne bi uslijedio da je tužitelju omogućena obrana, a to u ovoj pravnoj stvari nije slučaj jer u samoj Odluci tuženik navodi da zbog učinjenih povreda radnih obveza nastavak radnog odnosa nije moguć, a što je utvrdio i ovaj sud. Takvo pravno shvaćanje izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Revr 826/2014 od 3. lipnja 2014. Prema tome, ocjena je ovog suda da su doista postojale okolnosti radi kojih nije opravdano očekivati od tuženika da pozove tužitelja na iznošenje svoje obrane.

17. Slijedom svega navedenog, s obzirom da je utvrđeno da je tuženik donio odluku o izvanrednom otkazu tužitelja izvan roka propisanog odredbom čl. 116. st. 2. ZOR, valjalo je odlučiti kao pod toč. I. izreke ove presude.

18. Iz iskaza svjedoka RF proizlazi da je u postupku koji je prethodio odluci o otkazu tužitelju obnašao je dužnost glavnog sindikalnog povjerenika i zamjenika predsjednika NSSRH. Bio je upoznat s namjeravanom odlukom o otkazu tužitelja i sjeća se tog postupka kao i činjenice da se nisu protivili namjeravanom izvanrednom otkazu ugovora o radu tužitelju. Za taj događaj saznao je 4-5 dana nakon događaja. Zna samo da je tada njihova izvanredna kontrola išla obaviti očevid. Sljedeći dan obavio je razgovor sa PF koji je bio na prijamnom pultu toga dana i koji je potvrdio da je toga dana zaprimio ofarbani novac. Novac nije pronađen. Nadalje, pregledao je kompletnu dokumentaciju izvida njihove kontrole koja je obavljena u Gotovinskom centru i Distribuciji vrijednosnih pošiljki i analizu spremnika koji je vještačen u Švedskoj, koji je avionom poslan na vještačenje. Time je utvrđeno da taj dan kada su tužitelj i drugi djelatnici tima prijavili eksploziju spremnika, taj spremnik nije bio aktiviran. Spremnik za koji su tvrdili operativni djelatnici da je eksplodirao, a nije, bio je i dalje u funkciji. Naime, spremnik kada se aktivira ofarba i druge spremnike i vozilo, a vozilo ide u pravilu na čišćenje. No, predmetno vozilo koje su koristili toga dana bilo je čisto. Novac iz tog spremnika nisu pronašli, a to su mu rekli predsjednik Uprave, direktor Sigurnosti i direktor Distribucije. I Prijemni pult i Distribucija, pojašnjava, odnosno PF na prijamnom pultu i predmetni tim u Distribuciji u kojem je radio tužitelj, nisu sačinili zapisnik o aktiviranju spremnika koji je ofarbao novac. Navodi da je radio 12 godina kao voditelj Distribucije te sa sigurnošću tvrdi da se prilikom svake aktivacije spremnika mora napraviti izvješće, zapisnik i evidentirati količina novca. Uslijed aktivacije tinte osjeća se miris, moraju se koristiti rukavice i zaštitna maska te se broji svaka novčanica, a nakon toga se novac nosi na sušenje, stavlja u posebne spremnike i ide u HNB na uništavanje gdje im po uništavanju izdaju drugi novac. Navodi da je kontaktirao s djelatnicima Distribucije, a ne i s tužiteljem, te da su svi potvrdili ono što je rekao, da se spremnik aktivirao, da su ga predali na prijamni pult, prijamni pult je potvrdio da ga je zaprimio i stavio negdje sa strane, nakon čega novca više nije bilo.

19. Iz iskaza svjedoka SF proizlazi da je zaposlen kod tuženika kao dispečer/samostalni referent te je i toga dana radio kao dispečer. Misli da je bio 31.08.2021. Radi koordinaciju djelatnika na terenu i izradu radnih naloga. Raspoređuje po ekipama dodatni posao i slično. Toga dana dobio je poziv od ekipe s terena, pojašnjava da se radi o djelatnicima Distribucije. Ne zna točno tko ga je od djelatnika tima nazvao, ali mu je telefonskim putem rečeno da je pukao kofer, odnosno da se aktivirao spremnik. Ne sjeća se točnih riječi koje su upotrijebili. Navedeno su mu javili tijekom jutarnjih sati, ne sjeća se točno kada. O tom telefonskom pozivu sastavio je mail koji je poslao na njihov centralni help desk. Tražio je uputu o postupanju i što dalje raditi. Naime, procedura je takva da on šalje upit na help desk, a oni to prosljeđuju klijentu, u ovom slučaju HPB -u, te čekaju povratnu informaciju. Kada im je banka odgovorila, dobili su povratni mail isti dan da se novci predaju kod njih u Fini na sušenje. O tome je povratno obavijestio djelatnike tima Distribucije da treba donijeti spremnik i novac u Finu na sušenje. Djelatnici tog tima Distribucije predmetnog dana bili su CF, KF i UF. Povodom tog događaja nije morao ništa ispunjavati. Ovakva situacija eksplozije spremnika ponekad zna dogoditi. Navodi da je svojedobno i sam radio na terenu u Distribuciji pa je i njemu eksplodirao spremnik. Navodi da nakon eksplozije spremnika poklopac izgleda tako što se malo odigne i tinta pošprica unutrašnjost spremnika, a njemu je spremnik bio u ležećem položaju pa je tinta pošpricala okolo. Naime, njemu je spremnik eksplodirao u dućanu, nije bio u vozilu. Malo se izlila po parketu. Napominje da je procedura takva da se u situaciji eksplozije spremnika mora napraviti izvješće. U pravilu se spremnik vraća kod tuženika. Novac koji se ošteti zajedno s koferom stavlja se u trezor. Help desk vodi EF. Ne sjeća se da bi tužitelj i djelatnici Fine sastavili izvješće povodom tog događaja. Poznato mu je da su tužitelj i drugi djelatnici tima Distribucije predali novac na sušenje. Njega nitko naknadno nije kontaktirao povodom ovog događaja, sve do odluke o otkazu. Novac koji je obojan tintom nije moguće koristiti. Informaciju o predaji novca dobio od djelatnika Distribucije, odnosno da su mu oni to rekli. Osobno nije vidio taj novac na sušenju. U teoriji postoji mogućnost da se novac izvadi iz kofera, a da se naknadno aktivira tinta jer u trezoru postoji ključ s kojim se otvara spremnik pa pretpostavlja mogućnost da se prazni spremnik „namjerno“ aktivira oštećenjem. Nadalje navodi da po dobivanju naloga vozač sam sebi slaže rute, tako da ne postoji fiksno vrijeme gdje mora biti na kojem mjestu i kojim redoslijedom ići, već to ovisi o vozaču, ali unutar naloga. Navodi da je u samom nalogu u konkretnom slučaju trebalo prepraviti da je krajnja destinacija Fina Samoborska, a ne poslovnica HPB-a. Predaja vrijednosnih pošiljaka koje su oštećene odnosno obojane se prevozi u HNB iz trezora tuženika kad o tome dobiju obavijest. Tužitelj je radio na radnom mjestu manipulant zaštitar II te da je njegova uloga bila osiguranje teklića, što podrazumijeva da konstantno prati teklića koji preuzima i predaje novac.

