REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-2423/2023-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Goranu Goluži, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice NĆ (prije N) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miličević-Šupuković iz Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćniku Lidiji Klepo, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 15. travnja 2026. godine, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Ivane Ljubas, odvjetnice iz Zagreba, te punomoćnika tuženika Damira Salahovića, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, dana 20. svibnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužiteljici NĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete i tuđe pomoći iznos od 5.348,05 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 29. veljače 2024. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica NĆ s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 385,63 eur zajedno sa zateznom kamatom na navedeni iznos od 7.07.2021. godine do isplate te za tijek kamata na dosuđeni iznos od 5.348,05 eur za razdoblje od 7.07.2021. godine do 28. veljače 2024. godine.

r i j e š i o  j e

I. Dopuštaju se preinake tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva u skladu s podneskom tužiteljice od 31.10.2024. godine i podneskom tužiteljice od 3.07.2025. godine.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužiteljici NĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 2.250,84 eur zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 20. svibnja 2026. godine do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od petnaest dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice NĆ za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 29. rujna 2023. godine navodi da je 27. veljače 2021. godine, na križanju [adresa] i [adresa] u [adresa], stradala u prometnoj nesreći kao vozač vozila reg. ozn. [registarska oznaka] te da je tom prilikom zadobila tjelesne ozljede. Navodi da je za nezgodu odgovoran ČĆ iz [adresa], vozač vozila reg. ozn. [registarska oznaka]. Do predmetne nezgode je došlo na način da je štetnik ne poštujući prometna pravila o pravu prednosti prolaska oduzeo prednost prolaska tužiteljici te je prednjim dijelom svojega vozila naletio na prednji lijevi dio vozila tužiteljice čime je uzrokovao udar te nastanak predmetne štete. Vozilo štetnika je u vrijeme prometne nezgode bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja od automobilske odgovornosti, broj police: [broj police]. Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, a radi čega joj je pružena pomoć u Kliničkom bolničkom centru Zagreb i Kliničkom bolničkom centru „Sestre milosrdnice“ u Zagrebu gdje je obavila fizikalnu terapiju. Slijedom navedenog tužiteljica tužbom potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu od 3.800,00 EUR/28.631,10 kn.

Gornji iznos tužiteljica smatra pravičnom naknadom, imajući u vidu sljedeće činjenice:

- pretrpljeni bolovi, za koje potražuje iznos od 1.300,00 EUR/9.794,85 kn,

- pretrpljeni strah, za koji potražuje iznos od 1.100,00 EUR/8.287,95 kn,

- duševne boli zbog smanjenih životnih aktivnosti za koje potražuje iznos od 1.200,00 EUR/9.041,40 kn,

- za tuđu pomoć i njegu, za koju potražuje iznos od 200,00 EUR/1.506,90 kn. Nadalje, tužiteljica navodi da se u mirnom postupku obratila tuženiku, dana 6. srpnja 2021. godine koji joj je isplatio iznos od 1.459,95 EUR/11.000,00 kn na ime cjelokupne naknade štete. Slijedom navedenog, tužiteljica tužbom potražuje iznos od 2.340,05 eur / 17.631,11 kn zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 7. srpnja 2021. godine do isplate te parnični trošak zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate. Naime, kako navodi, tužiteljica sukladno čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14) potražuje zakonske zatezne kamate od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, odnosno od 7. srpnja 2021. godine, pa do isplate. Međutim, nakon provedenog medicinskog vještačenja, tužiteljica je postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 31.10.2024. godine (list 70-71 spisa), preinačila tužbu, tako da potražuje iznos od 4.197,10 eur zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 7. srpnja 2026. do isplate te parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate, da bi podneskom od 3.07.2025. godine (list 180-182 spisa), zbog inflacije, ponovno preinačila tužbu tako da konačno potražuje 5.733,68 eur zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 7. srpnja 2026. do isplate te parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate. Tuženik se preinaci iz podneska tužiteljice od 31.10.2024. godine i preinaci iz podneska tužiteljice od 3.07.2025. godine protivio u podnesku od 15.07.2025. godine, a sud je obje navedene preinake dopustio temeljem čl. 190. st. 2. ZPP-a, ali i iz razloga jer je to po mišljenju suda svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Naime, prva preinaka bila je nakon provedenog medicinskog vještačenja, a druga nakon relativno velike inflacije, što se ne bi moglo tumačiti kao krivnja tužiteljice.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 27.02.2021. godine dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen

– temeljem čl. 22.st.1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušavanja zdravlja i d) uništenja ili oštećenja stvari, kao i odgovornost vozača vozila osiguranog kod tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, jer iz dostavljene medicinske dokumentacije ne proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala dosudu novčane naknade u tužbom zatraženom iznosu, posebice imajući u vidu nespornu isplatu učinjenu od strane tuženika u iznosu od 1.459,95 EUR na ime naknade cjelokupne štete. Naime, tuženik navodi da je iz spisu priležeće medicinske dokumentacije razvidno kako su površinske ozljede zadobivene u predmetnom štetnom događaju kod tužiteljice rezultirale posve lakom povredom prava osobnosti, a ujedno iz iste proizlazi kako tužiteljica od ranije ima tegobe uslijed ranije narušenog zdravlja ( degenerativne promjene kralježnice, pretilost, etc), koje nisu ni u kakvoj vezi sa predmetnim štetnim događajem, a koje su utjecale na tijek i duljinu liječenja, pa je nužno prije provođenja medicinskog vještačenja pribaviti ovjerenu presliku cjelokupnog zdravstvenog kartona tužiteljice. Ujedno tuženik navodi da medicinska dokumentacija dostavljena uz tužbu, a koja je nastala u 2023. godini nije u vezi sa ozljeđivanjem u predmetnom štetnom događaju, nego se odnosi na neke tegobe tužiteljice nastale neovisno o predmetnom ozljeđivanju. Tuženik osporava i visinu zahtjeva tužiteljice s naslova naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iz razloga jer smatra da joj pomoć druge osobe, imajući u vidu težinu ozljede i sve druge okolnosti, nije bila potrebna u iznosu zatraženom tužbom. Tuženik osporava i zatraženi tijek kamata, smatrajući kako bi, u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva, tužiteljica imala pravo na zatezne kamate tekuće od presuđenja. Prednje prvenstveno iz razloga jer u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva tužiteljičino liječenje nije bilo završeno, pa je tužiteljica naknadno u nekoliko navrata dostavljala medicinsku dokumentaciju, temeljem koje je tuženik u dva navrata i isplatio ukupni iznos od 1.459,95 EUR na ime naknade predmetne štete. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev preko primjerenog iznosa i obvezati tužiteljicu da naknadi tuženiku parnični trošak.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvješće o prometnoj nesreći (list 5 spisa), u medicinsku dokumentaciju (list 6-25,49-50 spisa), u odštetni zahtjev od 1. srpnja 2021. (list 26-27 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po dr. Igoru Stipančiću i dr. Gordanu Makariću (list 59-63 spisa), izvršen je uvid u elektronički zapisnik iz matice rođenih (list 82-83 spisa), u zdravstveni karton tužiteljice (list 84- 177 spisa) te su saslušani vještaci dr. Igor Stipančić i dr. Gordan Makarić (list 231- 232 spisa).

4. Druge dokaze sud nije izvodio budući da stranke nisu stavljale dokaznih prijedloga, a što su dužne temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Naime, sud je odbio dokazni prijedlog tuženika da se provede novo psihijatrijsko vještačenje jer su vještaci, po mišljenju suda vrlo detaljno i logično otklonili sve prigovore tuženika. Nakon toga su punomoćnici stranaka na zadnjem ročištu izjavili da nemaju drugih dokaznih prijedloga i da predlažu zaključenje glavne rasprave.

5. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, te odgovornost. Nije sporno da su tuđu pomoć i njegu tužiteljici pružali ukućani.

7. Sporna je samo visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa od 1.459,95 eur, te je sporan zatraženi tijek zateznih kamata na utuženi iznos.

