REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-276/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać-Ručević predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja Društva sa ograničenom odgovornošću Miscanthus Teophipol, OIB 93532831706, Zavodska ulica 15, gradsko naselje Teophipol, Hmeljnički rajon, Hmeljnička oblast, Ukrajina, kojeg zastupa punomoćnik Borna Dejanović, odvjetnik u Zagrebu, protiv protustranke Miscanthus d.o.o., OIB 47322272439, Zagreb, Ulica Petra Hektorovića 2, kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Loboja, odvjetnik u Zagrebu, radi priznanja i ovrhe stranog arbitražnog pravorijeka, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije protivnika priznanja - ovršenika protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Gž-25/2024 od 6. svibnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj R1-132/2024-12 od 4. studenoga 2024., u sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog protustranke za dopuštenje revizije u dijelu naznačenih pravnih pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog protustranke u dijelu u kojem se prijedlog odnosi na povredu prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda drugog stupnja potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja kojom je riješeno:

„I. Priznaje se u Republici Hrvatskoj i izjednačuje se s pravorijekom arbitražnog suda u Republici Hrvatskoj pravorijek Bečkog međunarodnog arbitražnog centra broj ARB-5721 od 8. ožujka 2024. koji glasi:

1. Tuženiku se nalaže da tužitelju plati 74.800 Eur plus kamate obračunate od

27. lipnja 2022 i do isplate:

- po stopi od 5,49% za razdoblje od 27. lipnja 2022. do 30. lipnja 2022.;

- po stopi od 5,31% za razdoblje od 1. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022.;

- po stopi od 5,50% za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023.;

- po stopi od 7% za razdoblje od 1. srpnja 2023. do isplate.

2. Ugovor o prodaji br. 13-12/2021 od 15. prosinca 2021. proglašava se raskinutim na dan 27. lipnja 2022.

3. Tuženiku se nalaže da tužitelju plati iznos od 20.639,76 Eur za troškove arbitraže plus kamate obračunate nakon odluke, od datuma Konačne arbitražne odluke do potpune isplate, po stopi od tri postotna poena više od kamatne stope koju primjenjuje Europska središnja banka u svojim glavnim operacijama refinanciranja izvršenim prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta.

4. Svi ostali zahtjevi Strana se odbacuju.

II. Na temelju ovršne isprave konačnog pravorijeka Bečkog međunarodnog arbitražnog centra, broj ARB-5721 od 8. ožujka 2024., a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja:

- u iznosu od 74.800,00 Eur, uvećano za zateznu kamatu koja teče po stopi od 5,49 % za razdoblje od 27. lipnja 2022. do 30. lipnja 2022., po stopi od 5,31 % od 1. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022., po stopi od 5,50 % od 1. siječnja 2023 do 30. lipnja 2023., po stopi od 7 % od 1. srpnja 2023., pa do isplate;

- u iznosu od 20.639,76 Eur, uvećano za zateznu kamatu tekuću od 8. ožujka 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koje je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena;

određuje se ovrha

pljenidbom novčanih sredstava po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim banka u kojima ovršenik ima otvorene račune i oročena novčana sredstva prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika OIB: 47322272439, a bez suglasnosti ovršenika i njihovim prijenosom na račun ovrhovoditelja kod banke JSB

„UKRGASBANK”, broj računa (IBAN): [broj bankovnog računa], BIC (SWIFT): UGASUAUKXXX.

Nalaže se Financijskog agenciji da izda nalog poslovnim bankama u kojima ovršenik ima otvorene račune i oročena novčana sredstva da novčani iznos za koji je ovrha određena prenesu na račun ovrhovoditelja otvoren kod poslovne banke JSB

„UKRGASBANK”, broj računa (IBAN): [broj bankovnog računa], BIC (SWIFT): UGASUAUKXXX.

Dostavom ovog rješenja Financijskog agenciji ovrhovoditelj stječe založno pravo nad tražbinama ovršenika prema svojim poslovnim bankama do iznosa ovršne tražbine.

III. Nalaže se ovršeniku nadoknaditi ovrhovoditelju troškove ovog postupka u iznosu od 2.129,31 Eur, u roku od 8 dana.

IV. Odbija se prijedlog predlagatelja-ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka u iznosu od 2.267,50 Eur.“.

2. Protiv rješenja suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi protustranka zbog pitanja:

„1. Je li strani arbitražni pravorijek u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske sukladno odredbi članka 36. stavka 2. točke 2. i odredbama članka 40. Zakona o arbitraži ako je izričito protivan kogentnim odredbama Zakona Republike Hrvatske?

2. Je li sud dužan u postupku priznanja stranog arbitražnog pravorijeka utvrditi je li predmetni pravorijek sukladan s javnim poretkom Republike Hrvatske sukladno odredbi članka 36. stavka 2. točke 2. i odredbama članka 40. Zakona o arbitraži? 3. Je li sud dužan u postupku priznanja stranog arbitražnog pravorijeka utvrditi je li predmetni pravorijek sukladan s kogentnim odredbama zakona Republike Hrvatske sukladno odredbi članka 36. stavka 2. točke 2. i odredbama članka 40. Zakona o arbitraži?