20. Iz iskaza svjedoka JF proizlazi da je zaposlen kod Eurokod Pisačić d.o.o. od 2007. godine. Sa tuženikom tvrtka Eurokod Pisačić d.o.o. surađuje na način da im isporučuje sigurnosne spremnike u vlasništvo. Za pojedine spremnike imaju Ugovor o održavanju, međutim dijagnostiku ako dođe do eksplozije rade u svakom slučaju, ako dobiju informaciju o tome. Procedura kada dođe do eksplozije spremnika je sljedeća: raspolažu informacijom putem maila da je došlo do aktivacije spremnika, zatim im se taj spremnik dostavlja u servis. Oni potom iščitavaju zapis na njemu na način da ga skinu s istog bez analize, koju potom šalju proizvođaču na analizu. Proizvođač radi inspekcijski nalaz, navodi razloge zašto se spremnik aktivirao i dostavlja tzv. izvještaj o istrazi na mail adresu. To izvješće potom dostavljaju vlasniku spremnika te mu i u fizičkom obliku vraćaju spremnik. Još iskazuje da se aktivacije spremnika događaju prema njegovoj procjeni okvirno nekoliko posto, što je u okvirima tehnologije. Za ime proizvođača sigurnosnog kofera šifra 9672 iskazuje da sada nije u potpunosti siguran, ali može biti Cennox, Strong Point ili SQS. Ujedno navodi da nije moguće da dođe do detonacije kofera, a da se on ujedno nastavi koristiti te da isti može i po drugi put aktivirati. Nadalje navodi da spremnici nemaju rok trajanja ako se adekvatno održavaju, a koje održavanje je pokriveno ugovorima, primjerice izmjena baterije i samog punjenja tintom, koje se mijenja svake tri i pol godine. Ako je došlo do aktivacije spremnika onda je on odradio ono što mu je namjena. U odnosu na atest spremnika navodi da isti vrši europski institut po zakonu proizvođača pa tako tvrtka Eurokod Pisačić d.o.o. samo Ministarstvu dostavlja odgovarajuću dokumentaciju. Ne može se sjetiti događaja da se kofer sam aktivirao bez ljudskog faktora.

21. Iz iskaza svjedoka PF proizlazi da je kod tuženika u 2021. godini radio na lokaciji Samoborska cesta na primopredajnom pultu. Napominje da je taj pult balistički zaštićen te da se na njemu vrši preuzimanje i predaja vrijednosnih pošiljaka. Vrijednosne pošiljke zapakirane su u PVC vrećice s barkodom. Preuzimanje i predaja vrše se na način da se taj barkod skenira. Po zahtjevu se može isprintati potvrda o predaji ili preuzimanju. Njegov posao je propisati dostavne liste posada koje dođu s vrijednosnim pošiljkama. U slučaju da dođe do aktivacije spremnika posada će doći do primopredajnog pulta s tim aktiviranim spremnikom te predati spremnik. U slučaju da se isti može otvoriti, oblači se zaštitna oprema te se vrijednosna pošiljka stavlja na pladanj, a potom predaje u trezor gdje se suši. Ako spremnik nije moguće otvoriti poziva se osoba iz Eurokod Pisačić d.o.o. da otvori spremnik. Procedura je potom jednaka. U odnosu na spremnik 9672 pojašnjava da je to interni broj koji posade koriste kako bi identificirale pojedine spremnike, međutim kada je spremnik aktiviran prema serijskom broju identificira se o kojem se spremniku radi budući da se interni broj od tinte više ne vidi. Iskazuje da je zaprimio pošiljku koju je donio UF, a tužitelj je bio u svojstvu oružane pratnje. Oni su telefonski najavili da će donijeti pošiljku. Naime, prvotno su se javili dispečeru distribucije s upitom što da rade te su dobili uputu da dođu u njihov trezor. Međutim, s obzirom na to da krajnje odredište nije bio trezor Fine nego jedne banke, zatražena je uputa što činiti s tom pošiljkom. Uputa je bila da se ta vrijednosna pošiljka u njihovom trezoru suši. Navodi da je osobno vidio novac koji je bio obojan i slijepljen pa s obzirom na to ne može reći o kojoj je valuti riječ niti koji su apoeni novčanica. Nigdje posebno nije evidentirao primitak te vrijednosne pošiljke jer novac nije bio namijenjen njima pa ga nije mogao niti skenirati. Javio se koordinatoru s upitom što da radi s tom pošiljkom, a on mu je rekao da ga stavi u prostor dnevno-noćnog trezora. Računao je s tim da je prostor od lifta do trezora pod videonadzorom pa se sve može vidjeti. U odnosu na to da je help desk bio obaviješten navodi da oni rade poslove koji su vezani uz povezivanje klijenata s njima. Dakle, u konkretnom slučaju help desk je obavijestio pisanim putem klijenta o ovom događaju. Koliko mu je poznato, posada je obavijestila i neposredno nadređenog zamjenika voditelja distribucije NF. Navodi da kod tuženika postoji služba kontrole i sigurnosti, ali mu nije poznato koliko često oni vrše kontrolu. Nije mu poznato ni je li netko pregledao nadzorne kamere od toga dana. Na svom poslu ne mora podnositi izvještaje, bilo mjesečne, godišnje ili tjedne. U odnosu na sudbinu obojenog novca navodi da je on još nekih mjesec dana bio u dnevno-noćnom trezoru na sušenju. Nakon sušenja postoji protokol odnošenja novca, koliko mu je poznato potrebno je pobrojati novčanice te ih poslati na vještačenje u Hrvatska narodna banka. Nema saznanja je li to učinjeno. Bio je upoznat s posebnim uputama tuženika vezano za obavljanje poslova distribucije, postupanje s oštećenim novčanicama i novčanicama obojanim EKZ tintom. Nije upoznat s tim je li tužitelj sastavio pisanu izjavu o događaju. Ne zna je li pisanim putem o događaju obaviješten voditelj ili zamjenik voditelja. Pojašnjava da se primopredaja u konkretnom slučaju vršila u garaži br. 4 gdje su iz vozila izvadili aktivirani spremnik. Nije ga nosio do primopredajnog pulta jer je boja curila, međutim radi se o mjestu na kojem se uobičajeno vrši primopredaja i koje je pod videonadzorom. Tada je izvadio vrijednosnu pošiljku te ju stavio na pladanj, a potom odnio na sušenje. Prisutni su bili CF, UF, KF, dakle cijela posada i koliko se sjeća ĐF koji također radi na primopredajnom pultu. Na toj lokaciji četiri su primopredajna pulta i uvijek ih više radi u isto vrijeme. U vrijeme kada je nosio pladanj u trezor već je bila došla i druga smjena. Toga dana nije vidio gospodina ŠF, ali napominje da je on na drugoj lokaciji. U odnosu na sam spremnik navodi da je isti bio spremljen u najlonsku vrećicu te stavljen sa strane. Nakon toga je netko došao preuzeti spremnik. Ne zna tko je to bio, ali je boja po garaži iscurila tako da su tragovi ostali mjesec do dva od događaja. Ne zna je li posada evidentirala promjenu rute. Pošiljka nije bila evidentirana u knjizi primopredajnih pošiljki. Međutim, iako nije bila evidentirana, a nije ju evidentirao jer je bio od boje i prošla mu je smjena, nije smatrao da je to veliki problem s obzirom na to da su kamere posvuda, a i ogroman broj ljudi je vidio da se pošiljka dugo sušila u trezoru. Ne zna koliki je rok čuvanja videosnimki. Misli da se primopredaja dogodila u periodu između 13:00 i 14:00 sati.

