Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Stalna služba u Garešnici
Garešnica, V. Nazora 22
Poslovni broj: P-187/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A Z B O G O G L U H E
Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici, po sutkinji toga suda Dajani Gabud Jandoš kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po odvjetnicima iz ZOU Bojana Doneski, Perice Medaković, Antonia Mihoci i Kristine Burcar Štargl, Garešnica, protiv tuženika Erste&Steiermärkische bank d.d. iz Rijeke, Jadranski trg 3/a, OIB: 23057039320 radi utvrđenja ništetnosti i ispate, dana 20. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:
" 1. Utvrđuje se da je ništetna odredba čl. 10. Ugovora o kreditu broj: 2402006 - 1031262160 / 51401652- 5103394718 zaključenog između tužitelja DV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d. d., Rijeka, Jadranski trg 3A, OIB: 23057039320, od dana 5. veljače 2007. godine, koja glasi: "Naknada za obradu zahtjeva i odobravanje kredita Korisnik kredita dužan je prije korištenja kredita platiti 2,500% (dva cijelih pedeset posto) naknade na iznos kredita, odnosno minimalno =200,00 HRK (dvjestoHRK), obračunate s datumom Ugovora. Korisnik kredita suglasan je da se obračunati iznos naknade naplati prilikom isplate plasmana.
2. Nalaže se tuženiku ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d., Rijeka, Jadranski trg 3A, OIB:23057039320, da isplati tužitelju LV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 859,52 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 15% godišnje počevši od 7. veljače 2007. godine do 31. prosinca 2007. godine, po stopi od 14% godišnje počevši od 1. siječnja 2008. godine do 30. lipnja 2011. godine, po stopi od 12% godišnje počevši od 1. srpnja 2011. godine do 31. srpnja 2015. godine, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počevši od 1. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počevši od 1. siječnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine, a od 1. siječnja 2024. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, do isplate, u roku od 15 dana."
II Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak postupka u iznosu od 187,50 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, počevši od dana donošenja prvostupanjske presude odnosno dana 20. svibnja 2026. pa do isplate, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.U pravnoj stvari pobliže naznačenoj u uvodnom dijelu ove odluke, tužitelj je 10. 03. 2026. podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja ništetnosti odredbe o naknadi za obradu zahtjeva i odobravanje kredita iz Ugovora o kreditu zaključenog u valuti CHF od 05.02.2007., te isplate iznosa od 859,52 € sa potraživanom zakonskom zateznom kamatom na isti od 05.02.2007.
2.U tužbi se navodi, da je tužitelj kao potrošač s tuženikom dana 5. veljače 2007. godine sklopio Ugovor o kreditu broj: 2402006- 1031262160 / 51401652-5103394718 (u daljnjem tekstu: Ugovor o kreditu), kojim je odobren i isplaćen kredit u iznosu od 57.000,00 CHF, protuvrijednost u kunama obračunata po srednjem tečaju tuženika na dan puštanja kredita u tečaj. Člankom 10. predmetnog Ugovora o kreditu ugovoreno je da je tužitelj dužan prije korištenja kredita platiti 2,500% naknade na iznos kredita, koji iznos je naplaćen neposredno prije isplate kredita, bez da je tuženik prije zaključenja predmetnog Ugovora o kreditu ili naknadno informirao tužitelja o razlozima koji opravdavaju plaćanje te naknade (koje usluge i koji troškovi tu ulaze i u kojoj visini), tužitelj nije bio informiran na što se ta naknada odnosi i o naknadi se nije moglo pregovarati, a što navedenu ugovornu odredbu čini u potpunosti neodređenom te posljedično tome nepoštenom i ništetnom, a koja odredba je prouzročila značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja kao potrošača, sve sukladno čl. 53. Zakona o zaštiti potrošača. Navedena sporna odredba predmetnog Ugovora o kreditu se nalazila na tipskom ugovoru i unaprijed je bila formulirana od