REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-442/2025-12

[adresa] Z 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja ZT (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Nikola Sabljar, odvjetnik u Rijeci, Agatićeva 6/I, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske (OIB: 84891127540), Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe KT (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], radi promjene podataka u katastarskom operatu, 20. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/24- 07/246, URBROJ: 541-11/4-25-2 od 12. ožujka 2025. i prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Crikvenica, KLASA: UP/I 932-07/23-02/310, URBROJ: 541-19-

04/6-23-3 od 27. listopada 2023.

II. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u kojem je to tijelo dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

III. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju trošak ovog upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura (slovima: dvije tisuće i petsto eura), u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti ove odluke zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako tuženik ne podmiri trošak u ostavljenom roku, dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog spora.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Crikvenica, KLASA: UP/I 932-07/23-02/310, URBROJ: 541-19-04/6-23-3 od 27. listopada 2023., donesenim povodom zahtjeva zainteresirane osobe za provedbu potvrđenog geodetskog elaborata, neposrednim rješavanjem bez provođenja ispitnog postupka, na temelju priloženih isprava, promijenjeni su podaci u katastarskom operatu za k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], na način da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] poništena i spojena u k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je promijenjen oblik i površina k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-07/24-07/246, URBROJ: 541-11/4-25-2 od 12. ožujka 2025. odbijena kao neosnovana.

3. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu, a u tužbi i u tijeku spora navodi u bitnome da se protivi provedbi predmetnog geodetskog elaborata jer da isti ne prikazuje ispravno među između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu zainteresirane osobe i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u njegovom vlasništvu. Navodi da je u geodetskom elaboratu međašni zid prikazan kao da pripada k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali da se u biti radi o zajedničkom zidu koji je izgradila zainteresirana osoba na njegovoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da stoga po njihovom dogovoru međa ide po sredini tog zida. Navodi da je iskazao svoje protivljenje i u postupku potvrđivanja tog geodetskog elaborata. Stoga smatra da se radi o postupku u kojem sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima i da je stoga trebalo provesti ispitni postupak i utvrditi pravo činjenično stanje. Navodi i da je pokrenuo izvanparnični postupak radi uređenja međe između navedenih čestica kod Općinskog suda u Crikvenici koji se vodi pod poslovnim brojem R1-47/2025, a taj postupak da predstavlja prethodno pitanje za ovaj upravni postupak. Slijedom navedenog, tužitelj u tužbenom zahtjevu predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje i da Sud donese meritornu odluku kojom se odbija zahtjev zainteresirane osobe za provedbu predmetnog geodetskog elaborata. Ujedno je zatražio naknadu troška ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Zainteresirana osoba u svom odgovoru na tužbu navodi u bitnome da je sporni zid izgrađen prije više od 15 godina njezinim sredstvima i na njezinoj čestici, a da je tužitelj samo promatrao gradnju tog zida iz svog dvorišta kako ne bi koji centimetar prešla na njegovu stranu. Navodi da je zid sagradila nakon rušenja stoljetne gromače koja se je u cijelosti nalazila na njezinoj čestici, što da se vidi na snimkama katastarskog plana. Navodi da je novi zid sagradila puno uži i to na vanjskim južnim gabaritima svoje gromače koja se je urušila. Navodi da joj je tužitelj usmeno poručio da joj neće praviti probleme ako mu da pola svoga zida ili da mu da pismenu potvrdu da ispred njezinog zida može graditi što hoće, ali da mu ona tu potvrdu nije htjela dati. Navodi da sada tužitelj ima treću verziju priče u kojoj navodi da je bio dogovor o izgradnji zajedničkog zida na sredini gromače koji će predstavljati zajedničku među, međutim ukazuje da to nije istina jer da dogovora nije bilo i da nema logike da njezin zid na njezinoj čestici i njezina međa bude ičija osim njezina i da ako je bilo dogovora o gradnji zida po sredini gromače zašto je onda gradila zid na vanjskim južnim gabaritima gromače svoje čestice. Predlaže da Sud riješi ovaj spor u njezinu korist.

6. U tijeku spora održana je rasprava 12. svibnja 2026. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je opunomoćenik tužitelja, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika i zainteresiranu osobu koji su uredno pozvani. Naime, zainteresirana osoba je dostavila Sudu podnesak kojim je opravdala svoj izostanak s navedene rasprave. Rasprava je na temelju čl. 89. st. 4. ZUS u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika i zainteresirane osobe.