22. Iz iskaza svjedoka NF proizlazi da je kod tuženika bio na radnom mjestu zamjenika voditelja odjela distribucije vrijednosnih pošiljaka Zagreb. Kao zamjenik voditelja bio je nadređen tužitelju i generalno svim posadama koje su taj dan radile. Taj dan posada je krenula iz HPB Jurišićeve prema Dubravi te im se spremnik aktivirao. Ne sjeća se jesu li ga o tome obavijestili, ali ako jesu jedino što im je mogao reći bilo je da se vrate s vozilom u Samoborsku cestu radi razduženja spremnika i pranja auta. Naime, kada se aktivira spremnik ta boja jako grize za oči te nije moguće cijeli dan biti u vozilu ako je spremnik aktiviran. Njegova saznanja o aktivaciji spremnika proizlaze iz e-mail korespondencije koju je vidio te koliko se sjeća, ali ne zna točno, spremnik je aktiviran u jutarnjim satima, a posada se do kraja njegove smjene u 14:00 sati nije vratila u trezor. Da je poslano drugo vozilo, on bi to kao zamjenik morao znati. Sljedećeg dana ujutro bio je sastanak na lokaciji u Samoborskoj cesti, ali u drugoj zgradi od zgrade u kojoj se nalazi trezor, te je na sastanku rečeno što se dogodilo. Nikada nije otišao do te druge zgrade radi provjere suši li se tamo novac. Ono što može iskazati jest da je CF bio vozač, KF pratitelj kojemu je zadatak pratiti teklića ĆF u trenutku kada isti prenosi vrijednosnu pošiljku. Nadalje navodi da u trenutku kada je vidio mail da je došlo do aktivacije spremnika nije poduzeo ništa jer je u mailu sve pisalo, izričito je pisalo da vrijednosna pošiljka ide kod njih na sušenje. Osobno nije nazvao posadu, taj dio su odradili dispečeri. Taj dan dispečer je bio SF, za druge ne zna. Taj dan nije provjeravao je li postupano sukladno uputama iz maila. Dan nakon događaja dao je uputu dispečerima kojima je također nadređen da posadi kažu da je potrebno sastaviti izvješće o događaju. Ne sjeća se je li taj izvještaj zatražio od posade i dispečera. Svojim nadređenima javio je što se dogodilo, međutim nije napisao pisano izvješće. Voditelj VF također je trebao javiti nadređenima o događaju, ali ne zna je li to učinio. Ne zna je li u konkretnom slučaju napravljena evidencija primopredaje vrijednosnih pošiljaka. Svi njegovi podređeni bili su upoznati s radnim uputama. Navodi da je radnim uputama propisana obveza pisanog obavještavanja o događaju, a ta se radna uputa odnosi i na njega.

23. Iz iskaza svjedoka UF proizlazi da je kod tuženika radio na radnom mjestu zaštitara manipulanta, a toga dana bio je teklić u posadi s vozačem CF te tužiteljem kao zaštitarom pratiteljem. Napominje da su se ekipe najčešće mijenjale. CF i tužitelja poznaje najviše kolegijalno, privatno slabo. Toga dana kao posada našli su se na lokaciji u Samoborskoj gdje su preuzeli radni nalog i opremu, potom su išli u Jurišićevu gdje su zadužili spornu pošiljku. Ne sjeća se gdje su prvo išli jer su imali puno lokacija, što se može vidjeti na radnom nalogu. Ne sjeća se koliko je bilo sati kada je došlo do aktivacije spremnika, ali pretpostavlja približno vrijeme kada je SF poslao mail. Naime, oni su njega kao dispečera obavijestili o toj aktivaciji, a telefonski su obavijestili i NF, konkretno to je učinio vozač CF. U trenutku kada se dogodila aktivacija sjedio je iza vozača, a zaštitar pored njega. Radi se o kombi vozilu Fiat Ducato. Čuli su zvuk eksplozije, tada se okrenuo i vidio da iz spremnika curi boja. Osjetili su i neugodan miris, međutim njega taj miris nije pekao za oči i grlo. Uputa gospodina NF bila je da odrade smjenu do kraja jer nitko nije mogao doći po to. Smatra da je procedura takva da netko treba doći preuzeti vrijednosnu pošiljku, a kako nitko nije došao oni su nastavili raditi. Često su radili prekovremeno jer ne bi stigli obići sve lokacije pa su tako i taj dan odradili sve lokacije te se vratili u Samoborsku. Ne sjeća se koliko je točno bilo sati, dva, tri ili četiri. Kada su došli u Samoborsku obratili su se dispečeru ŠF kojeg su ranije obavijestili o događaju, on je preuzeo spremnik i isti dan ga odnio u firmu. U odnosu na primopredaju iskazuje da je vozač CF odnio pošiljku u garažu br. 4 te je s gospodinom PF napravio primopredaju. On nije bio prisutan na toj primopredaji već je zajedno s tužiteljem bio u prostoru garaže br. 3 te su tamo vršili primopredaju ostalih pošiljki koje idu kod tuženika u trezor. Vidio je oštećeni spremnik i oštećenu pošiljku u trenutku kada su je izvadili ispred trezora na parkingu. U odnosu na izvješće navodi da taj dan nije ništa podnio već je smatrao da je dovoljno što su obavijestili SF, ŠF i NF. Međutim, NF je nakon nekog vremena, ne sjeća se točno koliko, tražio pisani izvještaj koji je on i podnio. Navodi da između njega i ostalih članova posade kao i gospodina PF nije postojao dogovor o lažiranju eksplozije spremnika u svrhu pribavljanja nepripadne koristi. Papirologiju odnosno putni nalog i popratna izvješća ispunjava teklić, a u odnosu na papire koji se odnose na prijevoz od lokacije do lokacije i vrijeme trajanja ispunjava vozač. Nije mu poznato jesu li nadređeni poduzeli neke daljnje korake. Ono što zna jest da su ŠF predali spremnik, obavijestili NF te da je bio poslan mail. Osobno nikada nije zaprimio mail s uputom što treba raditi. Misli da niti drugi dan nakon događaja nisu dobili uputu što treba učiniti. Navodi da je s većinom radnih uputa za obavljanje poslova distribucije i radnih uputa za rukovanje sigurnosnim spremnicima u poslovima distribucije uputa bio upoznat, ali su toga dana djelovali po uputama nadređenih SF i NF. Voditelji su ih obavještavali da se mora napisati pisano izvješće u slučaju kada dođe do aktivacije spremnika. Ne sjeća se je li toga dana baš vidio gospodina PF, samo zna da mu je CF rekao da je s njim obavio primopredaju. Vezano za događaj samog otvaranja vozila i predaje spremnika ŠF ističe da je spremnik bio oštećen te da se boja mogla vrlo lako izliti iz spremnika, a poklopac je bio oštećen od aktivacije pa se lako otvarao te su sve istresli i stavili u vrećicu. Novac je bio pofarban bojom.

24. Iz iskaza svjedoka EF proizlazi da je kod tuženika zaposlen na radnom mjestu glavnog suradnika za poslove poslovne podrške te da je njegova uloga posredovati između tuženika i banaka, u konkretnom slučaju Hrvatska poštanska banka. Zaprimio je mail od dispečera, ne sjeća se točno prezimena, ali misli da je na slovo V, u kojem je bila jedna rečenica prema njegovom sjećanju, te je taj mail proslijedio banci. Napominje da je njegovo radno mjesto u [adresa] te da u Samoborskoj nikada nije bio. U pogledu izvještaja navodi da bi proceduralno trebali od distribucije Zagreb zaprimiti izvještaj o događaju koji je potrebno proslijediti klijentu, međutim to u ovom slučaju nije bilo učinjeno. Prema njegovom saznanju takav izvještaj trebao bi potpisati voditelj ili dispečer, nije siguran. Isto tako poznato mu je da je Hrvatska poštanska banka više puta tražila izvještaj, ali taj izvještaj nisu dostavili.

