Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-159/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Biserki Trstenjak-Opačak kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Zlatna dolina d.o.o., Otok, Braće Radić 23 OIB:13765764177, zastupan po punomoćniku Hrvoju Baniću, odvjetniku u Vinkovcima, protiv ovršenika Heart Pek j.d.o.o., Hudi Bitek, Brezovačka cesta 124, OIB:29911678776, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovrv-13166/2023-16 od 16. siječnja 2026., 21. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Žalba ovrhovoditelja odbija se kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovrv-13166/2023-16 od 16. siječnja 2026.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I. Utvrđuje se da je nastupio prekid postupka u ovoj pravnoj stvari.

II. Prekinuti postupak nastavit će se kada stečajni upravitelj ili pravni sljedbenici ovršenika preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine."

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija ovrhovoditelj ne navodeći konkretne žalbene razloge propisane u odredbi čl. 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 125/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25– dalje ZPP), u svezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., – Odluka USRH, 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24; dalje: OZ), s prijedlogom da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na radi utvrđivanja pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi poslovni broj Ovrv- 13166/2023 od 24. kolovoza 2023.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji mu je prethodio kao i žalbene navode ovrhovoditelja, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Iz spisa kao i iz pobijanog rješenja proizlazi da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave 13. srpnja 2023., da je rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv-13166/2023 doneseno 24. kolovoza 2023., da je nad ovršenikom otvoren stečaj 23. srpnja 2024. a isti je zatvoren 12 . studenog 2024., te je istog dana ovršenik brisan iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu

6. Žalbom ovrhovoditelj ukazuje da nije bilo mjesta za određivanje prekida postupka pozivajući se na odredbu iz čl. 212. st. 1. toč. 4. ZPP-a, jer tvrdi da je ovršni postupak dovršen prije nego li je ovršenik brisan iz sudskog registra, odnosno da je ovršni postupak dovršen prije nego li je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, te da je doneseno rješenje o ovrsi koje je ovršenik uredno primio i na isto nije uložio pravni lijek, i da je zbog toga javni bilježnik odnosno sud bio dužan izdati klauzulu pravomoćnost i ovršnost rješenja o ovrsi.

6.1. Nije pravilno pravno shvaćanje ovrhovoditelja u kojem navodi da je donošenjem rješenja o ovrsi ovrha dovršena, budući je čl. 73. st. 1. OZ-a, propisano da se postupak ovrhe smatra dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnog prijedloga, provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe. Dakle, donošenjem rješenja i ovsi, ovrha nije dovršena jer se ne radi o ovršnoj radnji kojom se namiruje tražbina.

7. U trenutku otvaranja stečajnog postupka sud prvog stupnja bio je dužan utvrditi prekid postupka po sili zakona, neovisno o tome što ovrhovoditelj smatra da su ispunjene pretpostavke za izdavanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi.

7.1. Naime, institut prekida postupka ima za cilj zaštitu načela jedinstvenosti stečajne mase i ravnopravnog namirenja vjerovnika, pa nakon otvaranja stečaja pojedini vjerovnik ne može izvan stečajnog postupka ostvarivati procesne radnje koje bi mogle utjecati na položaj ostalih vjerovnika ili imovinu stečajnog dužnika.

8. Neosnovano ovrhovoditelj ističe da je sud odnosno javni bilježnik bio dužan izdati klauzulu pravomoćnost i ovršnost rješenja o ovrsi neovisno o otvorenom stečaju. Činjenica da je ovrhovoditelj eventualno mogao podnijeti zahtjev za stavljanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti prije ili nakon otvaranja stečajnog postupka ne isključuje obvezu suda da po nastupanju stečajnih učinaka odredi prekid postupka.

9. Osim toga, izdavanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti nije samo administrativna radnja bez pravnog značaja, već procesna radnja koja proizvodi učinke prema stečajnoj masi i može biti od utjecaja na prava ostalih vjerovnika. Upravo zbog toga, nakon otvaranja stečajnog postupka, daljnje poduzimanje radnji u postupku moguće je tek kada stečajni upravitelj preuzme postupak u ime stečajne mase.

10. Stoga, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su nastupanjem pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka bile ispunjenje zakonske pretpostavke za prekid postupka, pa žalbeni navodi ovrhovoditelja nisu od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja.

11. Slijedom navedenog, žalbu ovrhovoditelja valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

Osijek, 21. svibnja 2026.

Sudac

Biserka Trstenjak-Opačak