Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-565/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Zorana Nikolića kao predsjednika vijeća, Verice Perić Aračić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Josite Begović kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Borna Okroša, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 kojeg zastupa punomoćnica Dajana Tica, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete,. odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Pn-1934/2021-27 od 28. svibnja 2025., u sjednici održanoj 20. svibnja 2026.,
riješio je
I. Žalba tužitelja se prihvaća te se ukida presuda i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Pn-1934/2021-27 od 28. svibnja 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka odučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Odlukom Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Pn-1934/2021-27 od 28. svibnja 2025. odlučeno je i to presudom:
" Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužitelju VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], - iznos od 2.654,46 eur / 20.000,00 HRK sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 29.12.2020.g. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. St. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, te mu naknaditi i parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. St. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana. "
a rješenjem:
" I. Nalaže se tužitelju nadoknaditi parnični trošak tuženiku iznos od 1.312,50 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope - kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećane za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku 15 dana.
2. Protiv presude i rješenja žalbu je izjavio tužitelj zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08-ispr., 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, a podredno da se predmet preinači u smislu žalbenih navoda.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao vozača motocikla reg. oznake [registarska oznaka] za naknadu neimovinske i imovinske štete nastale kao posljedica sudara s vozilom reg. oznake [registarska oznaka], koje je kod tuženika osigurano policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.
6. Prvostupanjski sud je utvrdio:
- da između stranaka nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja dok je sporna odgovornost za nastanak štetnog događaja odnosno osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva,
- da se prometna nesreća dogodila u Zagrebu na križanju Hebrangove ulice i Ulice Petra Preradovića kada je vozilo kojim je upravljao osiguranik tuženika, ZČ, krećući se u smjeru zapada, skrenuo ulijevo u Preradovićevu ulicu, uslijed čega je došlo do sudara s motociklom kojim je upravljao tužitelj,
- da iz iskaza svjedokinje DČ i ZČ, koji su bili putnici u vozilu osiguranim kod tuženika, suglasno proizlazi da su se vozilom kretali u smjeru zapada, u krajnjoj lijevoj traci, te da su skretali u Ulicu Petra Preradovića s pokazivačem smjera za lijevu stranu te da je za njihov smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svijetlo na semaforu, a prije skretanja i za vrijeme skretanja su gledali je li se može slobodno preći, a kada su skretali došli su s vozilom do zebre, na njihovo vozilo naletio motor koji se kretao stazom za bicikliste i kojeg nisu raznije opazili,
- da iz iskaza tužitelja proizlazi da se vozio Hebrangovom ulicom koja ima tri trake, a on se vozio lijevom stranu lijeve trake, a dolaskom na križanje s Gajevom ulicom vozač vozila očito želeći skrenutu u lijevo u Gajevu ulicu, jednostavno naglo je skrenuo u lijevo i svojim srednjim dijelom automobila udario u bočni dio njegovog skutera ,te da je po njegovom sjećanju vozač automobila koji ga je udario priznao krivnju te da je na licu mjesta napravio europsko izvješće,
- da I. Postaja prometne policije Zagreb nema nikakvu dokumentaciju vezanu za predmetu nesreću odnosno nema evidentiran očevid prometne nesreće,
- da je iskaz tužitelja u suprotnosti s iskazima svjedoka ZČ i DČ, koji su bili putnici u vozilu osiguranom kod tuženika,
- da je skicu prometne nesreće nemoguće povezati s iskazima tužitelja i svjedoka, a da u spisu ne postoje drugi materijalni dokazi.
7. Prvostupanjski sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za provođenje prometno tehničkog vještačenja jer nema materijalnih dokaza (očevid na licu mjesta, skica lica mjesta i dr.) kojim bi mogao utvrditi dinamiku nastanka štetnog događaja s obzirom da je prema članku 221. a ZPP tužitelj dužan dokazati sve zakonom predviđene pretpostavke odgovornost za štetu osiguranika tuženika odnosno štetnu radnju štetnika, štetu, uzročnu vezu između štetne radnje i štete na način da se šteta javlja kao posljedica štetne radnje i protupravnost (članci 1068-1072 Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 dalje: ZOO), a kako tužitelj nije dokazao nastanak štetnog događaja to je prvostupanjski sud odbio i provođenje medicinskog vještačenja te je u cijelosti odbio tužitelja s tužbenim zahtjevom.
8. Ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koju pazi po službenoj dužnosti.
9. Međutim osnovano žalitelj ističe da je u ovom postupku ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP -a jer prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati obzirom da su razlozi o odlučnim činjenicama proturječni, a i nisu dati svi razlozi o odlučnim činjenicama.
10. Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju odluke prvo navodi kako je nesporan nastanak štetnog događaja (točka 4. obrazloženja), a potom navodi kako tužitelj nije dokazao nastanak štetnog događaja (točka 10 obrazloženja). Ujedno navodi kako se ne može utvrditi krivnja osiguranika tuženika.
11. Prvostupanjski sud zaključuje da se ne može utvrditi krivnja osiguranika tuženika jer se skica prometne nesreće ne može potvrditi niti povezati s iskazom tužitelja kao i iskazima navedenih svjedoka, a istodobno je odbio prijedlog tužitelja za provođenje prometnog vještačenja jer vještak nema materijalnih dokaza kojim bi mogao utvrditi dinamiku nastanka štetnog događaja pa je odbio i prijedlog za provođenje i medicinskog vještačenja.
12. Po ocijeni ovog suda pravilno žalitelj navodi da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir sadržaj izvješća o prometnoj nesreći (list spisa 5) kao i izjavu o tijeku nastanke prometne nesreće (list spisa 30-31), kao i da je trebao dati nalog prometnom vještaku za provođenje prometnog tehničkog vještačenja pa tek ukoliko vještak odgovarajuće struke, usporedbom iskaza, isprava priloženih u spisu te drugih isprava koje je ovlašten pribaviti, zaključi da se ne može utvrditi dinamika nastanka štetnog događaja, odlučiti o tužbenom zahtjevu.
13. Prema članku 1072. ZOO-a odgovornost za štetu nastalu sudarom motornih vozila odnosno obveza naknade štete ovisi o utvrđivanju odgovornosti svakog sudionika. Ako se dokaže da je za sudar isključivo kriv jedan vozač, on snosi punu odgovornost prema drugom sudioniku te mu je dužan u cijelosti naknaditi nastalu štetu (stavak 1.) U slučaju da se utvrdi obostrana krivnja, svaki vozač odgovara onom drugom za njegovu štetu razmjerno stupnju vlastite krivnje (stavak 2.), a ako se utvrdi da nema krivnje niti jednog od sudionika prometne nesreće tada vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravičnost ne zahtijeva što drugo (stavak 3.).
14. Stoga će nastavku postupka prvostupanjski sud uzeti u obz ir isprave priložene u spisu i druge izvedene dokaze te će po prijedlogu tužitelja odrediti nalog vještaku za provođenje prometno tehničkog vještačenja na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja, a ovisno o danjem tijeku postupka odrediti će i provođenje medicinskog vještačenja na okolnost uzročne veze između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda tužitelja.
15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke na temelju članka 369. stavak 1. ZPP.
16. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluči pa je odlučeno kao u točki II. izreke ove drugostupanjske odluke na temelju članka 166. stavak 3. i 4. ZPP-a.
Dubrovnik, 20. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća
Zoran Nikolić