25. Iz iskaza svjedoka HF proizlazi da je kod tuženika u 2021. godini radio na radnom mjestu specijalista za kontrolu poslovnih procesa. Nije bio nadređen tužitelju, a zadatak u konkretnom slučaju bio je izvršiti izvanrednu kontrolu. Prema radnom nalogu koji izdaje direktor službe izašao je na teren te provjeravao cjelokupni poslovni proces. Provjera počinje pregledavanjem dokumentacije elektroničkim putem, pri čemu je utvrdio tko je bio u sastavu posade i koji iznos vrijednosne pošiljke je toga dana bio prevožen za klijenta Hrvatska poštanska banka. Napominje da su o manjku novčanih sredstava saznali tek naknadno, i to sedam mjeseci od događaja kada je klijent Hrvatska poštanska banka javio da vrijednosna pošiljka nije ušla u njihov sustav. Utvrdio je da posada nije sastavila nikakav izvještaj o događaju toga dana, nisu upisali da je vrijednosna pošiljka prošla kroz primopredajni pult niti kome su predali novac. Isto tako, kada vrijednosna pošiljka koja je bila oštećena izlazi iz trezora banke to se također mora zapisati i evidentirati. U odnosu na daljnji proces inspekcije navodi da je došao na lice mjesta u Samoborsku jer je tragao za aktiviranim koferom. Prošlo mu je kroz glavu da je možda pošiljka koja je obojana i dalje u tom koferu. Zatražio je od ŠF da donese spremnik, što je on i učinio te je tada utvrdio da je spremnik iz tvrtke Eurokod Pisačić d.o.o., što je bilo jedino što je tada mogao vidjeti. Do danas nisu sigurni da je upravo to taj kofer jer nigdje nije bio upisan broj kofera koji je ušao kroz primopredajni pult, odnosno nije upisan u izvještaj o događaju. U odnosu na daljnji proces kontrole navodi da je odnio kofer kod Eurokod Pisačić d.o.o. radi utvrđivanja kada je došlo do aktivacije spremnika, međutim oni nisu mogli utvrditi točan dan pa su spremnik poslali u Švedsku kod proizvođača Cennox te je iz izvješća proizašlo da je taj kofer aktiviran neki drugi dan. Napominje da je dispečer ŠF imao zadatak provjeriti odgovara li broj kofera iz radnog naloga stvarnom stanju. Napominje također da je zadatak dispečera bio da prema evidenciji pošiljaka za taj radni dan fizički provjeri jesu li svi koferi u vozilu kako je to napisano na evidenciji. Vezano za kretanje vozila toga dana navodi da po proteku sedam mjeseci nije mogao utvrditi točno kretanje jer GPS nema toliko dugu memoriju. Isto tako, videonadzor u vozilu čuva se 168 sati, a u trezoru kod njih trajanje je preko zakonskog minimuma te se čuva dva i pol mjeseca. Nakon svega došli su do zaključka da i danas ne znaju je li to taj kofer, gdje se nalazi kofer niti gdje je novac. Navodi da posada treba izvješće predati voditelju distribucije ili dispečeru, a on dalje taj izvještaj uputiti sektoru distribucije i vrijednosnih pošiljaka. Ako ti zaposlenici ne podnesu izvještaj, oni dalje nemaju saznanja da se nešto dogodilo. U odnosu na redovnu kontrolu navodi da se ona radi jednom godišnje u distribuciji. Ne može se sjetiti kada je rađena u 2021. godini, uobičajeno se radi u proljeće. Obuhvaća kontrolu administracije odnosno papirologije i izvještaja. U odnosu na poslove posade napominje da se oni razlikuju tako da vozač ispunjava putni nalog vezano za vozilo i rutu, dok teklić ispunjava papirologiju vezanu za otpremu i dopremu vrijednosnih pošiljaka. Prilikom kontrole nisu saslušavali radnike koji su bili uključeni u taj događaj. Isto tako, pored osobe na primopredajnom pultu, trezorist je dužan evidentirati specifikaciju ulaza gotovog novca, oštećenog, dobrog ili pohabanog. Vezano za primopredaju vrijednosnih pošiljaka procedura se razlikuje samo u obliku na koji se bilježi predaja i primitak pošiljke, naime kada vrijednosna pošiljka nije od tuženika ne skenira se barkod već se pisano potvrdi primitak ili otprema. U odnosu na korespondenciju s bankom poznato mu je da je postojala između help deska i banke, a za to je saznao četiri mjeseca nakon događaja. Ne može utvrditi da je postojao dogovor između članova posade, dispečera i primopredajnog pulta radi lažiranja eksplozije spremnika i zadržavanja nepripadne imovinske koristi. Tužitelj bio dužan sastaviti izvještaj koji je trebao predati voditelju distribucije ili dispečeru. Ti izvještaji moraju se sastaviti isti dan nakon obavljenog posla, a što proizlazi iz upute tuženika o obavljanju poslova distribucije vrijednosnih pošiljaka.

26. Iz iskaza svjedoka FF proizlazi da je kod tuženika bila zaposlena na radnom mjestu specijalista poslovnih procesa. Obavljala je kontrolu događaja zajedno s kolegom K. Tuženik je zaprimio reklamaciju od Hrvatska poštanska banka u trećem mjesecu 2022. godine te je od svog nadređenog dobila radni nalog za odlazak u kontrolu. Kolega i ona otišli su na lokaciju Samoborska u distribuciju vrijednosnih pošiljaka te su tamo zatražili dokumentaciju i to: izjave radnika nakon događaja, putne radne listove, a razgovarali su i s voditeljem AF. Voditelj im je rekao da njemu nije bilo prijavljeno da je došlo do eksplozije, međutim poznato joj je da su postojali neki mailovi, ali se sadržaja više ne sjeća. Sjeća se međutim da je postojao putni radni list koji je ispunio teklić na kojem je pisalo nešto poput „roknuo“. Iz tog putnog radnog lista i komentara „roknuo“ može se povezati o kojoj je vrijednosnoj pošiljci riječ. Prema njezinim saznanjima kofer je poslan na vještačenje, osobno ga nije vidjela. Isto tako navodi da su kolega i ona u Samoborskoj zajedno u isto vrijeme provodili kontrolu. Posada na dan događaja nije sastavila izjave o događaju, već ih je sastavila naknadno po njihovom traženju. Navodi da je kontrola počela u četvrtom mjesecu 2022. godine, a završena sastavljanjem zapisnika 19.09.2022. Zapisnik potpisuju osobe koje vrše kontrolu te osoba koja ih nadzire, a to je direktor sektora. U odnosu na radni list navodi da njega kontrolira voditelj odjela te se njemu i predaje. Navodi da su prilikom kontrole obuhvatili, pored posade, i voditelja i zamjenika. Isto tako, voditelj također ima obvezu sastaviti izvještaj o događaju te taj izvještaj proslijediti nadređenom. Redovita kontrola vrši se jednom godišnje, a ne može se sjetiti kada je izvršena 2021. i 2022. godine. Vezano za proceduru interne primopredaje pošiljke navodi da se ona vrši putem knjige primopredaje gdje se naznačuju detalji o vrijednosnoj pošiljci koja je predmet primopredaje. Nije joj poznato je li Hrvatska poštanska banka obaviještena istog dana o eksploziji kofera. Prilikom kontrole razgovarali su i sa zamjenikom voditelja NF. Ne sjeća se je li negdje izričito propisano da posada mora postupati po uputi unatoč tome ako dobije drugačiju uputu od dispečera koji inače usmjerava kretanje vozila. Oni su dužni javiti da se nešto dogodilo dispečeru, a dispečer bi trebao obavijestiti voditelja ili zamjenika. Zapisnik o kontroli predaje se nadređenom, direktoru sektora, a potom ga on prosljeđuje dalje. Koliko se sjeća vrijednosna pošiljka nije pronađena i sve je prijavljeno policiji.

