REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2832/2025-10

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Milanu Baniću, odvjetniku u Zagrebu i protustranke NG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 20. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je predlagateljica ĆG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] živjela s MG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u izvanbračnoj zajednici od 2005. godine, a počev od 2011. godine i u zajedničkom kućanstvu i to neprekinuto sve do smrti MG koji je preminuo dana **.**.2025. pa slijedom navedenog predlagateljici ĆG pripadaju sva prava kao izvanbračnom drugu pok. MG.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. MG, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da su ona i MG živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2005., a od 2011.godine živjeli su i u zajedničkom kućanstvu, i to neprekinuto sve do iznenadne smrti gospodina MG. MG preminuo je dana 9. 11. 2025. Predlagateljica je zatražila od HZMO-a priznavanje prava na obiteljsku mirovinu, no upućena je da od nadležnog suda ishodi rješenje o utvrđenju izvanbračne zajednice. Predlagateljica pokreće ovaj postupak protiv zakonske sunasljednice. Gospođa NG, majka je pok. MG, pa obzirom na zakonsku regulativu i sudsku praksu, formalno je titulirana kao protustranka u ovoj pravnoj stvari. Predlagateljica temeljem čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju pokreće ovaj postupak.

2. Protustranka se u svome očitovanju od 3. ožujka 2026. priznala sve navode iz prijedloga i sa njima je suglasna. Navodi da su njen sin pok. MG i predlagateljica živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2005. godine, a od 2011. živjeli su u istom kućanstvu i to neprekinuto sve do iznenadne smrti MG koji je preminuo dana **.**.2025., dok se zainteresirana osoba opreza radi usprotivila prijedlogu do provođenja predloženih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka GG, ĆGD i FG.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 31-32 spisa), smrtni list (list 4 spisa) i izvadak iz matice umrlih (list 5-6 spisa) utvrđeno je da je MG rođen dana **.**.1962. u Zagrebu umro dana **.**.2025. u Zagrebu te da nema upisanih službenih bilješki.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 29-30 spisa) utvrđeno je da je ĆG (predlagateljica) rođena dana **.**.1973. u [adresa]. te da nema upisanih službenih bilješki.

9. Uvidom u Elektronički zapis o prebivalištu za predlagateljicu (list 12 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od 15. ožujka 2011. na adresi u [adresa].

10. Uvidom u presliku osobne iskaznice ŠG (list 13-14 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa].

11. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog MG koje je donio javni bilježnik Darja Bošnjak iz Zagreba pod poslovnim brojem O-7913/2025 dana 3. veljače 2026. utvrđeno je da je nasljednicom proglašena predlagateljica kao izvanbračna supruga.

12. Čitanjem Izjave (list 7 spisa) utvrđeno je da je MG dana 31. ožujka 2021. pred javnim bilježnikom Marinom Markioli iz Zagreba izjavio da živi u izvanbračnoj zajednici od 2005., a u zajedničkom kućanstvu od 2011. na adresi [adresa] sa ĆG.

14. Predlagateljica DG je na ročištu održanom dana 14. svibnja 2026. izjavila da je od 2003. u vezi sa ŠG a živjeli su zajedno od 2005. dok se na njegovu adresu prijavila 2011. Nikada se nisu rastavljali. Zajednički su vodili brigu o kućanstvu, ona bi kuhala i to, a on bi odrađivao tehničke stvari. Zajednički su dijelili financije te su uskakali jedno drugome po potrebi. Išli su na zajedničke odmore i putovanja. Voljeli su se, bila je na Igorovom sprovodu, stajala je uz škrinju te je sprovod platila. Sudjelovala je u ostavinskom postupku te je proglašena nasljednicom.

15. Svjedok GG na ročištu održanom dana 14. svibnja 2026. iskazala je da su od 2005. predlagateljica i pok. ŠG tamo živjeli. Ona je susjeda i znali su se družiti. Ona je kat iznad i bila je u njihovom kućanstvu. Oni se nisu nikada razdvajali. Oni su njoj djelovali kao par

16. Svjedok ĆGD na ročištu održanom dana 14. svibnja 2026. iskazala je da ĆG poznaje cijeli njen život a ŠG je upoznala prije 20 godina od kada je ĆG s njim. Družili su se, slavili nove godine, izlazili skupa. Više je puta bila kod njih u stanu, oni se nisu nikada razdvajali. Oni su njoj djelovali super, skladno kao par.

17. Svjedok RG na ročištu održanom dana 14. svibnja 2026. iskazala je da ĆG poznaje od malena a ŠG je upoznala 2003. Bila je kod njih u stanu npr. za Božić i na proslavama. Oni se nisu nikada razdvajali. Oni su djelovali sretno kao par.

18. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Ovaj sud nije provodio dokaz saslušanjem protustranaka jer su se iste u cijelosti usuglasile s prijedlogom predlagateljice.

19. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

20. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni MG bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu u Zagrebu, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni MG prethodno nisu bili u braku, te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni MG neoženjen za vrijeme njihovog zajedničkog života koja je zajednica trajala do smrti MG. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

21. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 20. svibnja 2026.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po pun. uz rješenje za plaćanje pristojbe na prijedlog i rješenje

2. Protustranci

3. HZMO