REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-1050/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Mirjani Šebalj Meglajec kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja KF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Franko Kotlar, Ana Vidov & partneri iz Zadra, protiv tuženice KFG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Ivanu Skoblaru, odvjetniku u Zadru, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, od 5. rujna 2025., poslovni broj: Psp-29/2023-20, 20. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Žalba tužitelja KF, odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, od 5. rujna 2025., poslovni broj: Psp-29/2023-20.

II Odbija se tuženica sa zahtjevom za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženica smetala tužitelja u posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], dio čest. zem [katastarska čestica] i dio čest zem. 1710/1 sve k. o. [katastarska općina] i to na način da je na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgradila betonski zid dužine 11,78 m koji je na skici sudskog očevida izrađenoj od dipl.ing.geod. Frane Vlatković od 20. listopada 2024. godine označen točkama B-C, te je na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] izgradila betonski zid dužine 17,77 m koji je na skici sudskog očevida izrađenoj od dipl.ing.geod. Frane Vlatković od 20. listopada 2024. godine označen točkama A-B.

2. Nalaže se tuženici uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da tuženica sruši betonski zid dužine 11,78 m izgrađen na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je na skici sudskog očevida izrađenoj od dipl.ing.geod. Frane Vlatković od 20. listopad a 2024. godine označen točkama B-C, te sruši betonski zid dužine 17,77 m izgrađen na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] koji je na skici sudskog očevida izrađenoj od dipl.ing.geod. Frane Vlatković od 20. listopada 2024. godine označen točkama A -B.

3. Zabranjuje se tuženici svako takvo ili slično smetanje posjeda na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] pod prijetnjom ovrhe, sve u roku od 15 dana.

4. Žalba ne zadržava ovrhu ovog rješenja

5. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 625,00 eura, u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno podnio tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1.-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; - dalje: ZPP).

2.1. U žalbi obrazlaže prema svom viđenju iskaz svjedoka ŽF i činjenice utvrđene očevidom na licu mjesta, te iznosi nove činjenice ukazujući na razliku između betonskog zidića i betoniranog trotoara navodeći da betonski zidići na terenu ne postoje jer ih je tuženica uklonila, a potome navodi da na terenu nije bio nikakav zidić već isključivo betonirani plato kao i tzv. trotoar.

2.2. Predlaže da se žalba uvaži kao osnovana, ukine pobijano rješenje te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. Trošak ne traži.

3. U odgovoru na žalbu tuženica se protivi svim žalbenim navodima kao neosnovanima, te predlaže da se žalba odbije. Traži trošak sastava odgovora na žalbu uvećan za PDV, ne navodeći u kojem iznosu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitivanjem pobijanog rješenja i postupka koji mu je prethodio utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. ZPP-a. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je odlučne činjenice prvostupanjski sud pravilno utvrdio i raspravio u smislu članka 8. ZPP-a, tako da isto sadrži valjane razloge o odlučnim činjenicama. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev.

5.1. Sukladno odredbi članka 352. ZPP-a u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice, pa neosnovano tužitelj u žalbi ukazuje na razliku između betonskog zidića i betoniranog trotoara, te da betonski zidići na terenu ne postoje jer da ih je tuženica uklonila, obzirom da te činjenice nije isticao tijekom vođenja postupka .

5.2. Napose valja istaći i da sudovi, a ne stranke, imaju ovlast ocjenjivati provedene dokaze, pa postupanjem prema toj ovlasti odnosno time što žalitelj ocjenom dokaza odlučnim za doneseno rješenje nije zadovoljan i što smatra da je na temelju provedenih dokaza valjalo prihvatiti njegovo tumačenje odlučnog i istinitog, prvostupanjski sud nije povrijedio niti jednu odredbu parničnog postupka.

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da ga je tužen ica izgradnjom betonskog zida smetala u posjedu dijela nekretnina označenih kao čkbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], na dijelovima na kojima je izgradila sporni betonski zid, uspostava ranijeg posjedovnog stanja rušenjem toga zida, te zabrana takvog ili sličnog budućeg smetanja na navedenoj nekretnini.

6.1. U žalbenom postupku sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva , konkretno je li tužitelj bio u posjedu dijela nekretnina na kojima je tuženica sagradila sporni zid i je li time tuženica oduzela tužitelju posjed na dijelovima nekretnina u zemljišnim knjigama označenim kao čkbr. [katastarska čestica] sve upisane u k. o. [katastarska općina].

7. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove valjane ocjene pravilno i potpuno utvrdio slijedeće činjenično stanje:

- da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženica vlasnica nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te suvlasnica nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje graniče sa nekretninom tužitelja označenom kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa dvije strane,

- da je između nekretnine tužitelja i tuženice (čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) postojao ogradni zid koji tužitelj naziva trotoarom i za koji je na ročištu od 21. kolovoza 2025. pojasnio da trotoarom naziva betonirani zid koji se nalazi uz sporni zid koji je izgradila tuženica i koji je izgrađen šezdesetih godina prošlog stoljeća, a u odnosu na nekretninu tuženice da je povišen za oko pola metra te da se zbog razlike u visini terena nije moglo prijeći s nekretnine tuženice na njegovu, već da se trebalo popeti,

- da je sukladno skici očevida (str. spisa 71) sačinjenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Frani Vlatkoviću iz Zadra, nakon očevida na licu mjestu održanom 29. listopada 2024., kao sporna površina označena ona koja ide od trotoara prema nekretnini tuženice (čkbr. [katastarska čestica]) u skici označenoj žutom bojom točkama A-B-D-A,

- da je sporni zid u cijelosti sagrađen uz tzv. trotoar, koji je bio vidljiv i na licu mjesta prilikom očevida, a vezano uz koji zid je tužitelj iskazao da tužiteljica izgradnjom istog nije ušla na njegov trotoar, već da ga je sagradila uz njega,

- da prije izgradnje spornog zida tužitelj ni na koji način nije posjedovao spornu površinu (u skici označena žutom bojom točkama A-B-D-A), što je i tužitelj potvrdio iskazujući da je koristio trotoar, a sporna površina da je „ostala neriješena“ i da je nije koristio,

- da tužitelj iako u tužbenom zahtjevu navodi da ga je tuženica izgradnjom betonskog zida dužine 17,77 m, smetala i u posjedu dijela čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je zid koji je na skici lica mjesta označen točkama B-C, protivno tome iskazao da ne bi rekao da je sporan zid na tom pravcu, već da ga je tuženica napravila čak na granici.

8. Odredbom članka 20. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; - dalje: ZV), propisano je da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanjem uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed.

8.1. Odredbom članka 21. stavka 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, a stavkom 2. istog članka da i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran.

8.2. Odredbom članka 22. stavka 1. ZV-a propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a stavkom 2. istog članka propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

9. Analizom iskaza u postupku saslušanih svjedoka i stranaka, očevidom na licu mjesta, te primjenom navedenih zakonskih odredbi, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja, koje pravno shvaćanje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer su za isto dani jasni razlozi utemeljeni na provedenim dokazima.

10. Naime, prvostupanjski sud je uvažavajući utvrđeno posljednje stanje posjeda predmetnih nekretnina i to čak i prema iskazu samog tužitelja, a ne samo prema iskazima svjedoka i tuženice, pravilno zaključio da je tužiteljev trotoar predstavljao granicu posjeda između nekretnina stranaka označenih kao čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je tužitelj bio u faktičnom posjedu „završno“ sa trotoarom, dok su tuženica i njezina obitelj bili u posjedu sporne površine na skici očevida označen oj žutom bojom točkama A-B-D-A, koju su obrađivali sve do trotoara, a uz koji je tuženica ne ulazeći u posjed tužitelja sagradila betonski zid, dok je u odnosu na betonski zid koji je tuženica sagradila u pravcu na skici očevida označenim točkama B-C, između čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužitelj učinio nespornim da je taj zid sagrađen na granici međe, te da mu tuženica u tom dijelu nije oduzela posjed, a koji dio na skici očevida nije niti označen kao sporna površina. Stoga je, a obzirom da tuženica izgradnjom spornog zida nije promijenila dotadašnje posjedovno stanje , uvažavajući posljednji mirni posjed stranaka, pobijana odluka pravila i zakonita.

11. Slijedom navedenog, na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci pod točkom I.

12. Odluka o parničnom trošku sadržana u točki II izreke pobijane presude, sukladna je odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a u vezi s člankom 155. ZPP-a, te je tuženici osnovano dosuđen trošak u iznosu od 625,00 eura, primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; - dalje: Tarifa), dok je tužitelj koji je u cijelosti izgubio parnicu osnovano odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška.

13. Na temelju članka 155. ZPP-a tuženica je odbijena sa zahtjevom za naknadu troška sastava odgovora na žalbu jer isti nije bio nužan u ovom žalbenom postupku, pri čemu se tuženici ukazuje da je sukladno odredbi članka 164. stavka 2. ZPP-a stranka dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži naknadu, što je propustila učiniti.

Slavonski Brod, 20. svibnja 2026.

Sutkinja

Mirjana Šebalj Meglajec