7. Sud je izveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

9. Čl. 90. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj 112/18 i 39/22, dalje: ZDIKN) propisano je da nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama obavještavaju se o izradbi geodetskog elaborata i dužni su pokazati granice katastarskih čestica. St. 4. istog članka propisano je da kada nositelji prava na susjednim katastarskim česticama ne pokažu granice katastarskih čestica, za izradbu geodetskih elaborata upotrebljavaju se podaci mjerenja lomnih točaka granica katastarskih čestica koje je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata u okviru standarda položajne točnosti propisane čl. 26. st. 2. tog Zakona. St. 5. istog članka propisano je da ako se utvrdi da je položaj lomnih točaka iz st. 4. tog članka u okviru standarda položajne točnosti propisane čl. 26. st. 2. tog Zakona, zadržat će se već evidentirana koordinata lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica, a izmjerom će se odrediti koordinate samo novih lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica, dok se za prikaz preostalih granica katastarskih čestica, koje nisu bile predmet postupka, koristi metoda prilagodbe prikaza okolnih katastarskih čestica. St. 6. istog članka propisano je da granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa. St. 7. istog članka propisano je da ako su granice katastarskih čestica sporne u smislu st. 6. tog članka, geodetski elaborat se ne izrađuje.

10. Čl. 20. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“, broj 59/18, dalje: Pravilnik) propisano je da se geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može izrađivati za sve potrebe navedene u čl. 7. st. 1. tog Pravilnika.

11. Čl. 24. st. 1. Pravilnika propisano je da se geodetski elaborat iz čl. 20. tog Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne. St. 2. istog članka propisano je da se međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

12. Čl. 50. st. 3. Pravilnika propisano je da su za izradu elaborata odlučujući podaci sadržani u katastarskom operatu (tko tvrdi da oni nisu točni treba to dokazati), podaci o međama sadržani u sudskim odlukama o uređenju međa odnosno međe obilježene na terenu koje među nositeljima prava nisu sporne. St. 4. istog članka propisano je da kada među nije moguće nedvojbeno identificirati temeljem podataka sadržanih u katastarskom operatu, među je potrebno prethodno urediti u posebnome postupku.

13. Iz spisa predmeta upravnog postupka slijedi da je predmetni geodetski elaborat izrađen za potrebe provođenja promjene u katastru zemljišta u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica, zatim u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama te u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a akti koji su bili osnova za izradu tog geodetskog elaborata su Rješenja o izvedenom stanju od 4. rujna 2013., 25. listopada 2013. i 12. svibnja 2016.

14. Uvidom u predmetni geodetski elaborat utvrđeno je da je međa između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], prikazana na način da međašni zid između tih čestica u cijelosti pripada k. č. [katastarska čestica], a tužitelj smatra da zid ne pripada k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već da se radi o zajedničkom zidu i da je međa na sredini tog zida i da bi elaborat trebao prikazivati takvo stanje, dok zainteresirana osoba smatra da elaborat prikazuje točno stanje.

15. Uvidom u Izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, koje prileži tom elaboratu, razvidno je da se u istome navodi kako se tim elaboratom točnije evidentiraju međe susjednih katastarskih čestica i da su s obilježavanjem lomnih točaka točnije evidentiranih međa upoznati i nositelji prava na predmetnim i susjednim katastarskim česticama i da su sve međe nesporne. Također je utvrđeno da je tužitelj odbio potpisati to Izvješće.

16. Iz zapisnika prvostupanjskog tijela o očevidu od 13. prosinca 2023. na kojem su sudjelovale stranke (koji očevid je proveden nakon što je tužitelj u žalbi prigovorio da nije proveden ispitni postupak), razvidno je da je u zapisniku navedeno kako je na skici izmjere prikazano da zid pripada k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je to u skladu sa stanjem na terenu, dok je na analognoj skici izmjere prikazano da zid pripada k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali da je to pogrešno prikazano jer da zid u stvarnosti pripada k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

17. Tužitelj je u tijeku ovog spora dostavio u spis rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj R1-47/2025 iz kojeg je razvidno da se između tužitelja i zainteresirane osobe vodi postupak za uređenje međe.

18. Dakle, prvenstveno valja reći, u odnosu na prigovor tužitelja da je prvostupanjsko rješenje doneseno bez provođenja ispitnog postupka, da je točno da se ovdje radi o postupku u kojem sudjeluju stranke sa suprotnim interesima i da se stoga nije moglo donijeti prvostupanjsko rješenje na temelju neposrednog rješavanja. Međutim taj prigovor je otklonjen tako što je prvostupanjsko tijelo nakon što je tužitelj istaknuo taj prigovor u žalbi, pozvalo stranke sukladno čl. 113. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) da sudjeluju na očevidu i da se očituju u postupku te je o tome sastavilo zapisnik od 13. prosinca 2023.

19. Nadalje, iz prethodno navedenih činjenica slijedi da se predmetnim geodetskim elaboratom točnije evidentiraju međe susjednih katastarskih čestica, pa tako i međa između susjednih k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a tužitelj je odbio potpisati spomenuto Izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju. Stoga je pogrešno konstatirano u tom Izvješću da su međe nesporne, a tužitelj je kao dokaz da je predmetna međa zaista sporna pokrenuo i postupak pred nadležnim općinskim sudom za uređenje te međe. Time je tužitelj dokazao da nije samo paušalno osporio predmetnu među.

20. Prema citiranom čl. 24. Pravilnika, geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može se izrađivati pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, odnosno da u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa. Također sukladno citiranom čl. 50. Pravilnika za izradu elaborata odlučujući su podaci sadržani u katastarskom operatu (tko tvrdi da oni nisu točni treba to dokazati) ili međe obilježene na terenu koje među nositeljima prava nisu sporne, a kada među nije moguće nedvojbeno identificirati temeljem podataka sadržanih u katastarskom operatu, među je potrebno prethodno urediti u posebnome postupku.

21. Kako u konkretnom slučaju u pogledu predmetnog međašnog zida postoji razlika između stvarnog stanja na terenu i analogne skice izmjere, kako je to konstatirano u zapisniku s očevida od 13. prosinca 2023., te kako tužitelj nije suglasan s međom obilježenom na terenu, dok zainteresirana osoba nije suglasna s međom iz analogne skice izmjere, te kako je tužitelj pokrenuo postupak 2025. godine pred nadležnim sudom za uređenje navedene sporne međe, to postoji osnova sukladno citiranim čl. 24. i čl. 50. Pravilnika da se predmetni postupak prekine do pravomoćnog okončanja postupka za uređenje navedene sporne međe ili da se odbije predmetni zahtjev za provedbu navedenog geodetskog elaborata. Isto slijedi i iz citiranog čl. 90. st. 6. i 7. ZDIKN.

22. S druge strane, kada se u postupku provedbe geodetskog elaborata za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica ne bi cijenili prigovori nositelja prava na susjednim katastarskim česticama, to bi značilo da svatko može kroz provedbu tog elaborata mijenjati među kako ta osoba smatra, odnosno značilo bi da isto kao zainteresirana osoba i tužitelj može podnijeti isti elaborat i prikazati među između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], kako on smatra da ta međa treba biti. Budući da tužitelj nije samo paušalno osporio predmetnu među, već je u cilju njezinog uređenja pokrenuo poseban postupak pred nadležnim sudom, to je tu činjenicu trebalo uzeti u obzir u ovom sporu, tim više što je u analognoj skici izmjere prikazano da zid pripada k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

23. Slijedom svega navedenoga, sukladno čl. 117. st. 1. ZUS, osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocijenjeni su nezakonitima pa je Sud iste poništio, a predmet je bilo potrebno vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak kako bi prvostupanjsko tijelo u ponovnom postupku pozvalo navedene stranke na očitovanje jesu li suglasne s prekidom ovog postupka do pravomoćnog okončanja postupka za uređenje sporne međe ili će se predmetni zahtjev odbiti, a stranke mogu podnijeti novi zahtjev kada se sporna međa konačno uredi.

24. U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je vezano pravnim shvaćanjima i primjedbama Suda, te je obvezno donijeti odluku u ponovnom postupku u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude sukladno odredbi čl. 151. st. 2. ZUS.

25. Odluka Suda o troškovima spora iz točke III. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stoga je tuženik dužan naknaditi tužitelju trošak koji mu je nastao u povodu ovog spora.

26. Budući da se prema čl. 144. st. 3. ZUS vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom to je tužitelju sukladno Tbr. 27. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23) priznat u cijelosti zatraženi trošak i to za sastav tužbe i za pristup na raspravu u iznosu od 1.000,00 eura po radnji, uvećano za PDV, što ukupno iznosi 2.500,00 eura.

27. Sukladno odredbi čl. 144. st. 4. ZUS na dosuđeni iznos troška ovog spora tužitelju pripadaju i zatezne kamate koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troška do isplate, ako ih stranka kojoj je naloženo plaćanje troška ne podmiri u ostavljenom roku.

28. Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelju nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 20. svibnja 2026.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 127. st. 2. ZUS i čl. 148. st. 5. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Nikoli Sabljaru, odvjetniku u Rijeci, Agatićeva 6/I

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20

- zainteresiranoj osobi KT iz [adresa]