Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-5027/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Davorka Kučana i Renate Popović, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice HD, zastupane po braniteljima iz Odvjetničkog društva Macura i Restović j.t.d., iz Šibenika, zbog prekršaja iz članka 129. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22) uz primjenu članka 293. stavka 2. cit. Zakona, odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova RH, Policijske uprave šibensko-kninske, Postaje prometne policije Šibenik, protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 30. ožujka 2026., poslovni broj: Pp-2794/2023-4 na sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova RH, Policijske uprave šibensko-kninske, Postaje prometne policije Šibenik, kao neosnovana, te se potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik je oslobođen od optužbe da bi da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 129. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama uz primjenu članka 293. stavka 2. cit. Zakona.
2. Istom presudom, temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv pobijane presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe.
4. U žalbi tužitelj navodi da u izdanom obaveznom prekršajnom nalogu, u činjeničnom opisu prekršaja stoji: „Protiv zakonskog skrbnika HD, rođene 1993. godine iz Goriša radi propuštanja nadzora nad djetetom ŠD, sukladno članku 9. stavku 3. Prekršajnog zakona u svezi počinjenih prekršaja od strane njezinog sina, djeteta RD iz članka 129. stavka 1., kažnjivo po članku 129. stavku 3. uz primjenu članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama podnesen je obavezni prekršajni nalog.“ Stoga da iz izdanog obaveznog prekršajnog naloga, u činjeničnom opisu prekršaja, da je jasno navedeno da je okrivljenica roditelj djeteta RD te da je ista sukladno članku 9. stavku 3. Prekršajnog zakona propustila nadzor nad istim kojom prilikom je dijete RD, kao pješak, prouzročio prometnu nesreću nad ozlijeđenom osobom.
5. Predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
6. Žalba nije osnovana.
7. Vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), ispitivalo je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ista pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitalo je jesu li presudom počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
8. Naime, okrivljenica je oslobođena od optužbe da bi počinila prekršaj iz članka 129. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uz primjenu članka 293. stavka 2. cit. Zakona na način da bi se 2. lipnja 2023. u 19,25 u mjestu Goriš, Ulica Labori 66, kućni podbroj D, dijete pješak RD (2017) iz Goriša kretao u mjestu Goriš iz ograđenog dvorišnog prostora kbr. 66D ulice Labori iz smjera sjevera u smjeru juga, stupajući, tj. prelazeći kolnik u smjeru juga na mjestu gdje nema obilježenog pješačkog prijelaza, a da se prije stupanja na kolnik nije uvjerio da to može učiniti na siguran način, uslijed čega na sjevernoj prometnoj traci na tijelo djeteta pješaka prednjim desnim dijelom Pp-2794/2023-4 vozila nalijeće osobni automobil marke Dacia registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao UD (1948) iz Šibenika koji se kretao kolnikom ulice Labori iz smjera istoka u smjeru zapada, te da od sudara dijete pješak biva odbačeno na kolnik naprijed ispred vozila, nakon čega je pješak RD (2017.) vozilom HMP Šibenik prevezen u OB Šibenik na liječnički pregled gdje su mu nakon ukazane liječničke pomoći konstatirane lake tjelesne ozljede, nakon čega je pušten na kućnu njegu, a opisanom radnjom je prouzročio prometnu nesreću s ozlijeđenom osobom.
9. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je osnovano zaključio da je tužitelj prilikom donošenja obaveznog prekršajnog naloga povrijedio odredbe materijalnog prekršajnog prava te je dao valjane razloge da u činjeničnom opisu nedostaje bitno obilježja djela prekršaja iz članka 129. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
10. Naime, prvostupanjski sud je osnovano pod točkom 10. obrazloženja pobijane presude naveo da činjenični opis djela u izreci optužnog prijedloga (obaveznog prekršajnog naloga) ne sadrži radnju u smislu činjenja ili nečinjenja koje se okrivljenici stavlja na teret, a koja radnja bi se, s obzirom da se radi o djetetu mlađem od 14 godina, sukladno odredbi članka 9. stavka 3. Prekršajnog zakona sastojala u propuštanju nadzora roditelja ili drugog tko je nadzirao tu osobu, kao niti da se ne navodi odnos između okrivljenice i RD koji je izazvao prometnu nesreću. Stoga da ovakav opis nema konkretizacije odlučnih činjenica, odnosno preciziranja odnosa okrivljenice s djetetom ni njezine radnje, odnosno propusta kojim je ostvarila prekršaj. Budući je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja jer u protivnom tako opisano djelo po propisu nije prekršaj.
11. Sa ovakvim obrazloženjem u potpunosti se slaže i ovaj sud, te je mišljenja da je slijedom navedenog, okrivljenicu na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona trebalo osloboditi od optužbe i odlučiti kao u izreci pobijane presude.
12. Naime, odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona izričito je propisano da ako sud, ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.
13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 20. svibnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Marcela Soljačić-Prester, v.r.
Nediljko Boban, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku, u 5 otpravaka za spis, Odvjetničko društvo Macura i Restović j.t.d., iz Šibenika, okrivljenika i tužitelja.
