REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] T 5

Poslovni broj: Us I-1470/2025-19

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu tužitelja Neptun Krk d.o.o.(OIB: 47929399284), Kornić, Na Perić 16, kojega zastupa opunomoćenica Tatjana Starčević (OIB: [osobni identifikacijski broj]), odvjetnica u Rijeci, Riva Boduli 1, protiv tuženika Županijske lučke uprave Krk, Upravnog vijeća (OIB: 89919564697), Krk, Trg bana Josipa Jelačića 5, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba 1. TU (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], vl. obrta za nautički i izletnički turizam " P" 2. PU (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], vl. [obrt]", 3. HU (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], vl. obrta " [obrt]" i 4. Dragan Aladžić (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], vl. obrta za usluge " [obrt]", radi dozvole na pomorskom dobru, 20. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se odluka o izboru najpovoljnijih ponuditelja za davanje dozvola na Lučkom području Županijske lučke uprave Krk KLASA: 023-01/21-01/14, URBROJ: 2107-1-5-02-24-335 od 10. svibnja 2024., u dijelu pod člankom 1., rednim brojem 2. (za mikrolokaciju 2 LKK), rednim brojem 12. (za mikrolokaciju 12 LKK), rednim brojem 13. (za mikrolokaciju 13 LKK) i pod rednim brojem 20. (za mikrolokaciju 20 LKK).

II. Predmet se vraća tuženiku na ponovni postupak.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 3.250,00 eura, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne odluke o trošku.

Obrazloženje

1. Odlukom o izboru najpovoljnijih ponuditelja za davanje dozvola na Lučkom području Županijske lučke uprave Krk KLASA: 023-01/21-01/14, URBROJ: 2107-1-5- 02-24-335 od 10. svibnja 2024. utvrđeni su najpovoljniji ponuditelji za davanje dozvola na pomorskom dobru na lučkom području Županijske lučke uprave Krk za razdoblje od 2 godine

2. Tužitelj Neptun Krk d.o.o, je protiv tuženika pravodobno ovome Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedene odluke, u dijelu pod člankom 1., rednim brojem 2. (za mikrolokaciju 2 LKK), rednim brojem 12. (za mikrolokaciju 12 LKK), rednim brojem 13. (za mikrolokaciju 13 LKK) i pod rednim brojem 20. (za mikrolokaciju 20 LKK), za obavljanje djelatnosti promidžbe, u kojem su najpovoljnijim ponuditeljima utvrđeni TU, vl. obrta za nautički i izletnički turizam " P", PU, vl. [obrt]", HU vl. obrta " [obrt]" i 4. ČU, vl. obrta za usluge " [obrt]", za lokacije za koje je ponude podnio i tužitelj. U tužbi u bitnom navodi da u postupku nisu pravilno utvrđene odlučne činjenice, odnosno da nije pravilno utvrđeno tko ispunjava uvjete za dobivanje dozvola. U prvom redu da je tuženik činjenicu o nepostojanju duga odabranih ponuditelja utvrdio isključivo na temelju formalnih potvrda, zanemarujući materijalnu dokumentaciju i službene evidencije iz kojih proizlazi da ponuditelji poput obrta „ [obrt]“, „Miki“ i „F.L.L.“ imaju nepodmirene obveze prema tuženiku iz prijašnjih godina. Nadalje navodi da je tuženik propustio utvrditi je li javni natječaj raspisan u skladu sa zakonskim rokovima pa s tim u svezi ističe da je natječaj objavljen 16. travnja 2024., što da je protivno odredbi članka 71. stavka 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kojom je propisana obveza objave do 1. veljače. Nadalje navodi da iz dokumentacije koja se nalazi u spisu jasno proizlazi da tuženik pogrešno zaključuje da je ponuda tužitelja nepotpuna, pri čemu u zapisniku o bodovanju nije naveo niti jedan konkretan razlog ili podatak o tome što bi od priložene dokumentacije navodno nedostajalo, čime da je onemogućena provjera ispravnosti takvog utvrđenja. Pojašnjava da je natječajnom dokumentacijom propisano da za mikrolokacije od 1-11, 21-24, 38-51, 60, 61, 63, 70 i 71 ponudu može podnijeti samo ponuditelj čije trgovačko društvo ili obrt ima prioritetan ukrcaj i iskrcaj putnika na navedenoj lokaciji, a za mikro lokacije od 12-18, 20, 25-34, 52-53, 59, 74-75 da ponuditelj mora imati osiguran vez u luci, ali da u tomu dijelu natječajnom dokumentacijom nije propisano da ponuditelji moraju dostaviti bilo kakve posebne dokaze u svrhu dokaza sposobnosti u tom dijelu. Dodaje da je za lokacije od 35-37 i 72 natječajnom dokumentacijom propisano da ponudu može podnijeti samo ponuditelj u vlasništvu objekta ispred kojeg se nalazi označena terasa, koji kao dokaz prilaže zemljišnoknjižni izvadak za parcelu na kojoj se objekt nalazi ili ugovor o zakupu javne površine na kojoj se nalazi. Zaključuje da stoga iz natječajne dokumentacije jasno proizlazi da se predmetni dokaz traži jedino i isključivo za lokaciju odnosno podnošenja ponuda za lokaciju od 35-37 i 72, a ne za druge lokacije, odnosno da je natječajna dokumentacija je u tome dijelu jasna i nedvosmislena te da ne traži podnošenje dokaza kao obveznog priloga predmetnoj ponudi odnosno da, u konkretnom, ponuditelj ima prioritetan ukrcaj i iskrcaj putnika na određenim lokacijama ili osiguran vez u luci na određenim lokacijama, te da je stoga tuženik pogrešno utvrdio da je tužiteljeva ponuda nepotpuna. S tim u svezi nadalje navodi da je u postupku dostavio svu traženu dokumentaciju za mikrolokacije 2 LKK, 12 LKK, 13 LKK i 20 LKK, ali mu nije omogućeno sudjelovanje u postupku otvaranja ponuda niti uvid u zapisnik, čime je povrijeđeno načelo transparentnosti i jednakosti oružja zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava. Smatra da mu je trebalo omogućiti izjašnjavanje o svim odlučnim činjenicama te utvrditi razloge zbog kojih su ponude drugih ponuditelja ocijenjene maksimalnim brojem bodova za estetske standarde opreme bez odgovarajućih dokaza, dok je tužitelj u potpunosti izostavljen iz postupka na nezakonit način. Nadalje navodi da je tuženik propustio obrazložiti zakonitost uvođenja kriterija prebivališta od 5 godina i može li se takav uvjet podvesti pod odredbe Pravilnika o sadržaju plana upravljanja pomorskim dobrom, s obzirom na to da isti nije propisan mjerodavnim zakonom. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u spis predmeta upravnog postupka i isprave koje dostavlja uz tužbu (pisane ponude tužitelja, javni natječaj, službene evidencije o dugovanjima i dr.), saslušanjem osobe ovlaštene za zastupanje tužitelja, uvidom u fotografije te po potrebi drugim dokazima, pa da po provedenom postupku poništi tuženikovu odluku u dijelu pod člankom 1., rednim brojem 2. (za mikrolokaciju 2 LKK), rednim brojem 12. (za mikrolokaciju 12 LKK), rednim brojem 13. (za mikrolokaciju 13 LKK) i pod rednim brojem 20. (za mikrolokaciju 20 LKK).

