Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Sisku

    Stalna služba u Petrinji

    Petrinja, Trg dr. Franje Tuđmana 12

    Poslovni broj: P Ob-141/2025-24

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Petrinji, po sutkinji Blaženki Navara, u pravnoj stvari I. tužiteljice ZJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II. tužiteljice mlt. RJ, OIB [osobni identifikacijski broj], III. tužiteljice mlt. EJ, OIB [osobni identifikacijski broj] i IV. tužiteljice mlt. PJ, OIB [osobni identifikacijski broj], sve iz [adresa], zastupane po majci i z.z. ZJ i sve tužiteljice zastupane po punomoćnici HJ, odvjetnici iz [adresa], protiv tuženika JJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi razvoda braka i roditeljskih prava, nakon zaključene glavne nejavne rasprave održane 16. travnja 2026., u prisutnosti I. tužiteljice i zz II., III. i IV. tužiteljica osobno i punomoćnice tužiteljica, te tuženika osobno, na ročištu za donošenje i objavu presude, dana 20. svibnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Razvodi se brak koji su dana 9. kolovoza 2008. sklopili ZJ rođ. Z i JJ, koji je brak upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Popovača za godinu 2008. pod rednim brojem 37.

    II. Djeca stranaka mlt. RJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. EJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. PJ OIB: [osobni identifikacijski broj] stanovat će s majkom i zakonskom zastupnicom ZJ.

    III. Majka ZJ ostvarivati će samostalnu roditeljsku skrb za djecu mlt. RJ, mlt. EJ i mlt. PJ i sama će zastupati djecu u njihovim bitnim osobnim pravima.

    IV. Zabranjuje se tuženiku ŽJ pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djecom mlt. RJ, mlt. EJ i mlt. PJ.

    V. Nalaže se tuženiku ŽJ da za uzdržavanje mlt. RJ plaća iznos od 290,00 eura mjesečno, mlt. EJ iznos od 290,00 eura mjesečno i mlt. PJ iznos od 264,00 eura mjesečno počevši od dana 17. srpnja 2025. pa dok za to postoje zakonski razlozi, na način da dospjele iznose uzdržavanja plati odjednom u roku od 15 dana sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća pojedinog iznosa uzdržavanja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a buduće obroke najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, na račun majke ZJ IBAN: [broj bankovnog računa] Privredna banka Zagreb d.d., dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija.

    VI. Nalaže se tuženiku ŽJ da na ime naknade za uskraćeno uzdržavanje u razdoblju od 15. rujna 2024. do 17. srpnja 2025. za mlt. RJ plati iznos od 1.314,35 eura, za mlt. EJ plati iznos od 1.314,35 eura i za mlt. PJ plati iznos od 1.196,52 eura na račun majke ZJ IBAN:

    [broj bankovnog računa] Privredna banka Zagreb d.d. zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje re ferentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od dana 17. srpnja 2025. pa do isplate, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija.

