REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-11023/2025-5[17732]
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene VM, zastupane po branitelju Jeri Matiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Matić & Poljak iz Splita, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom prigovora okrivljene protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/25-3/3675 od 3. ožujka 2025., nakon provedene glavne rasprave 21. svibnja 2026. u odsutnosti okrivljene i ovlaštenog tužitelja, istoga dana objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljena:
IM, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći DM, rođena **.**.1993. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana
k r i v a j e
što dana 10. svibnja 2024. u 00,01 sati u Splitu, kao vlasnica vozila marke registarske oznake [registarska oznaka], na zahtjev – obavijest o prometnom prekršaju (čl. 78. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) klasa: 211-07/24-8/64947, u roku od 15 dana, koji rok je započeo dana 24. travnja 2024., Policijskoj upravi splitsko - dalmatinskoj, Postaji prometne policije Split, nije dostavila vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je svoje vozilo dala na upravljanje dana 20. travnja 2024.,
dakle, kao vlasnica vozila nije na zahtjev policijskog službenika u roku od 15 dana dala vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja,
čime je počinila prekršaj opisan u članku 229. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po članku 229. stavku 7. istog Zakona.
I. Na temelju citiranog propisa, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon) okrivljenoj se
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 80,00 (osamdeset) EURA
Na temelju čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko okrivljena u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Na temelju čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, izdala je pod gornjim poslovnim brojem prekršajni nalog protiv okrivljenice zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude; na koji nalog je okrivljenik podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.
2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. stavak 9. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio da je prigovor podnesen u zakonskom roku ga je stavio van pravne snage, nakon čega je proveo glavnu raspravu.
3. Na glavnu raspravu nije pristupila uredno pozvana okrivljena, unatoč tome što je u pozivu na ročište i prekršajnom nalogu bila upozorena da se, ukoliko se ne odazove, rasprava može provesti i donijeti presuda bez njezine nazočnosti. Pored toga, okrivljenoj je u pozivu istaknuto da svoju obranu može iznijeti pisanim podneskom pa je uručivanjem poziva odnosno optužnog akta te davanjem odgovarajućih pouka i upozorenja, istoj omogućeno sudjelovanje u postupku, to jest pružena joj je mogućnost da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ju terete te iznese sve činjenice i dokaze koji joj idu u korist.
3.1. U tom kontekstu treba podsjetiti na stajališta ESLJP izražena u predmetu Marčan protiv Hrvatske (zahtjev br. 40820/12, presuda od 10. srpnja 2014.) prema kojoj mogu postojati iznimne okolnosti koje umanjuju obvezu održavanja usmene rasprave u slučajevima koji ne spadaju u tradicionalne kategorije kaznenog prava, kao što su postupci koji se odnose na prometne prekršaje u kojima su sporna pitanja bila uglavnom tehničke naravi ili čak činjenična pitanja, kada je okrivljeniku na odgovarajući način omogućeno da pisanim putem iznese svoje tvrdnje i ospori dokaze optužbe.
3.2. Stoga, kako je nazočnost na raspravi pravo, a ne obveza okrivljene, korištenje tog prava je isključivo na njezinoj dispoziciji, a realizaciju istog okrivljena je propustila svojom voljom. Iz tog razloga, glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti uredno pozvane okrivljene, budući da je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da njezino ispitivanje, kod iskazane pasivnosti i pouzdanosti postojeće dokazne građe; nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.
3.3. Jednako tako, na temelju članka 167. stavka 5. Prekršajnog zakona glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao prigovor na prekršajni nalog, obavijest o počinjenom prekršaju s pripadajućom dostavnicom, dostavnicu uz prekršajni nalog i punomoć okrivljene Odvjetničkom društvu Matić & Poljak iz Splita te neispunjeni obrazac podataka o vozaču. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, iz koje je vidljivo da okrivljena nije prekršajno kažnjavana.
4.1. U prigovoru na prekršajni nalog okrivljena u bitnom negira da je primila obavijest o počinjenom prekršaju te podredno prigovara visini izrečeno novčane kazne, ističući kao olakotne okolnosti činjenicu da je nezaposlena i majka djeteta u dobi od dvije godine te da nije prekršajno kažnjavana.
4.2. S druge strane, iz sadržaja obavijesti o počinjenom prekršaju od 20. ožujka 2024. i priležeće dostavnice-povratnice proizlazi da je okrivljena IM zaprimila predmetnu obavijest dana 24. travnja 2024. zajedno s obrascem podataka o osobi koja je upravljala njeziniim vozilom u trenutku počinjenja inicijalnog prekršaja.
5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, i to iz sadržaja isprava pročitanih u dokazne svrhe, Sud smatra nesporno utvrđenim kako je okrivljena utužene prigode počinila prekršaj, činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude.
6. Odredbom članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno da je vlasnik vozila dužan na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.
6.1. Odredbom članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koja je bila na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja; propisano je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura kazniti za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako u roku od 15 dana ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.
7. Da je okrivljena primila obavijest o prekršaju u kojem se ujedno zahtijeva dostava podataka o vozaču, proizlazi iz sadržaja dostavnice-povratnice uz tu obavijest, na kojoj se nalazi upravo njezin potpis, a koji je evidentno identičan njezinom potpisu na dostavnici uz prekršajni nalog i punomoći izdanoj branitelju. S obzirom na to da na zahtjev policijske postaje nikada nije odgovoreno, okrivljena je u konkretnom slučaju kao vlasnica vozila propuštanjem dostave traženih podataka ostvarila sva obilježja utuženog prekršaja, bez obzira na eventualne razloge propuštanja.
8. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenoj, Sud je kao olakotne okolnosti cijenio njezinu dosadašnju neosuđivanost, zatim osobne prilike pobliže naznačene u prigovoru te stupanj krivnje, koji je prema mišljenju suda na razini nesvjesnog nehaja; jer je nelogično da bi netko svjesno riskirao kaznu od 660,00 eura radi izbjegavanja odgovornosti za prekršaj za koji je propisana kazna od svega 30,00 eura. Sud je kao izrazitu olakotnu okolnost tretirao upravo spomenutu težinu inicijalnog prekršaja pa je prema okrivljenoj, polazeći od brojnosti i značaja olakotnih okolnosti, na temelju članka 37. Prekršajnog zakona primijenio institut sudskog ublažavanja, odnosno izrečena joj je novčana kazna u iznosu nižem od najmanje propisane kazne za predmetni prekršaj. U protivnom bi prema stajalištu suda postojao prevelik nerazmjer između stupnja ugrožavanja zaštićenog dobra i izrečene sankcije. Na opisani način će se adekvatno postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta ostvarivanja preventivnog efekta.
8.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljena u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 21. svibnja 2026.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić, v.r.
Mario Bakota, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljena i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud RH.
Dostaviti: okrivljenoj, branitelju, tužitelju, u spis