8. Glede neimovinske štete i tuđe pomoći i njege provedeno je medicinsko vještačenje po vještacima dr. Igoru Stipančiću i dr. Gordanu Makariću (list 59-63 spisa). Vještaci u svom nalazu i mišljenju navode da je tužiteljica NĆ sudjelovala u štetnom događaju 27. veljače 2022. godine, pri čemu je zadobila trzajnu ozljedu vrata i natučenje slabinskog dijela leđa. Ove su joj ozljede utvrđene na dan štetnog događaja. Zbog trzajne ozljede vrata provela je liječenje imobilizacijom vrata i potom fizikalnom terapijom. Iz cjelokupne medicinske dokumentacije je vidljivo da u tužiteljice postoje izražene degenerativne promjene na vratnoj i slabinskoj kralježnici. Stoga je ozljeđivanje u ovom događaju nastalo na ranije degenerativno promijenjenu i oštećenu kralježnicu. Vještaci navode da nije dostavljen zdravstveni karton tužiteljice prije predmetnog događaja već samo nakon istog. Stoga nema podataka, osim iskaza tužiteljice, da prije ovog događaja nije imala tegobe vezane za vratnu kralježnicu. Ukoliko prije ovog događaja nije imala tegobe od strane kralježnice unatoč postojanu degenerativnih promjena onda je ozljeđivanje bilo okidač za kliničko očitovanje ranije postojećih degenerativnih promjena na kralježnici. Vještaci navode da je poznato da mnogi ljudi imaju degenerativne promjene na vratnoj kralježnici koje su vidljive na rendgenskim snimkama ili MRI-u, ali ne osjećaju nikakve simptome. To se događa jer tijelo često može kompenzirati te promjene. Trzajna ozljeda čak iako nije „jaka“ može poremetiti fine ravnoteže koje je tijelo uspostavilo da bi kompenziralo postojeće degenerativne promjene te time narušiti postojeće kompenzatorne mehanizme. Sa kirurškog aspekta vještaci navode da težina i narav zadobivenih ozljeda u ovom događaju može opravdati liječenje do 09.07.2021. kad je načinila pregled fizijatra koji je navodio terminalno ograničene kretnje i prekinuo daljnje liječenje fizikalnom terapijom. Time bi liječenje zbog zadobivenih ozljeda bilo okončano s kirurškog aspekta. Liječenje koje je nastavila nakon tog pregleda je posljedica oštećenja degenerativne naravi što je u konačnici dovelo i do kirurškog liječenja tj. operacije koja joj je načinjena na vratnoj kralježnici u ožujku 2024. godine. Vještaci napominju da provedena operacija nije uzrokovana ozljeđivanjem niti su promjene na kralježnici nastale zbog ozljeđivanja u ovom događaju. Uz uvjet da prije ovog događaja nije zabilježeno tegoba s vratnom kralježnicom onda se može prihvatiti da je ozljeđivanje u ovom događaju dovelo do pogoršanja stanja na kralježnici, prvenstveno, kliničkog očitovanja degenerativnih oštećenja. Tužiteljica je na psihičkom planu prvotno razvila simptomatiku poremećaja prilagodbe (F43.2), te nastavno simptomatiku Somatizacijskog poremećaja (F45). Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja psihičkih poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika uz reaktivni depresivni pomak. Status psihičkih funkcija stabiliziran je 28.2.2024. godine. Između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja psihičkih poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti objedinjeno i realno vještaci cijene 12%-13% (s kirurškog stajališta 3%-4%, s psihijatrijskog stajališta 10%), te će tužiteljica u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu. Tužiteljica je trpjela bol i strah te trebala tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi. Bol jakog intenziteta je trpjela do 3 dana, srednjeg do 7 dana, a manjeg još do 6 tjedana sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti. Tužiteljica je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno 4 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah do sveukupno do 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj. Tuđa pomoć pružana od strane nestručne osobe bila joj je potrebna u opsegu od 2 tjedna 2 sata dnevno koliko je imala imobilizaciju vrata. Potom je još trebala pomoć kroz 4 tjedna tri puta tjedno po 2 h. Pomoć je trebala za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.