3. Tuženik u detaljnom i opširnom odgovoru na tužbu u bitnom navodi da osporena odluka Upravnog vijeća o izboru najpovoljnijih ponuditelja ne predstavlja pojedinačni upravni akt kojim se rješava o pravima i obvezama, već da je to rješenje ravnatelja o davanju dozvole na pomorskom dobru. Navodi da je postupak proveden sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, a da su Plan upravljanja i natječaj objavljeni sukladno uputama nadležnog ministarstva nakon donošenja nužnih provedbenih uredbi. U odnosu na ponude tužitelja, tuženik navodi da nisu ispunile uvjete javnog natječaja jer za mikrolokaciju 2 LKK nije dostavljen dokaz o prioritetnom ukrcaju i iskrcaju putnika, dok za mikrolokacije nije dostavljen dokaz o osiguranom vezu u luci, što da su uvjeti o kojima tuženik vodi službenu evidenciju. Predlaže stoga da Sud tužbu odbaci, odnosno tužbeni zahtjev odbije.

4. Ostale stranke odgovor na tužbu nisu dostavile.

5. Sud je održao ročište za raspravu 15. svibnja 2026., na koje je pristupio tužitelj zastupan po opunomoćenici, a kako su ostale stranke uredno pozvane, ročište e održano u njihovom odsustvu.

5.1. Tužitelj je na ročištu u izjavio da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi. Istaknuo je da nikada nije zaprimio odluku u kojoj bi bilo obrazloženo iz kojih razloga je isključen iz predmetnog natječaja te da mu nisu poznati razlozi isključenja budući da u zapisniku o bodovanju konstatirano da je zahtjev nepotpun, pri čemu se u prvom redu poziva na pravo na obrazloženu odluku kako je detaljno obrazložio u tužbi. Nadalje je naveo da je o mogućim razlozima isključenja upoznat neformalnim putem, te je u tom smjeru i iznio tužbene zahtjeve. U odnosu na odgovor na tužbu tuženika istaknuo je da se tuženik detaljno i nepotrebno osvrće na pitanje je li osporena odluka pojedinačni akt o čemu je u ovome sporu već pravomoćno odlučio Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

6. U prvom redu, kao što navodi tužitelj, rješenjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-3858/2024-3 od 29. travnja 2025. pravomoćno je odlučeno da osporena odluka iz predmeta ovoga predstavlja pojedinačnu odluka protiv koje je dopušteno podnijeti tužbu upravnom sudu, koju odluku Visokog upravnog suda Republike Hrvatske ovaj Sud u ponovnom postupku nije ovlašten preispitivati.