    VII. Nalaže se tuženiku ŽJ da tužiteljicama ZJ, mlt. RJ, mlt. EJ i mlt. DJ naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 400,00 eura, u roku 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljice ZJ, mlt. RJ, mlt. EJ i mlt. PJ podnijele su ovome sudu tužbu protiv tuženika JJ, radi razvoda braka, i roditeljski prava. U tužbi su navele kako si I. tužiteljica i tuženik sklopili brak dana 9. kolovoza 2008., a koji je upisan u maticu vjenčanih matičnog područja [adresa] za godinu 2008. pod rednim brojem 37. Zajednička djeca stranaka su RJ rođena dana **.**.2009. , EJ rođena dana **.**.2012. i PJ rođena dana **.**.2016. Bračna zajednica je prestala 14. rujna 2024. uslijed nasilja u obitelji, te su protiv tužitelja određene mjere opreza zabrane prilaska tužiteljici i djeci na udaljenost manju od 100 m, zabrana uspostavljanja izravne ili neizravne veze s njima te udaljenje iz doma. Tužiteljica se obratila Hrvatskom zavodu za socijalni rad [adresa], radi postupka obveznog savjetovanja prije razvoda braka, te je Zavod po provedenom savjetovanju sastavio Izvješće Klasa: 552-05/24-05/22 Urbroj: 139-043-03/05-25-6 od 24. siječnja 2025. god., iz kojeg slijedi da stranke nisu spremne za sporazumno rješavanje spora. S obzirom da zajednička djeca stranaka stanuju s tužiteljicom, a tuženiku je određena mjera opreza zabrane prilaska i uspostavljanja bilo kakve veze s tužiteljicom i mlt. djecom stranaka, nedvojbeno je da je u interesu djece da nastave stanovati s njom, pa je njezin zahtjev da djeca nastave stanovati s njom. S obzirom na taj zahtjev tužiteljice, te na obvezu tuženika da, pored tužiteljice, temeljem čl. 310. Obiteljskog zakona, pridonosi za uzdržavanje njihove zajedničke djece, kao i propisani minimalni iznos za uzdržavanje, tužiteljica smatra da je za uzdržavanje potreban i moguć mjesečni doprinos tuženika za mlt. RJ u iznosu od 290,00 eura, mlt. EJ 290,00 eura i za mlt. PJ 264,00 eura. Kako tuženik od 14. rujna 2024. ne doprinosi za uzdržavanje mlt. djece stranaka, ona imaju pravo na naknadu za uskraćeno uzdržavanje, temeljem odredbe čl. 289. Obiteljskog zakona. Slijedom svega navedenog, tužiteljice predlažu da Sud udovolji njihovom tužbenom zahtjevu u cijelosti. Na ročištu dana 16. travnja 2026. tužiteljica ZJ predložila je da Sud odredi određivanje njene samostalne roditeljske skrbi za djecu u pogledu bitnih osobnih stvari djece, te da se ocu ŽJ zabrani ostvarivanje osobnih odnosa s djecom.

    2. Tuženik JJ u svom je odgovoru na tužbu naveo kako nije suglasan s razvodom braka. Ukoliko ipak bude donesena odluka o razvodu braka suglasan je da djeca stanuju s majkom kao i do sada. Budući da nema primanja jer je na bolovanju kao onkološki bolesnik, u mogućnosti je plaćati uzdržavanje za svako dijete u iznosu od 150,00 eura. Do sada je sudjelovao u uzdržavanju svoje djece na način da je supruzi slao novac za djecu, pa tako je prije manje od mjesec dana supruzi poslao 200,00 eura, a i svakom od njih pa i supruzi po 50,00 eura dodatno. Prije toga, skoro svaki mjesec također je po svom susjedu, ne može se sjetiti kako se zove, slao za djecu po 50,00 ili 100,00 eura, ne zna. Nije plaćao uzdržavanje za djecu jer nema, 80%-tni je invalid.

    3. U dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u vjenčani list stranaka (str. 5 spisa), rodne listove djece (str. 6-8 spisa), izvješće o obveznom savjetovanju (str. 9- 10 spisa), rješenje o produljenju mjere opreza (str. 11-14 spisa), potvrde Porezne uprave (str. 36-41, 51 spisa), saslušane su stranke ZJ i JJ (str. 42-44 spisa) te je izvršen uvid u mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Kutina (str. 54-61 spisa).

    4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku; Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP), Sud smatra kako je tužbeni zahtjev tužiteljica djelomično osnovan.

    5. Odredbom čl. 51. st. 1. t. 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: OZ) propisano je da će sud razvesti brak:… 3. ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana.

    6. Slijedom navedene zakonske odredbe, Sud je razveo brak stranaka budući je bračna zajednica stranaka prestala u rujnu 2024. godine, pa je stoga od tada protekla godina dana.

    7. Odredbom čl. 104. st. 1. do 4. OZ-a propisano je da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb.

    8. Odredbom čl. 96. st. 2. OZ-a propisano je da su roditelji dužni sporazumno odrediti mjesto djetetova stanovanja, a ako roditelji ne stanuju zajedno, dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja.