9. Povodom prigovora tuženika iz podneska od 31.10.2024. godine, na ročištu dana 15. travnja 2026. godine saslušani su vještaci dr. Igor Stipančić i dr. Gordan Makarić koji navode da su na ročištu sačinili uvid u presliku zdravstvenog kartona od 10. svibnja 2018. do 30. ožujka 2025. Pri izradi nalaza i mišljenja imali su na uvid dio kartona koji je dostavljeni u sudski spis za razdoblje od 1. ožujka 2021. do 13. prosinca 2023. godine. Uvidom u navedeni karton do predmetnog štetnog događaja ne bilježi se podataka o potrebi eventualno psihijatrijskog liječenja. Nadalje, navodi da se i nakon 26.05.2021. godine, nakon kontrole psihijatra i nadalje bilježi propisivanje psihofarmaka uz dijagnozu poremećaja prilagodbe (F43.2). Vještaci navode da je tužiteljica pri osobnom pregledu izjavila da i nadalje redovno koristi antidepresiv Dulocetin i Anksiolitik misar. U odnosu na prigovor tuženika iz podneska od 15.07.2025., a na ocjenu trajnih posljedica s psihijatrijskog stajališta navode da je ista cijenjena temeljem vrste i naravi ozljeda, tijeka liječenja, te konačno i odlučno osobnog psihijatrijskog ispitivanja. Navode da je točno da tužiteljica od svibnja 2021. pa do lipnja 2023. godine nije bila na ambulantnoj kontroli, no kao što je vidljivo i nadalje i uzimala preporučene psihofarmake. Također je analizirana i činjenica da je tužiteljica nakon predmetnog štetnog događaja imala prometnu nesreću na način da je naletjela na srnu. No nakon navedenog se ne bilježi dramatičnog pogoršanja psihičkog statusa. Nadalje, također je i analizirana činjenica opisana u medicinskoj dokumentaciji o problemima na radnom mjestu, a isto tako i unutar obitelji, no sukladno rješenju suda, vještačena je konkretna osoba u konkretnom slučaju i u konkretno vrijeme te se ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi isključivo na predmetni štetni događaj. Vještak ističe da je tijekom osobnog pregleda registriran depresivni pomak u tužiteljice, a koji se s obzirom na opisanu simptomatiku uzročno posljedično vezao za predmetni štetni događaj. Dakle u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja. Na daljnji upit punomoćnika tuženika na koji način i zbog čega je opisani depresivni pomak uzročno posljedično vezao s predmetnim štetnim događajem, vještak dr. Makarić navodi da temeljem analize podataka iz spisa priložene medicinske dokumentacije te rezultata vlastitog ispitivanja u kojem je utvrdio psihičku disfunkcionalnost koja se veže uz predmetni štetni događaj. Nadalje, navodi kada bi uzeo u obzir i druge nepovoljne životne događaje tužiteljice, a koje je prije naveo, tada bi potreba za ulaganjem pojačanih napora bila iskazana u većem postotku, a što nije bio njegov zadatak. Nadalje na upit punomoćnika tuženika na koji način je zaključio i razlučio posljedice nakon predmetnog štetnog događaja od utjecaja drugih nepovoljnih životnih događaja, navodi da je uzeo u obzir sve prije navedeno, a ocjenu trajnih posljedica koja se veže uz predmetni štetni događaj temeljio je na svom stručnom znanju, dugogodišnjem kliničkom iskustvu i pozitivnoj sudsko medicinskoj praksi. Na poseban upit koliko je ukupno smanjenje životnih aktivnosti s psihijatrijskog stajališta, a uvažavajući i druge nepovoljne životne aktivnosti, vještak Makarić je odgovorio da bi bile reda veličine između 15 i 20%. Na upit suda prisutni vještaci suglasno ističu da u cijelosti ostaju kod pisanog nalaza i mišljenja.

10. Sud je prihvatio izrađeni nalaz i mišljenje vještaka dr. Igora Stipančića i dr. Gordana Makarića kao jasan, stručan i argumentiran, imajući u vidu da je isti izrađen na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije i zdravstvenog kartona tužiteljice. Naime, po mišljenju suda, vještaci su vrlo jasno, logično i detaljno odbili sve prigovore tuženika te time kod suda otklonili svaku sumnju u dani nalaz i mišljenje, a to je i razlog zašto je sud odbio dokazni prijedlog tuženika da se provede novo psihijatrijsko vještačenje.

11. Na temelju izvedenih dokaza sud nalazi utvrđenim da je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO) čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravnične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

12. U ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a s obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede. Prilikom odlučivanja sud je vodio računa i o cilju kojem ta naknada služi te o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

13. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je uzeo u obzir gore navedene i obrazložene kvalifikatorne okolnosti, posebice na nalazom i mišljenjem vještaka utvrđenu vrstu, težinu i lokaciju zadobivenih ozljeda, dužinu trajanja i intenzitet bolova, način ozljeđivanja, te karakter, jačinu i trajanje straha te smanjenja životne aktivnosti u omjeru od ukupno 12-13%, koje će tužiteljica koja je relativno mlada osoba, (rođena 1979. godine), osjećati u preostalom životnom vijeku, a koje se očituju na način opisan u nalazu i mišljenju vještaka, pa po ocjeni ovog suda tužiteljici pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti u iznosu od 6.600,00 EUR.

14. Također, tužiteljici je trebala tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno 52 sata, a koju su joj nesporno pružali ukućani. Sud na temelju čl. 223. Zakona o parničnom postupku ZPP-a nalazi da je primjerena cijena sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 4,00 EUR, pa bi po ovoj osnovi tužiteljici u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva pripadao iznos od 208,00 eur, a što je i u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva.