27. Iz iskaza svjedoka ŽF proizlazi da je kod tuženika u 2021. godini bio na radnom mjestu direktora službe interne kontrole i nadzora. Kao nadređeni dao je nalog za provođenje izvanredne kontrole u konkretnom slučaju. Zadatak izvanredne kontrole je utvrditi po reklamaciji klijenta što se dogodilo s vrijednosnom pošiljkom. Prilikom te kontrole imaju širok spektar kontrole jer je uputa dana na taj način. Zadatak im je obaviti razgovor s osobama koje su uključene u događaj te uzeti pisanu izjavu. Osobno ne kontrolira njihov rad već kontrolira ispravnost zapisnika na način da nelogičnosti vraća na doradu te provjerava jesu li navedene točne odredbe propisanih uputa. Osobno je u to vrijeme bio fizički na lokaciji u Samoborskoj, iako mu ured inače nije tamo, te je zbog toga imao određena saznanja o konkretnom slučaju. Napominje da nije radio ništa vezano za ovaj slučaj jer je bio raspoređen na druge poslove. Navodi da mu je bilo neobično što je banci toliko dugo trebalo da podnese reklamaciju, zatim cijela situacija sa spremnikom koji je otišao na forenziku u Švedsku da bi se na kraju ispostavilo da se taj spremnik nije niti aktivirao. Također mu je bilo neobično da se radnik PF nije sjećao gdje je odložio obojani novac. U odnosu na sam zapisnik navodi da mu nije bilo nelogičnosti, njihov posao nije policijski, a kontrolori su utvrdili da ne mogu utvrditi o kojem je spremniku riječ niti što se točno dogodilo. U odnosu na sam zapisnik navodi da ga treba potpisati nakon pregleda te dostaviti direktoru korporativne sigurnosti koji dalje postupa. Zapisnik je dobio na potpis negdje 19. ili 20. rujna, a sve je jako dugo trajalo. Pojašnjava da je na lokaciji u Samoborskoj bio negdje do početka četvrtog mjeseca 2022. godine te da je zato bio upućen u ono što se događalo u prvom dijelu kontrole koja je tada već bila krenula. Rečeno mu je da su provodili razgovore s radnicima i o tome su razgovarali.

28. Iz iskaza svjedoka CF proizlazi da je kod tuženika radio na radnom mjestu vozača i to u timu s tužiteljem i kolegom OF. Toga dana krenuo je sa svojim timom iz Samoborske u Jurišićevu u Hrvatska poštanska banka radi preuzimanja dotacija. Kada su preuzeli dotacije krenuli su s radnim zadacima odnosno prijevozom bankama, dućanima itd. Misli da je bilo oko 10 sati ujutro i da su se nalazili u blizini Kauflanda u Dubravi kada je pukao kofer. Znao je da je došlo do aktivacije spremnika jer se čuje pucanj kao od pištolja, a to nije bio prvi put da je čuo aktivaciju. Tada je nazvao NF koji im je nadređen te je on rekao da im nema koga poslati. Ne sjeća se je li im rekao da nastave s radom. Nakon što su završili smjenu vratili su se u Samoborsku gdje su ponovno zvali NF koji je rekao da ne može doći, ali će poslati kolegu SF. Umjesto njega došao je kolega ŠF. Koliko zna, što se tiče procedure vezane za obavijest kada dođe do aktivacije kofera, oni su dužni obavijestiti nadređenog, a nadređeni je taj koji treba poslati dispečera. Kada dođe do aktivacije kofera pored pucnja osjeti se neugodan miris, ali je podnošljiv pa su oni mogli dalje raditi. Isto tako boja oboji sadržaj u koferu, ali i curi po vozilu. Kada su se vratili u Samoborsku, tužitelja i ĆF ostavio je u maloj garaži, a on je parkirao u velikoj garaži jer su tamo kolega ŠF, kolega PF i on obavljali primopredaju aktiviranog kofera. Kolega PF tražio je da tu primopredaju izvrše na dijelu gdje su kamere pa su se tako i pomaknuli. On je imao rukavice te je donio pladanj na koji je posložio novčanice. Nije vidio što je kolega PF nakon toga učinio s pladnjem, pretpostavlja da je išao na sušenje. Nakon toga izašao je iz garaže gdje su bili kolege te je otišao oprati vozilo. Pojašnjava da osobno ne vodi dokumentaciju, jedino kada stanu kod klijenta upisuje u putni nalog gdje su stali, u koje vrijeme, koliko dugo su čekali te broj kilometara. Isto tako navodi da toga dana nisu skrenuli s rute već su išli prema planu puta. Jedino se ponekad dogodi da ne stignu sve predati u zadanom vremenu. Navodi da ga nakon tog događaja nitko nije kontaktirao, a posebno navodi da ga šef NF nije kontaktirao. Postupao je na uobičajeni način kao i uvijek do tada. Nikada se s tužiteljem i kolegom OF iz tima nije dogovarao da bi otuđili novac ili lažirali eksploziju spremnika, to nikada nikome nije palo na pamet. Vezano za sam spremnik poznato mu je da postoji prostorija gdje se koferi spremaju nakon aktivacije. Navodi da je spornog dana tužitelj zajedno s kolegom OF preuzeo spornu pošiljku u Hrvatskoj poštanskoj banci. Poznato mu je da postoji procedura kada se preuzima novac da se i potpiše primopredajna knjiga, međutim nema neposredna saznanja je li ta procedura pravilno odrađena. Kolega UF je kao teklić nosio sigurnosni spremnik. Pojašnjava da kombi ima stalaže koje su zvali „rekovi“ u koje se stavljaju spremnici, jedino se u te utore ne stavlja kovani novac. Nisu znali o kojoj količini novca je riječ jer prilikom preuzimanja dotacije to nigdje ne piše. Nitko mu nikada nije rekao što se događa kada se spremnik aktivira, nije prošao nikakvu obuku vezano za to. Situacija vezana za aktivaciju spremnika ne događa se svaki dan, ali se može dogoditi svaki dan, a može se dogoditi i da se više njih aktivira odjednom. Kada se aktivirao kofer nije zaustavio vozilo već je kolega UF, koji se može kretati po vozilu, otišao provjeriti o čemu se radi te je vidio da se spremnik aktivirao. Nakon toga rekao je da je kofer puknuo. Kada su stali kod prve iduće poslovnice nazvao je nadređenog NF iako je to trebao učiniti kolega UF; oni su otišli izvršiti primopredaju pa je, kako ne bi gubili vrijeme, telefonirao dok je čekao u vozilu. Otišao je pogledati koji je kofer aktiviran te je vidio da je dio boje iscurio i po vozilu. Ne može se sjetiti gdje su tu pošiljku trebali isporučiti. Pojašnjava da je u vožnji došlo do promjene rute na način da nisu otišli u poslovnicu gdje su trebali predati dotaciju čiji se kofer aktivirao, zato su i zvali nadređene da ih o tome obavijeste. Ne zna postoji li neka drugačija procedura prilikom promjene rute. Šefa su obavijestili. Ne zna postoji li prilikom primopredaje novca u poslovnici nekakav trag u obliku zapisnika. On je vozač. Ne zna je li netko u garaži zapisnički konstatirao primopredaju novca. On nije, ali to nije bio njegov zadatak. Sjeća se da su bili veliki apoeni, novac je bio naslagan na pladnju, ali vezano za količinu ne može konkretizirati. Osim njemu nadređenog nije kontaktirao nikoga drugoga, a nije mu poznato jesu li to učinile kolege. Toga dana nije sastavio nikakvu izjavu, a nije mu poznato jesu li kolege. Nakon aktivacije spremnika navodi da novčanice nisu za upotrebu jer od toga svijetle ruke i same novčanice. Zato je kolega PF imao rukavice. On nije bio zaprljan bojom, a za druge mu nije poznato. Pojašnjava da je vozilo na pranje odvezao on, a to plaća Fina, ne on. Navodi da je dio procedure da se auto opere nakon što je došlo do aktivacije spremnika. Zna da treba oprati auto, a što se tiče same procedure ne zna. Po njegovom mišljenju posada je postupila kako je trebala.