strane tuženika, o njoj tužitelj nije mogao pojedinačno pregovarati, a takva naknada je tužitelja dovela u neravnopravan položaj, jer nije mogao utjecati na sadržaj unaprijed pripremljenog sadržaja ugovora. Tužitelj ističe da i ostale ugovorne odredbe predmetnog Ugovora o kreditu ukazuju na propust tuženika u postupanju u dobroj vjeri, budući da je u postupku koji se vodio kod Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem: P-1401/2012 utvrđeno da je tužena banka povrijedila kolektivne interese i prava potrošača i drugim ugovornim odredbama, budući da je u potrošačkim ugovorima o kreditu koristila nepoštene i ništetne ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli. Tuženik je dana 5. veljače 2007. godine, prilikom isplate kredita po predmetnom Ugovoru o kreditu, naplatio od tužitelja na ime naknade iznos od 859,52 EUR. Kako je tuženik na temelju navedene nepoštene i ništetne ugovorne odredbe stekao od tužitelja iznos od 859,52 EUR, to tužitelj potražuje od tuženika iznos od 859,52 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. S obzirom da je tuženik dužan vratiti tužitelju sve što je stekao bez osnove, a na temelju nepoštene i ništetne ugovorne odredbe, to tužitelj podnosi ovu tužbu sukladno čl. 323., a sve u svezi čl. 1111., čl. 1115. te čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima, a kako tuženik odbija tužitelju dobrovoljno isplatiti dužni iznos, to tužitelj predlaže sudu donijeti presudu kako je to pobliže naznačeno u izreci odluke.
3.U skladu s odredbom čl. 284. i čl. 461.a Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: Zakon o parničnom postupku) sud je dostavio primjerak tužbe tužen iku, te je isti pozvan, u smislu čl. 285. Zakona o parničnom postupku, očitovati se te u roku od 30 dana od primitka tužbe i njezinih priloga, dostaviti pisani odgovor na tužbu, s upozorenjem na pravne posljedice ukoliko u ostavljenom roku ne dostavi odgovor na tužbu (sukladno čl. 331.b Zakona o parničnom postupku).
4.Tužbu s prilozima i dopis s pozivom za davanje odgovora na tužbu tužen ik je zaprimio 08.04.2026. Tuženi nije podnio odgovor na tužbu.
5.Budući da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio i to: preslika Ugovora o kreditu broj: 2402006-1031262160 / 51401652- 5103394718 preslika Aneksa broj 1 Ugovora o kreditu broj: 5103394718 preslika Prometa po kreditu Očitovanje od 2.3.2026. (list 5-42), te ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih bi proizlazilo, da su tuženog spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu, sud je primjenjujući čl. 331.b st. 1. Zakona o parničnom postupku i temeljem čl. 53. Zakona o zaštiti potrošača te čl. 323., a sve u svezi čl. 1111., čl. 1115. te čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima, te čl. 29 Zakona o obveznim odnosima, odlučio kao u izreci i donio presudu zbog ogluhe.
6.Budući je tužitelj u cijelosti uspio u postupku, tuženi mu je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. u vezi čl. 155. Zakona o parničnom postupku dužan naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka i to troškove koji su bili potrebni za vođenje ove parnice, u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/23, u daljnjem tekstu: Tarifa). Sud je kao potrebne i opravdane troškove uzeo potraživani trošak koji se sastoji od troška sastava tužbe u iznosu od 187,50 €, sukladno Tbr.7. toč. 1. Tarife s uračunatim PDV-om po stopi od 25%.
U Garešnici 20. svibnja 2026.
Sutkinja:
Dajana Gabud Jandoš
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude zbog ogluhe dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka pisanim putem u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.
Žalba se može podnijeti samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. Zakona o parničnom postupku (čl. 467. Zakona o parničnom postupku).
Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353. st. 2. Zakona o parničnom postupku).
DOSTAVITI:
- Odvjetnik Bojan Doneski, Daruvar
- Erste&Steiermärkische bank d.d. iz Rijeke, Jadranski trg 3/a