    9. Budući su se roditelji suglasili da djeca mlt. RJ, mlt. EJ i mlt. PJ stanuju s majkom ZJ na njenoj adresi prebivališta, Sud je udovoljio prijedlogu stranaka smatrajući kako je to u potpunosti u interesu djece, a takav je zaključak u skladu s mišljenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Kutina.

    10. Sud je odlučio o ostvarivanju osobnih odnosa oca JJ s djecom temeljem odredbe čl. 123. st. 1. i 3. OZ-a kojom je propisano da sud može u odluci iz članka 413. stavka 1. ovoga Zakona ili u izvanparničnom postupku pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja, ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad iznimno ograničiti ili zabraniti pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo nužno radi zaštite dobrobiti djeteta. Sud je ovom odlukom zabranio pravo na ostvarivanje osobnih odnosa oca JJ s djecom na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Kutina, od dana 13. veljače 2026. iz kojeg proizlazi kako je u interesu djece mlt. RJ, mlt. EJ i mlt. PJ zabraniti ocu ostvarivanje osobnih odnosa s djecom . Naime, ocu je rješenjem Općinskog suda u Sisku, posl. br. Kovm-13/2025-6 od dana 23. travnja 2025. produljena mjera opreza zabranom približavanja žrtvi ZJ te djeci mlt. RJ, mlt. EJ i mlt. DJ, kojima se ne smije približiti na udaljenost ne manjoj od 100 metara, zabranom uspostavljanja ili održavanja bilo kakve veze sa žrtvama ZJ, mlt. RJ, mlt. EJ i mlt. PJ putem telefona ili mobitela s kojima ne smije uspostavljati niti održavati izravne ili neizravne veze, udaljenjem iz doma s adrese prebivališta u [adresa], a mjera opreza će trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do izvršnosti presude ili do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora ako je takva kazna izrečena. Rješenjem Općinskog suda u Sisku, posl. br. Kzd-54/2025-16 od dana 23. travnja 2026., okrivljenom ŽJ je produljena mjera opreza zabranom približavanja žrtvi ZJ, te djeci mlt. BJ, mlt. EJ i mlt. DJ, kojima se ne smije približiti na udaljenost ne manjoj od 100 metara, zabranom uspostavljanja ili održavanja bilo kakve veze sa žrtvama ZJ, BJ, EJ i PJ, putem telefona ili mobitela s kojima ne smije uspostavljati niti održavati izravne ili neizravne veze, udaljenjem iz doma s adrese prebivališta u [adresa] , a koje su određene rješenjem Županijskog suda u Sisku poslovni broj Kir-742/2024-3 od 13. rujna 2024., a produljene rješenjem Županijskog suda u Sisku poslovni broj Kir- 855/2024 od 14. studenog 2024., produljene rješenjem Županijskog suda u Sisku poslovni broj Kir-20/2025 od 30. siječnja 2025. i rješenjem Općinskog suda u Sisku Kovm-13/2025 od 23. travnja 2025. Određene mjere opreza trajat će dok za to postoji potreba, a najdulje do izvršnosti presude, time da će svaka dva mjeseca računajući od dana pravomoćnosti prethodnog rješenja o mjerama opreza sud ispitati po službenoj dužnosti postoji li još potreba za mjerama opreza, te će ih rješenjem produljiti ili ukinuti ako više nisu potrebne. Također, djeci je omogućeno izražavanje mišljenja vezano za pojedine segmente roditeljske skrbi, u odnosu na ostvarivanje osobnih odnosa s ocem tako je mlt. RJ izrazila kako ne želi imati kontakt s njim, mlt. EJ je izrazila kako bi voljela ostvariti nekakav kontakt s ocem u slučaju da nije pijan jer kontakt s ocem nema smisla dok on konzumira alkohol, a mlt. PJ je izrazila da oca ne bi željela vidjeti da se "dere na njih", bilo ju je strah kad je otac vikao. Stoga je Sud odlučio kao u izreci ove presude smatrajući da je ovakva odluka u cijelosti u skladu s dobrobiti djece.