7. U odnosu na meritum spora, među strankama je u ovome sporu sporno je li tužitelj pravilno isključen iz postupka i je su li za predmetne lokacije najpovoljnijim ponuditeljima pravilno utvrđene zainteresirane osobe.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da je zapisnikom o pregledu i ocjeni ponuda za dodjelu dozvola na lučkom području Županijske lučke uprave Krk od 9. svibnja 2024. za lokacije 2 LKK, 12 LKK, 13 LKK i 20 LKK utvrđeno da tužitelj nije priložio svu dokumentaciju, uz obrazloženje da za lokacije 2 LKK, 12 LKK i 13 LKK nije priložio dokaz o prioritetnom ukrcaju iskrcaju i putnika dok za lokaciju 20 LKK nije priložio dokaz o osiguranom vezu, sve sukladno članku 10. javnog natječaja, te da su predmetne ponude kao takve nepotpune i da se nisu razmatrale.

10. Nadalje je uvidom u javni natječaj za dodjelu dozvola na lučkom području Županijske lučke uprave Krk od 16. travnja 2024. Sud utvrdio da je navedenom natječajnom dokumentacijom propisano da za mikrolokacije 1-11, 21-24, 38-51, 60, 61, 63, 70 i 71 ponudu može podnijeti samo ponuditelj čije trgovačko društvo ili obrt ima prioritetan ukrcaj i iskrcaj putnika na navedenoj lokaciji, a za mikro lokacije od 12-18, 20, 25-34, 52-53, 59, 74-75 da ponuditelj mora imati osiguran vez u luci, međutim, u tom dijelu natječajnom dokumentacijom nije propisano da ponuditelji moraju dostaviti bilo kakve posebne dokaze u svrhu dokaza sposobnosti.

11. Stoga isključenje tužitelja iz natječaja za predmetne lokacije Sud nije mogao ocijeniti zakonitim.

12. Isto tako, iz spisa predmeta proizlazi da tužitelju nije bilo omogućeno sudjelovanje u smislu očitovanja o odlučnim činjenicama, te da osporena odluka ne sadrži razloge iz kojih bi se tužitelj mogao upoznati s razlozima zbog kojih je isključen iz natječaja, odnosno na temelju kojih je utvrđeno da ne udovoljava sposobnostima propisanim natječajnom dokumentacijom.

13. Nadalje, tužitelj pravilno ukazuje da Pravilnikom o sadržaju plana upravljanja pomorskim dobrom („Narodne novine“ broj 150/23) nije predviđen kriterij prebivališta, kao kriterij na temelju kojeg bi se moglo odlučivati o dodjeli dozvola na pomorskom dobru.

14. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika se nije mogla ocijeniti zakonitom pa je stoga na temelju odredbe članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, 39/26, dalje: Zakon o upravnim sporovima) valjalo poništi osporeno rješenje i predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak.

15. Sukladno odredbi članka 119. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima tuženik je u ponovnom postupku dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama Suda izraženima u obrazloženju ove presude.

16. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova spora za zastupanje po odvjetniku, za sastav tužbe, podneska od 23. lipnja 2025. i zastupanje na ročištu, za svaku radnju u iznosu od 1.000,00 eura, te za sastav žalbe u iznosu od 1.250,00 eura.

17. Prema odredbi članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

17.1. Prema članku 144. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom.

18. Tužitelju je priznat zatraženi trošak zastupanja za sastav tužbe, zastupanje na ročištu, i za sastav žalbe, koji je sukladan. Tbr. 27. i 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje: Tarifa), ali mu nije priznat sastav podneska od 23. lipnja 2025., jer je sve navode u tom podnesku tužitelj mogao iznijeti u tužbi ili na ročištu, stoga je tuženiku naloženo da tužitelju naknadi dosuđeni trošak u ukupnom iznosu od 3.250,00 eura, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude.

19. Budući da tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, sukladno članku 22. stavku 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18, 51/23) tužitelj nije u obvezi plaćanja sudske pristojbe.

U Rijeci 20. svibnja 2026.

S u d a c

dr. sc.  Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv točaka I. i II. ove presude žalba nije dopuštena.

Protiv točke III. ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba protiv rješenja o trošku odgađa izvršenje rješenja (članak 148. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- Odvjetnici Tatjani Starčević, Rijeka, Ante Starčevića 4

- Županijskoj lučkoj upravi Krk, Upravnom vijeću, Krk, Trg bana Josipa Jelačića 5

- zainteresiranim osobama:

1. TU, Krk, [adresa]

2. PU, [adresa]

3. HU, [adresa]

4. ĆU, [adresa]