4. Je li stranka koja traži priznanje ili ovrhu pravorijeka odnosno koja se u postupku na njega poziva dužna uz svoj pisani prijedlog podnijeti sudu izvornik pravorijeka ili propisno ovjerovljeni prijepis pravorijeka sukladno odredbi članka 47. stavka 1. Zakona o arbitraži te može li se pravorijek priznati ako stranka isto ne podnese?

5. Je li stranka koja traži priznanje ili ovrhu pravorijeka odnosno koja se u postupku na njega poziva dužna uz svoj pisani prijedlog podnijeti sudu i izvornik ugovora o arbitraži ili propisno ovjerovljeni prijepis toga ugovora sukladno odredbi članka 47. stavka 2. Zakona o arbitraži te može li se pravorijek priznati ako stranka isto ne podnese?

6. Je li stranka koja traži priznanje ili ovrhu pravorijeka odnosno koja se u postupku na njega poziva dužna uz svoj pisani prijedlog, ako pravorijek ili ugovor iz članka 47. stavka 1. i 2. Zakona o arbitraži nisu sastavljeni na hrvatskom jeziku, dužna podnijeti sudu i propisno ovjerovljeni prijevod tih isprava na hrvatskom jeziku te može li se pravorijek priznati ako stranka isto ne podnese?“,

za koja ističe da udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).

3. Istovremeno podnosi prijedlog i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a zbog povrede prava na pravično suđenje.

4. Na prijedlog nije odgovoreno.

5. Prijedlog je nedopušten.

6.1. Ovaj sud je odgovarajući na žalbene navode protustranke na iste odgovorio kako slijedi:

„8. Odredbom čl. 40. st. 1. Zakona o arbitraži ("Narodne novine", broj 88/01 – dalje: ZA) propisano je da će se strani pravorijek priznati i odrediti njegova ovrha u Republici Hrvatskoj osim ako sud u povodu prigovora protivne stranke utvrdi da postoji neki od razloga iz čl. 36. st. točka 1. ZA, ili da pravorijek još nije postao obvezan za stranke, ili da ga je sud zemlje u kojoj je ili po čijem je zakonu donesen poništio ili da je odgodio nastupanje njegovih učinaka. Stavkom 2. istog članka ZA propisano je da će se priznanje ovrha stranog pravorijeka odbiti ako sud utvrdi da predmet spora nije arbitrabilan prema zakonima Republike Hrvatske i ako bi priznanje i ovrha pravorijeka bili u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.

11. Mišljenje žalitelja, da stajalište arbitra, izraženo u spornoj arbitražnoj odluci, kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za primjenu odredbi koje reguliraju izmjenu ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti, već da su ispunjene pretpostavke za primjenu odredbi o nemogućnosti ispunjenja za koju ne odgovora niti jedna strana, ne predstavlja razlog zbog kojeg bi sporni pravorijek bio u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske. To stoga, što su oba instituta regulirana Zakonom o obveznim odnosima (čl. 369. i čl. 373. ZOO), pa samim time primjena tih instituta ne može biti u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.“.

6.2. Stoga, s obzirom da se priznanje stranog pravorijeka sukladno čl. 36. Zakona o arbitraži može odbiti iz vrlo ograničenih razloga, prema ocjeni ovog suda pitanja koja postavlja u prijedlogu protustranka nisu pitanja koja udovoljavaju uvjetima iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a jer odgovor na njih ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja, a svojim uopćenim karakterom u biti polemiziraju s ocjenama i utvrđenjima sudova nižeg stupnja, zbog čega je ocijenjeno da se ne radi o pitanjima čijim odgovorom bi se stvo rila pravna shvaćanja koja bi osigurala jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili koja bi služila za razvoj prava kroz sudsku praksu.

6.3. Pozivanje na standard „zdravog razuma“ posve je promašeno jer su sudovi dali jasne i nedvosmislene razloge koji korespondiraju s činjeničnim utvrđenjima i s važećim pravnim okvirom.

7. Glede razloga iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a i istaknute povrede prava na pravično suđenje Postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, kao i prilozima koje je protustranka dostavila uz prijedlog u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a, nije učinila vjerojatnim da bi joj bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona. Naime, ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižim sudovima protustranci bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima predlagatelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze, te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim odlukama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode stranaka. Njihove odluke su detaljno obrazložene, te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da protustranka nije imala pravično suđenje, čime nije niti učinila vjerojatnim da bi joj u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP - a.

8. S obzirom na izloženo odlučeno je kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a (pod I. izreke) i primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a (pod II.).

Zagreb, 20. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Goranka Barać-Ručević