    11. Budući se stranke nisu suglasile oko ostvarivanja roditeljske skrbi i visine uzdržavanja za djecu koje je dužan plaćati otac JJ, proveden je dokaz njihovim saslušanjem na okolnost potreba djece i mogućnost roditelja na plaćanje uzdržavanja u određenom iznosu. Tužiteljica ZJ u svom je iskazu navela kako i nadalje ostaje kod tužbe za razvod braka. Predložila je da djeca stanuju s njom budući da cijelo vrijeme skrbi za djecu i nakon prestanka faktične zajednice s tuženikom djeca stanuju s njom. Misli da je želja i djece ostati stanovati s njom. Ne zna da li tuženik može plaćati uzdržavanje za svo troje djece u iznosu koji je naveden u tužbi budući nije zaposlen. Zna da tuženik nije zaposlen unazad tri godine i da za to vrijeme prima inkluzivni dodatak i naknadu za bolovanje, što sveukupno iznosi oko 900,00 eura mjesečno, a tolika je njena mjesečna plaća. Tuženik prima inkluzivni dodatak zbog svoje bolesti, tumora na debelom crijevu. S obzirom na svoje zdravstveno stanje, a uz manju konzumaciju alkohola i cigareta, smatra da bi moglo doći do izlječenja i da bi mogao ići raditi. Ne zna u kojem stadiju je njegova bolest sada ali sada je već treća godina od kada mu je bolest dijagnosticirana. Tuženik je 2024. godine i kirurški liječen na debelom crijevu. Ne zna da li sada ima kakvu terapiju. Misli da je tuženiku dijagnosticiran alkoholizam i potreba njegova liječenja ali nije liječen. Tuženik je u dva navrata hospitaliziran u [adresa] radi alkoholizma i svaki put u trajanju od 21 dana, a koje liječenje je trebalo nastaviti, a što on nije. Tuženik sada trenutno živi u obiteljskoj kući kod svoje majke. Kuća u kojoj oni žive samovlasništvo je tužitelja, a drugih nekretnina u svom vlasništvu nema. Od vrijednih pokretnina nema ništa. BJ je 16 godina, ide u srednju školu hotelijersku u Garešnici, i preko tjedna za vrijeme trajanja školske godine stanuje u učeničkom domu u Garešnici, koji plaća 89,00 eura mjesečno cijelu godinu. Vozi ju u nedjelju navečer u dom i dolazi po nju u petak poslijepodne i vozi ju kući. Unutar te cijene smještaja su i tri obroka dnevno. Daje joj džeparac u iznosu od 20,00 do 30,00 eura tjedno, ovisno kada koliko može. Mjesečno za odjeću i obuću svakog djeteta potroši minimalno 30,00 eura, nekada više nekada manje. PJ pohađa 3. razred osnovne škole i za nju plaća dnevni boravak 40,00 eura mjesečno. EJ pohađa 8. razred osnovne škole. Za prehranu svo troje djece svaki mjesec moram izdvojiti oko 300,00 eura. Režijski troškovi za kuću u kojoj žive iznose oko 250,00 eura mjesečno, a radi se o kući prizemnici u kojoj se nalaz i trosobni stan. Djeca su zdrava i nemaju posebnih potreba. PJ i EJ idu u osnovnu školu u [adresa] i voze se školskim autobusom koji ne plaća. Za PJ i EJ od grada dobije vaučer u iznosu od 150,00 eura godišnje koji pokrije školske knjige dok za BJ mora platiti školske knjige i sav školski pribor kao i za PJ i EJ radne bilježnice i školski pribor. Za BJ je morala izdvojiti 180,00 eura ove godine za nabavu školskih knjiga i sveg školskog pribora dok je za PJ i EJ ukupno izdvojila 180,00 eura samo za školski pribor. Djeca nemaju izvanškolskih aktivnosti koja iziskuju dodatne troškove. Za druženja, igračke, kino ili sl. za svako dijete potroši oko 20,00 eura mjesečno. Vlasnica je osobnog automobila Ford Focus 2012. godište za koje održavanje, registraciju i osiguranje mora izdvojiti oko 750,00 eura svake godine. Zaposlena je kao spremačica u šumariji u [adresa] i mjesečna plaća joj iznosi 1.100,00 eura. Primatelj je dječjeg doplatka za sve troje djece u ukupnom iznosu od 212,00 eura. Drugih primanja nema. Djeca nemaju primanja. Također putuje svaki dan na posao, i plaćen joj je putni trošak od 60,00 eura koji iznos je uračunala u iznos od 1.100,00 eura. Tuženik je u prosincu 2025. godine djeci dao iznos od 300,00 eura ukupno i dao im je odojka. **.**.2026. R je dao za rođendan iznos od 200,00 eura, a njima ostalima svakoj po 50,00 eura. U kolovozu 2025. im je isto dao odojka. Kada je baka donijela novac podijelila je taj novac djeci, a u siječnju 2026. susjed IJ je donio navedeni novac koji je ona također podijelila djeci. Darovani novac djeca si štede za mobitel ili slične svoje potrebe. Misli da je u proljeće 2025. također susjed donio, misli 50,00 eura, a tada mu je i rekao da to nije dosta za troje djece. To je sve što je tuženik dao ili kupio djeci. Potrebe i želje djece bile bi puno više od ovog što je navela, ali je navela najosnovnije što je djeci potrebno, koliko može podmiriti. Mora gledati akcijske cijene prehrambenih proizvoda kako bi ih kupila. Od hrane je navela pokrivanje najosnovnijih potreba njihove obitelji, ali kada bi djeci priuštila sve ono što žele i trebaju to bi iznosilo puno više. Djeca su zadovoljna s tim, ali smatra da žive niskim standardom života. Ponešto joj pomognu njena majka i brat ali i oni teško žive i snalaze se.