15. Slijedom navedenog, tužiteljici je na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege ocijenjen osnovanim ukupan iznos od 6.808,00 eur.

16. Međutim, kako je tuženik već isplatio tužiteljici nesporan iznos štete od 1.459,95 eur, a tužiteljica traži na ime neimovinske štete i tuđe pomoći konačno postavljenim tužbenim zahtjevom još dodatnih 5.733,68 eur, dosuđen joj je daljnji iznos od 5.348,05 eur, dok je odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva od 385,63 eur.

17. Temeljem čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate.

18. Temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a obveza pravična novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a navedeni stav izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci pod poslovnim brojem Rev-27/2022.

19. Tužiteljica je tuženiku podnijela odštetni zahtjev 6.07.2021. godine, a što među strankama i nije sporno. Međutim, budući da vještaci u svom pisanom nalazu i mišljenju navode (list 63 spisa), da je status psihičkih funkcija kod tužiteljice stabiliziran tek 28.02.2024. godine, tužiteljici je na dosuđeni iznos dosuđena i zatezna kamata koja teče od slijedećeg dana odnosno od 29. veljače 2024. godine do isplate, iako je s kirurškog aspekta liječenje okončano 9.07.2021. godine. Naime, kako se radi o ukupnosti dosuđene neimovinske štete i tuđe pomoći, zdravstveno stanje se u ukupnosti stabiliziralo tek 28.02.2024. godine.

20. Odluka o visini kamatne stope donesena je na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a.

21. Odluka o parničnim trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a te čl. 155. ZPP-a, odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23; dalje: Tarifa), Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 53/19, 92/21; dalje Uredba/21) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 37/23; dalje: Uredba/23), vrijednosti predmeta spora te priloženom troškovniku. Tako je tužiteljici za sastav odštetnog zahtjeva od 6.07.2021. godine priznato 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1. i 32. OT), za sastav tužbe od 29.09.2023. godine 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), za sastav obrazloženog podneska od 14.12.2023. godine 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), za podnesak od 5.03.2024. godine 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. OT), za zastupanje na ročištu dana 27.03.2024. godine 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), za podnesak od 9.07.2024. godine 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. OT), za podnesak od 31.10.2024. godine 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), za podnesak od 19.05.2025. godine 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. OT), za podnesak od 3.07.2025. godine 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. OT), za podnesak od 12.12.2025. godine 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. OT), te za zastupanje na ročištu dana 15.04.2026. godine 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), što ukupno čini 725 bodova, a pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 2,00 eur i uvećano za PDV od 25% ukupno iznosi 1.812,50 eur. Kada se ovom iznosu doda trošak sudske pristojbe na tužbu od 69,85 eur (koliko je već platila tužiteljica) i trošak sudske pristojbe na presudu od 103,79 eur, dobije se iznos od 1.986,14 eur.

22. Sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a (NN 70/19), a budući da je tužitelj uspio u sporu glede osnova 100%, a glede visine 93,27% (5.348,05 : 5.733,68 eur), odnosno ukupno 96,64%, a tuženik 3,36%, te da je razlika u uspjehu u korist tužitelja 93,28%, istom je priznat trošak od 1.852,67 eur.

23. Kada se gore navedenom iznosu doda kao nužan trošak medicinskog vještačenja od 398,17 eur, dobije se iznos od 2.250,84 eur, a koliko je i dosuđeno tužiteljici pod točkom II. izreke rješenja.

24. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je od presuđenja do isplate na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a.

25. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 24.11.2023. godine budući da isti temeljem čl. 155. ZPP-a nije bio potreban za vođenje parnice. Naime, navedenim podneskom tužiteljica obavještava sud da je platila sudsku pristojbu na tužbu, iako je tu pristojbu mogla platiti već prilikom podnošenja tužbe. Isto tako nije joj priznat trošak zastupanja na ročištu za objavu presude jer na isto nije nitko pristupio.

26. Budući da je tužitelju temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a dosuđen gore navedeni parnični trošak, tuženik je u cijelosti odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška.

27. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 20. svibnja 2026. godine

Sudac:

Goran Goluža

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od petnaest dana od dana dostave presude, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužiteljici po punomoćniku, uz rješenje o pristojbi na presudu od 103,79 eur

2. Tuženiku po punomoćniku uz rješenje na plaćanje razlike predujma za pristup vještaka na ročište od 33,63 eur