29. Iz iskaza svjedoka ŠF proizlazi da je kod tuženika u vrijeme spornog događaja radio na radnom mjestu dispečera. Toga dana išao je u popodnevnu smjenu od 13 sati te ga je kontaktirao NF. On je bio zamjenik voditelja te mu je rekao da se pobrine za ekipu dva kojoj je eksplodirao spremnik. Ekipa dva su članovi posade tužitelj, UF i CF. Trebao je donijeti rukavice jer je riječ o boji koja se teško pere. Stigao je ispred garaže i na parkiralištu je bilo parkirano blindirano vozilo. Tamo su bili svi članovi posade. Znao je da su stigli jer ga je nazvao CF sa službenog mobitela. S NF još je kontaktirao po obavljenoj primopredaji gdje ga je obavijestio da je ekipa dobila rukavice. Blindirano vozilo bilo je otvoreno, kofer je bio otvoren jer se u nekih 90% slučajeva kada dođe do aktivacije kofera isti otvori. Kofer se nalazio izvan vozila kod bočnih vrata. Boja je curila na sve strane i bilo ju je posvuda. Ne sjeća se točno je li novac već bio izvan kofera ili ga je posada istresla kada je on došao. Uzeo je kofer, stavio ga u vrećicu i otišao s tom vrećicom nekih 50-100 metara u udaljeno skladište na prvom katu te ga tamo zajedno s drugim aktiviranim koferima ostavio. Nema daljnjih saznanja što se događalo s posadom nakon toga jer je otišao na drugi zadatak. Navodi da je vidio da je toga dana na primopredajnom pultu radio PF. On je ovlašten za primitak i izdavanje vrijednosnih pošiljki. Pojašnjava da je help desk odradio svoj dio posla. Konkretno, kolega SF obavijestio je Hrvatsku poštansku banku o događaju, a to pouzdano zna jer je u kaznenom postupku koji se vodi protiv njega došao do cjelokupne prepiske iz koje proizlazi da je HPB bila obaviještena, nadalje da je posadi dana uputa da nastave s radom jer ih nema tko zamijeniti te da se aktivirani spremnik predaje u prostorijama tuženika. Nadalje navodi da su u prepisku bili uključeni i NF, voditelj VF, direktor GF, svi koji rade u trezoru budući da se mailovi šalju na gotovinske operacije kao i službi sigurnosti. Svi su bili upoznati s događajem, svi su sve znali. Zbog ovog događaja i on je dobio otkaz. Vezano za sušenje novčanica osobno to nije vidio, ali procedura je da se iste suše 3-4 tjedna, a potom šalju u Hrvatsku narodnu banku na vještačenje. Nadalje navodi da je u početku kod tuženika prve tri godine radio kao član posade, a potom djelomično kao dispečer kada su išli na dulja putovanja. Kao član posade bio je upoznat s internim uputama i radnim procedurama poslodavca. U tim uputama postoji procedura za slučaj aktivacije spremnika. Vezano za samu proceduru smatra da je posada po istoj postupila, dakle obavijestili su nadređenog, dobili su uputu da nastave s radom te da aktivirani spremnik predaju kod tuženika. Dakle, sve što im je rečeno su napravili. Vezano za primopredaju i zapisničku bilješku navodi da mu je poznato da u trezoru postoji zapisnik o primanju te dovoženju pošiljaka. Ne zna što se događalo u trezoru stoga ne zna je li toga dana poštivana procedura. Vezano za količinu novca navodi da se radilo o vrećici kao iz trgovine. Nije znao koliki je to iznos. Dobio je informaciju da je riječ o 20 tisuća eura. Vidio je jednu neprepoznatljivu masu zbog boje, ali nije moglo biti ništa drugo nego novac. Ne može se sjetiti je li netko od njih bio obojan bojom, ali vrlo vjerojatno jest jer je cijela ta situacija neuobičajena budući da ta boja jako smrdi i ugrožava zdravlje posade, stoga smatra da ne može biti obrazloženje poslodavca da ih nema tko zamijeniti. Dakle, oni su vozili cijeli dan, boja se razlijevala pa ne zna je li netko bio obojan. Pojašnjava da boja prilikom eksplozije prska na sve strane. Svrha te boje je da prilikom nasilne aktivacije uništi novčanice jer je sama boja neperiva. Misli da se s odjeće uopće ne može oprati, a s kože samo trljanjem sapunom. Na asfaltu je fleka gdje je bio stavljen kofer stajala sigurno godinu dana dok ju kiša nije isprala. Nije ulazio u vozilo. Sigurnosna služba je bila upoznata s ovim slučajem, a kada su oni postupali i jesu li trebali to ovisi o odluci njihovog voditelja ŽF. Isto tako oni su mogli odlučiti i da zaposleni odu na poligraf, ali iz nekog razloga u njihovom slučaju to nisu odlučili. Navodi da nema saznanja je li direktor nešto vezano za ovo poduzeo, samo zna da je unutarnja kontrola počela provoditi kontrolu tek kada se u četvrtom mjesecu HPB počela žaliti da im nedostaje novac.

30. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je toga dana radio kao zaštitar te napominje da s obzirom na tu funkciju nije imao obvezu ništa potpisivati niti ikoga zvati, niti preuzimati niti predavati pošiljku. Po izlasku iz Kauflanda došlo je do aktivacije spremnika te su onda odlučili stati sa strane. Kolega CF sa službenog mobitela nazvao je dispečera i nadređenog NF te im je rečeno da oni nemaju koga poslati te da nastave s radom. Pojašnjava da je prilikom aktivacije kofera u konkretnom slučaju došlo do razlijevanja boje, a osjeća se i intenzivan miris kao u lakirnici u koju je išao na praksu. Stavili su 3-4 jutene vreće na pod kombija kako bi spriječili daljnje razlijevanje odnosno raznošenje traga. Nastavili su s poslovima po radnom nalogu te su se potom vratili u Finu u Samoborskoj 145 negdje oko 14,00 sati. Stali su u red budući da se tamo nalaze 3-4 garaže i uobičajeno se čeka red na ulazak. Tada su kolege bile znatiželjne te su željele vidjeti aktivirani kofer odnosno boju, a vrata su bila otvorena zbog mirisa. Kada su ušli u garažu stigao je i nadređeni dispečer ŠF, a ne može se točno sjetiti koja je garaža bila zbog proteka vremena, samo zna da je ona gdje ulaze kombiji, dakle manja. Nije vidio trenutak kada je ŠF uzeo kofer budući da se nije htio prljati jer ima iskustva s tom bojom i ona ostavlja tragove. Napominje da su tragovi ostali i iza ŠF tamo gdje je prolazio i to je stajalo i po hodniku neko vrijeme. Svi su bili upoznati s njihovim slučajem jer su svi umreženi putem maila odnosno nadređenih. Vezano za izjave o samom događaju navodi da to nitko nije tražio sve do četvrtog mjeseca iduće godine pa stoga nikakvu izjavu nije dao o samom događaju. Kao zaštitar nije imao drugih zaduženja vezano za vozilo i slično, njegovo je bilo da ujutro zaduži oružje i na kraju smjene ga preda. Navodi da nije imao saznanja o kojem iznosu novca je riječ. Kolega koji je za to zadužen upisuje samo broj vrećice, ali ne i preuzeti iznos. U radnom odnosu je kod tuženika i prednika tuženika od 1991. godine. U cijeloj njegovoj karijeri ovo je prvi put da se aktivirao spremnik s novcem. Dogodilo se dva ili tri puta da se aktivirao prazan spremnik. Toga dana postupali su po uputama nadređenog voditelja NF. Navodi da se ni u kojem slučaju nije novčano okoristio od aktivacije kofera niti je iscenirao lažnu prijavu aktivacije. Do mirovine mu nedostaju četiri godine. Radno mjesto na kojem je bio zaposlen zvalo manipulant zaštitar 2. Imao je položen ispit za zaštitara. Nije imao saznanja o postupanju s oštećenim novčanicama odnosno uvijek se komunicira s nadređenima kada se nešto dogodi te oni daju uputu za daljnje postupanje. Nije trebao evidentirati promjenu rute s Jurišićeve 4 na gotovinski centar, to nije bila njegova obveza. U ekipi je bio s vozačem CF i teklićem OF. Dana 31.08.2021. nije sastavio izjavu o događaju jer to nitko nije tražio od njega. Nije točno vidio kretanje novca u garaži, bilo je komešanja, ali zna da je došao PF s metalnim pladnjem da se novac stavi na taj pladanj te da je onda trebao ići na sušenje. Svi su tada bili u garaži, cijela ekipa. Vezano za pisanu izjavu koju je dao kasnije u travnju navodi da su ga pozvali VF i NF u ured te mu rekli da je potrebno sastaviti izjavu. Nadalje navodi da je vozilo opskrbljeno GPS-om i kamerama te da su ih iz centrale mogli pratiti. Navodi da je i prostor garaže pod kamerama kao i prostor ispred garaže. Nije upoznat koliko dugo se čuvaju te snimke.

31. Ovaj sud prihvatio je iskaze svjedoka FF i HF u dijelu u kojem činjenično navode što su utvrdili tijekom provođenja istrage budući da su u bitnome suglasni, a iskazivali su jasno i konzistentno u svim bitnim elementima opisa provedene izvanredne kontrole. Sud je prihvatio i iskaz ŽF, međutim za ukazati da je da navedeni svjedok nije imao neposrednih saznanja o samom događaju.

32. Ovaj sud nije prihvatio iskaze svjedoka PF, ZF, CF, ŠF i tužitelja budući da su njihovi iskazi u bitnim detaljima kontradiktorni, iako su svi navedeni sudjelovali u opisanom događaju. Tako navedeni svjedoci i tužitelj ne iskazuju jednako u pogledu tko je bio prisutan primopredaji spremnika koji se navodno aktivirao, tko je rukovao novcem te gdje se to odvijalo.

33. Svjedok UF je u svom iskazu naveo da lokacijski garaža broj 4 i parking ispred trezora nisu isto mjesto. Nadalje, on navodi da su pošiljku izvadili iz vozila ispred trezora na parkingu te da je CF odnio spremnik u garažu broj 4 i napravio primopredaju s PF, a da su on i tužitelj bili u garaži broj 3 na primopredaji drugih pošiljaka u trezoru.

34. Taj dio iskaza u kontradikciji je sa iskazom PF koji je naveo da je primopredaja bila u garaži broj 4 gdje su iz vozila izvadili spremnik, a potom je on izvadio vrijednosnu pošiljku i stavio je na pladanj. Navod i također, da je bila prisutna cijela posada, a da tog dana nije vidio ŠF jer se on nalazi na drugoj lokaciji. Svjedok CF je pak iskazao da je u garaži toga dana obavljao primopredaju aktiviranog spremnika sa ŠF i PF , a što je u suprotnosti sa iskazom PF koji izričito navodi da ŠF toga dana nije vidio. Tužitelj u odnosu na te detalje iskazuje da je toga dana vidio ŠF koji je došao kao nadređeni dispečer, a vidio je i da je PF došao sa pladnjem da se na isti stavi vrijednosna pošiljka. Nije vidio kretanje novca, a cijela ekipa je tada bila u garaži.

35. Nadalje, Svjedok JF, čiji iskaz je ovaj sud prihvatio jer je svjedok iskazivao u svojstvu profesionalca koji se bavi isporukom predmetnih spremnika klijentima te nije osobno zainteresiran za ishod ovog postupka, je iskazao da boja prilikom eksplozije prska na sve strane, da je neperiva s odjeće te da mrlja na asfaltu stoji godinu dana dok je kiša ne ispere. Međutim, kontrola provedena od strane tuženika nije utvrdila tragove boje u garaži niti na vozilu koje je posada koristila toga dana, što je u suprotnosti s opisom koji bi nužno slijedio da je do aktivacije doista došlo u vozilu pri vožnji, odnosno na način kako to opisuju tužitelj i svjedoci. Pri tome valja ukazati da je svjedok ŠF iskazao da je preuzeo spremnik te da je boja curila naokolo, ali unatoč tome, tragovi tog curenja u istrazi nisu pronađeni.

36. Proturječnosti između iskaza ne odnose se na sporedne detalje koji bi se mogli pripisati proteku vremena ili razlikama u promatranju, dapače radi se o konkretnim, vizualno opažljivim i objektivno različitim opisima mjesta, osoba i radnji koje su u srži opisanog događaja. Prema tome, sve navedeno su razlozi radi kojih ovaj sud navedene iskaze ne prihvaća, a pri tome su isti međusobno kontradiktorni.

37. Iskaz svjedoka RF ovaj sud je prihvatio, svjedok je iskazivao ono što mu je poznato, međutim isti nema neposrednih saznanja o samom događaju osim onog što mu je neki od članova posade rekao, a pri tome svjedok ne može konkretizirati niti o kojem članu posade je riječ. Isto se odnosi i na svjedoka SF, kao i svjedoka EF koji je bio isključivo posrednik informacije koju je zaprimio. Svjedok NF također ima posredna saznanja o samom događaju.

38. Uvidom u Cennox Izvješće o istrazi (list 52-55 spisa) ovaj sud je utvrdio da je sigurnosni kofer serijskog broja [serijski broj] kojeg je tuženik dostavio radi istrage o incidentu, aktiviran dana 25.4.2022.

39. Uvidom u Putni radni list za specijalna vozila (list 43 spisa) ovaj sud je utvrdio da je na tom putnom radnom listu od 31.8.2021. navedeno da je kofer serijskog broja [serijski broj] „roknuo“, a da je kovani novac u druge vrijednosti „pofarban“.

40. Uvidom u rješenje Općinskog kaznenog državnog odvjetništva broj: KP -DO- 942/2025 od 16. svibnja 2025. utvrđeno je da je odbačena kaznena prijava protiv osumnjičenika KF zbog kaznenog djela pronevjere iz čl. 233. st. 2. KZ/11.

41. U odnosu na otkazne razloge valja reći da otkazni razlog da postoji osnovana sumnja da se tužitelj zajedno sa Ekipom prijevoz 2, dispečerom Odjela distribucije Zagreb i djelatnikom primopredajnog pulta gotovinskih operacija Zagreb dogovorio o lažnoj prijavi aktivacije SQD spremnika 9672 kako bi za sebe zadržao nepripadnu korist, nije osnovan. Prema ocjeni ovog suda, tuženik u smislu odredbe čl. 135. st. 3. ZOR u pogledu ove povrede nije dokazao postojanje tog opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu jer iz dokaznog postupka se takav zaključak sa sigurnošću ne može izvesti.