    12. Tuženik JJ u svom je iskazu naveo kako su navodi tužiteljice o potrebama djece u cijelosti točni, samo on nema odakle podmirivati ove troškove. Od prije tri godine je na bolovanju zbog dijagnoze raka debelog crijeva radi kojeg je operiran pet puta. Redovito uzima terapiju i odlazi na liječničke preglede. 80%-tni je invalid i s obzirom na ovaj utvrđeni invaliditet ni je u mogućnosti raditi i ostvarivati dodatnu zaradu. Naknada za bolovanje mu iznosi 530,00 eura mjesečno i dodatak zbog bolesti 420,00 eura mjesečno. Drugih primanja nema. Automobil koji vozi tužiteljica je prepisao na nju budući je bio njegovo vlasništvo , ali još uvijek za njega plaća kredit 180,00 eura mjesečno, još godinu dana. Kuća u kojoj živi tužiteljica s djecom je suvlasništvo njega i tužiteljice, ali je on upisan kao jedini vlasnik. Druge imovine u svom vlasništvu nema. U mogućnosti je za svako dijete plaćati iznos od 150,00 eura mjesečno, više ne može. Ne konzumira alkohol. Točno je da mu je zaštitarka Suda u džepu danas pronašla bocu s alkoholnim pićem koje je kupio za susjeda. Sada trenutno živi kod majke u [adresa], a koja kuća je vlasništvo njegove majke i gdje plaća sve režije on. U iznosu od 70,00 eura svakog mjeseca dobije vaucher za potrošnju struje, a koji vaucher koristi tužiteljica za plaćanje režija.

    13. Odredbom čl. 105. st. 1., 3. i 4. OZ-a propisano je da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 416. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona. Roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.

    14. Odredbom čl. 416. st. 1., 2. i 3. OZ-a propisano je da će, prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima s djetetom sud: 1. razgovarati s djetetom osobno ili uz pomoć posebnog skrbnika djeteta ili druge stručne osobe, sukladno odredbama ovoga Zakona o izražavanju mišljenja djeteta; 2. utvrditi na koji način je svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i na koji način je ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoršanja obiteljskih odnosa te 3. po potrebi pribaviti nalaz i mišljenje centra za socijalnu skrb ili ovlaštenog sudskog vještaka. Sud će u postupku posebno cijeniti: 1. spremnost svakog od roditelja na suradnju u postupku obveznog savjetovanja ili spremnost na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji i 2. spremnost svakog od roditelja na poticanje ostvarivanja osobnih odnosa s drugim roditeljem. Spremnost na suradnju iz stavka 2. ovoga članka nije od važnosti u slučajevima obiteljskog nasilja.

    15. Sud je pribavio nalaz i mišljenje HZSR, PU Kutina iz kojeg proizlazi kako svo troje djece istovjetno opisuje trenutno primjereno i skladno obiteljsko funkcioniranje u obitelji s majkom, opisuju primjerene i stabilne obiteljske interakcije te kako su zadovoljene sve njihove potrebe. U odnosu na oca iskazuju sjećanja na agresivno ponašanje i prekomjerno konzumiranje alkohola, doživljaj stresa i straha dok je otac živio u obitelji. HZSR, PU Kutina je mišljenja da je u najboljem interesu djece da majka u potpunosti samostalno ostvaruje roditeljsku skrb što uključuje i zastupanje djece u pogledu bitnih osobnih stvari djece.

    16. Kako postoji sumnja da je od strane oca JJ prema majci ZJ i djeci došlo do nasilja u obitelji, spremnost oca na suradnju nije od važnosti, a što je i u skladu mišljenjem Stručnog tima HZSR PU Kutina. Sud smatra kako je odluka o ostvarivanju samostalne roditeljske skrbi majke za djecu, uz istodobno ograničavanje oca u ostvarivanju roditeljske skrbi u skladu s dobrobiti djece.

    17. Budući je rješenjem Općinskog suda u Sisku od dana 23. travnja 2026. tuženiku ŽJ produljena mjera opreza zabranom približavanja tužiteljici ZJ, te djeci mlt. BJ, mlt. EJ i mlt. DJ, kojima se ne smije približiti na udaljenost ne manjoj od 100 metara, zabranom uspostavljanja ili održavanja bilo kakve veze s ZJ, BJ, EJ i PJ, putem telefona ili mobitela s kojima ne smije uspostavljati niti održavati izravne ili neizravne veze, udaljenjem iz doma s adrese prebivališta, Sud smatra kako je zahtjev tužiteljice za ostvarivanjem samostalne roditeljske skrbi za djecu u potpunosti u interesu i za dobrobit djece.

    18. Odredbom čl. 311. st. 1. i 2. OZ-a propisano je kako se ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta.

    19. Odredbom čl. 313. st. 1. i 2. OZ-a propisano je kako se ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje. Ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.

    20. Prilikom utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje djece koje je dužan plaćati tuženik JJ, Sud je utvrdio ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje u skladu s odredbom čl. 307. st. 1. OZ-a.

    21. Sud smatra navode majke i z.z. djece ZJ osnovanima kada navodi koje su potrebe mlt. BJ, mlt. EJ i mlt. PJ i koliki su troškovi za njihovo podmirenje. Sud smatra da je majka realno iskazala potrebe djece, a imajući u vidu uzrast djece i današnje troškove života. Radi se o djevojčicama od 16, 14 i 9 godina starosti, koje pohađaju srednju odnosno osnovnu školu, a majka je realno iskazivala troškove školskih potrepština te ostalih školskih obveza djece, kao i visinu osnovnih potreba djece za prehranom, odjećom obućom, i ostalih potreba djece njihova uzrasta. Sud smatra kako je za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba djece u vidu stanovanja (režijski troškovi), školskih potreba, prehrane, odijevanja, higijene, skrbi o zdravlju djece i druge slične troškove djece potrebno osigurati najmanje 300,00 eura mjesečno za svako dijete, a koji iznos je realno iskazan s obzirom na troškove života u Republici Hrvatskoj, a koji svakoga dana mogu biti samo veći, kao i potrebe djece koje nastaju njihovim odrastanjem.

    22. Što se tiče financijskih mogućnosti tuženika JJ za plaćanje uzdržavanja djece, Sud je poklonio vjeru njegovom iskazu budući ga je potvrdila i majka djece, a i iz dokumentacije koju je dostavio u spis predmeta proizlazi da u 2025. godini nije imao dohodak. Tuženik je teško bo lesna osoba, na dugotrajnom je bolovanju, i primatelj je naknade za bolovanje u iznosu od 530,00 eura mjesečno i dodatka zbog bolesti u iznosu od 420,00 eura mjesečno te drugih primanja nema. Tuženik, osim zajedničke djece stranaka nema drugih obveza uzdržavanja. Sud smatra navode tuženika o troškovima njegova života osnovanima jer su navedeni skromno (živi u kući sa svojom majkom) te ima troškova za zadovoljavanje svojih osnovnih osobnih potreba. Sud je tako uzeo u obzir njegovo imovinsko stanje, sva njegova primanja i činjenicu da zbog bolesti nema mogućnosti stjecanja povećane zarade, njegove vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja u smislu odredbe čl. 307. st. 3. OZ-a.

    23. Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (Narodne novine 75/25) propisani su minimalni novčani iznosi koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom, određuju se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske, koja za 2024. godinu, iznosi 1.318 eura, prema objavi Državnog zavoda za statistiku (»Narodne novine«, broj 34/25) te iznosi: za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne neto plaće 290,00 eura i za dijete od 7 do 12 godina 20 % prosječne neto plaće 264,00 eura.

    24. Također, Odlukom o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta (Narodne novine 75/25) određuju se iznosi uzdržavanja prema prosječnim potrebama maloljetnog djeteta u skladu s dobi djeteta, prihodima roditelja obveznika uzdržavanja prema platnim razredima i prosječnim troškovima života u Republici Hrvatskoj. Iznosi uzdržavanja se određuju za svako dijete prema sljedećoj tablici platnih razreda prihoda obveznika uzdržavanja, mjesečnog iznosa uzdržavanja prema dobi djeteta te zajamčenog preostalog dijela prihoda. Tako je za platni razred prihoda obveznika uzdržavanja do 1.318 eura, za dob djeteta 13 -18 godina određen je iznos uzdržavanja od 290,00 eura, a za dob djeteta 7 -12 godina određen je iznos uzdržavanja od 264,00 eura.

    25. Dakle, ovim Odlukama propisan je minimalni novčani iznos koji predstavlja minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, kao i prosječne potrebe maloljetnog djeteta, a tuženik ima obvezu uzdržavanja troje maloljetne djece te je stoga Sud primijenio odredbu čl. 314. st. 3. OZ-a kojom je propisano da iznimno od stavka 2. ovoga članka, potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu se utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma: 1. ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece… Također je utvrđeno da svako dijete prima dječji doplatak u iznosu od 70,00 eura mjesečno pa je stoga i ta činjenica uzeta u obzir prilikom utvrđivanja visine uzdržavanja za djecu. Slijedom navedenog, Sud smatra kako su iznosi uzdržavanja od 145,00 eura mjesečno za mlt. RJ, 145,00 eura za mlt. EJ i 132,00 eura za mlt. PJ, iznosi koje je tuženik u mogućnosti plaćati, a koji će iznosi, uz dječji doplatak, zadovoljiti najosnovnije potrebe djece.

    26. Slijedom svega navedenog, Sud je odredio visinu uzdržavanja za djecu stranaka u iznosima koji su manji u odnosu na iznose određene iz Odluke o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta, u skladu s dobi djece, prihodima roditelja obveznika uzdržavanja prema platnim razredima i prosječnim troškovima života u Republici Hrvatskoj, koji iznosi su manji od iznosa koji se tužbom potražuju, međutim Sud smatra kako će dosuđeni iznosi donekle podmiriti njihove osnovne životne potrebe. Sud smatra kako veće iznose od određenih tuženik JJ nije u mogućnosti podmirivati s obzirom na svoje zdravstveno stanje, imovno stanje, mjesečna primanja i troškove života te mogućnosti ostvarivanja dodatne zarade bez štetnih posljedica za zadovoljavanje svojih potreba.

    27. Sud je majci ZJ cijenio da svoj udio u obvezi uzdržavanja djece ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djeci, dok je otac dužan svoju obvezu uzdržavanja djece ispunjavati zadovoljavanjem materijalnih potreba djece u obliku novčanog uzdržavanja, sve temeljem čl. 310. st. 1. i 2. OZ-a kojim je propisano da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzd ržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

    28. Člankom 289. stavak 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: OZ) propisano je da roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao uzdržavanje za svoje maloljetno dijete dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe.

    29. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva maloljetnih tužiteljica u dijelu u kojem traže naknadu za uskraćeno uzdržavanje u razdoblju od 15. rujna 2024. do 17. srpnja 2025., Sud smatra kako im pripada pravo na uskraćeno uzdržavanje za to razdoblje budući da tuženik, otac, kao obveznik uzdržavanja zajedničke djece stranaka koji nije stanovao s djecom jer mu je rješenjem Županijskog suda u Sisku broj Kir-742/2024 od 13. rujna 2024. određena mjera opreza zabranom približavanja tužiteljicama na udaljenost manjoj od 100,00 metara,, zabrana uspostavljanja ili održavanja bilo kakve veze s njima te udaljenje iz doma s adrese prebivališta, te stoga nije u tom razdoblju doprinosio za uzdržavanje mlt. RJ, mlt. EJ i mlt. PJ. Naime, odredbom čl. 288. st. 1. OZ-a propisano je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete. Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta.

    30. Sud smatra kako je tuženik JJ u mogućnosti za mlt. RJ platiti iznos za uskraćeno uzdržavanje od 145,00 eura mjesečno, za mlt. EJ iznos od 145,00 eura mjesečno te za mlt. PJ iznos od 132,00 eura jer su takvi iznosi bili u skladu s dokazanim potrebama tužiteljica te mogućnostima tuženika kako je to gore već navedeno. Otac je bio dužan svoju obvezu uzdržavanja djece ispunjavati zadovoljavanjem materijalnih potreba djece u obliku novčanog uzdržavanja, sve temeljem čl. 310. st. 1. i 2. OZ-a kojim je propisano da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Tuženik ničim nije dokazao da je svoju obvezu izvršavao u utuženom razdoblju, stoga je udovoljeno tužbenom zahtjevu tužiteljica u dijelu kako je to navedeno.

    31. Slijedom svega navedenog, Sud smatra u postupku dokazanim osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljica, kao i djelomično visinu tužbenog zahtjeva tužiteljica te je stoga odlučeno kao u izreci presude.

    32. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; dalje: ZOO) kojim je propisano da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Smatra se da je obveza uzdržavanja za pojedini mjesec nastala krajem mjeseca za koji je uzdržavanje trebalo dati, a u visini koja se može odrediti prema članku 314. ovoga Zakona (čl. 289. st. 2. OZ-a). Stoga je Sud tužiteljicama dosudio i plaćanje zakonske zatezne kamate na dospjele, a neplaćene iznose uzdržavanja od dana dospijeća svakog dugovanog iznosa.

    33. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

    34. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 366. st. 1. OZ-a kojim je propisano da u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta sud će o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. Iz cjelokupnog postupka utvrđeno je kako je ovaj parnični postupak vođen u interesu djece, u kojemu se postupku tuženik protivio zahtjevu tužitelja, nije bio spreman na sporazumno rješavanje pitanja razvoda braka i roditeljskih prava, a što je rezultiralo vođenjem ovog parničnog postupka. Tužiteljicama je stoga, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, priznat trošak jednokratne odvjetničke nagrade za cijeli prvostupanjski postupak u iznosu od 400,00 eura temeljem Tbr.7.3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

    U Petrinji, 20. svibnja 2026.

    Sutkinja

    Blaženka Navara

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda pismeno, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

    DNA:

    1.Tužiteljica po punomoćnici HJ, odvjetnici iz [adresa]

    2. Tuženik

    3. HZSR i MU, po pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.