42. Nestanak novca u iznosu od 20.000,00 eura u čijem prijevozu i dostavi je sudjelovao tužitelj kao zaštitar, predstavlja samo indiciji da je nestanak tog novca u uzročno – posljedičnoj vezi s činjenjem ili nečinjenjem tužitelja, a dokazivanje indicijama moguće je samo u slučaju kada je nemoguće neposrednim dokaznim sredstvima dokazati postojanje važnih činjenica. Sud tada ispituje istinitost tvrdnji o postojanju pravno relevantnih činjenica utvrđivanjem indicija (činjenica koje nisu neposredno važne, ali u sklopu s nizom činjenica iste kvalitete pružaju osnovu za utvrđenje da postoji i neposredno važna činjenica, koja je uzrok ili posljedica indicija). Sve dok postoji razumna mogućnost da je istinita i neka druga tvrdnja, a ne samo ona koja je predmet dokazivanja (u ovom slučaju da nestanak novca nije ni u kakvoj uzročno posljedičnoj vezi s činjenjem ili nečinjenjem tužitelja) jedna indicija nije dovoljna za formiranje izvjesnog uvjerenja o neposredno važnoj činjenici. Sud je ovlašten izvesti zaključak o važnim činjenicama samo kada rezultati indicijalnog dokazivanja pružaju više razloga za uvjerenje da određene činjenice postoje, nego li za suprotan zaključak, a što u ovom postupku, nije slučaj.

43. Međutim, valja reći da je ovaj sud u dokaznom postupku utvrdio da spremnik za koji tužitelj tvrdi da je bio aktiviran 31.8.2021. je spremnik oznake 9672 jer je na Putnom radnom listu za specijalna vozila (list 43 spisa) od 31.8.2021. bilo navedeno da je kofer serijskog broja [serijski broj] „roknuo“, a da je kovani novac i druge vrijednosti „pofarban“. Dakle, tu činjenicu sud je utvrdio iz dokumentacije koju je ispunio član posade i to UF, u čijem sastavu ekipe toga radnog dana je bio i tužitelj. Radi se o dokumentaciji koju ispunjava svaka posada svakog radnog rada.

44. Nadalje, tuženik je upravo prema tim podacima (jedinim podacima kojima je raspolagao s obzirom da prilikom primopredaje pošiljke kod pošiljke nije bio skeniran te je izostao pisani trag o primopredaji) zatražio Izvješće o istrazi proizvođača koji je utvrdio da je došlo do aktivacije tog kofera na dan 25.4.2022.

45. S obzirom na ova utvrđenja, ocjena ovog suda je da je kofer serijskog broja [serijski broj] aktiviran 25.4.2022., a ne 31.8.2021. kako to navodi tužitel j. Sud je izveo navedeni zaključak budući da su navedeni podaci sadržani u Izvješću o istrazi proizvođača Cennox egzaktne naravi, dakle radi se o podacima koji su objektivno provjerljivi. Dakle, ovo utvrđenje nije utemeljeno na procjeni ili interpretaciji iskaza svjedoka — radi se o tehnički objektivno provjerljivom podatku koji ne ostavlja prostor za alternativno tumačenje.

46. Povjerenje između poslodavca i radnika koji rukuje vrijednosnim pošiljkama nije apstraktna kategorija, ono je preduvjet za obavljanje posla. Tužiteljeva radna uloga zaštitara pratitelja podrazumijeva da je prisutan pri svakom koraku prijevoza vrijednosti: od preuzimanja pošiljke do njene predaje. On nije mogao biti pasivni promatrač u tom procesu, bio je integralni dio posade koja je u službenoj dokumentaciji zabilježila da se kofer 9672 aktivirao 31.8.2021.

47. Gubitak povjerenja poslodavca u tužitelja nema uporište na proceduralnim propustima, već na sada sudski utvrđenoj nepodudarnosti između onoga što je posada, u čijem je sastavu bio i tužitelj, zabilježila u službenoj dokumentaciji i onoga što je objektivnom tehničkom analizom utvrđeno kao činjenica. Pri tome valja ukazati da je svjedok JF u svom iskazu koji je ovaj sud prihvatio naveo da aktivacija kofera fizički nije moguća dva puta, a što isključuje svaku mogućnost pogreške ili slučajnog preklapanja. Nadalje, tužitelj je bio zaposlen na radnom mjestu zaštitar manipulant 2 te je imao položen ispit za zaštitara. Radno mjesto zaštitara manipulanta u djelatnosti distribucije i pohrane vrijednosnih pošiljki pretpostavlja posebno visoku razinu savjesnosti, odgovornosti i pouzdanosti. Dužan je postupati s pažnjom dobrog stručnjaka, uzimajući u obzir specifičnost poslova tjelesne zaštite osoba i imovine, pratnje i osiguranja vrijednosnih pošiljki u prijevozu.

48. Prijava aktivacije spremnika na dan kad je tehnički dokazano da se takva aktivacija nije dogodila, nedvojbeno utječe na povjerenje tuženika kao poslodavca u tužitelja radi kojeg nastavak radnog odnosa više nije moguć. Prema tome, tuženik je u smislu odredbe čl. 135. st. 3. ZOR u pogledu gubitka povjerenja u tuženika dokazao postojanje opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu. Pri tome je potrebno ukazati da je za dopuštenje odluke o otkazu dovoljno da je poslodavac dokazao postojanje barem jednog razloga za otkaz. Isto pravno shvaćanje izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Revr-771/2018-2 od 25. travnja 2019.

49. Slijedom navedenog, osnovan je protutužbeni zahtjev tuženika u smislu odredbe čl. 125. st. 2. ZOR jer je sud utvrdio okolnosti koje opravdano upućuju na to da nastavak radnog odnosa više nije moguć. Međutim, valja reći da je sud odredio sudski raskid ugovora o radu na dan 24.6.2025. koji datum predstavlja dan kad je protutužba u ovoj pravnoj stvari podnesena.

50. Naime, Vrhovni sud Republike Hrvatske je na sjednici Građanskog odjela 4.4.2022. zauzeo obvezujuće pravno shvaćanje koje glasi:

„Kad se u parnici utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, dan sudskog raskida ugovora o radu iz čl. 125. st. 2. Zakona o radu na zahtjev poslodavca ne može se odrediti retroaktivno (za razliku od radnikovog zahtjeva iz st. 1.), odnosno unatrag od dana kada je u parnici podnesen zahtjev tuženog poslodavca za sudski raskid ugovora o radu, već najranije od dana podnošenja tog zahtjeva."

51. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. II. izreke ove presude.

52. S obzirom na činjenicu da je osnovan protutužbeni zahtjev za sudski raskid Ugovora o radu koji je sklopljen između tužitelja i tuženika, posljedično nije osnovan dio tužbenog zahtjeva tužitelja za vraćanje na rad kod tuženika.

53. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju odredbe čl. 154. st. 4. ZPP. Tužbeni zahtjevi tužitelja je djelomično prihvaćen, protutužbeni zahtjev tuženika je prihvaćen s određivanjem drugog datuma raskida, odnosno za zaključiti je da su obje stranke podjednako uspjele u sporu, stoga je sud donio odluku da svaka stranka snosi svoj trošak. Isto pravno shvaćanje izrazio je i Županijski sud u Zagrebu u presudi poslovni broj Gž R-1235/2020 od 22. studenog 2022.

U Zagrebu 21. svibnja 2026.

Sutkinja

Martina Sučević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem e-komunikacije ili pisano u četiri primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku