REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] V 5

Poslovni broj: Us I-215/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja VV (OIB: [osobni identifikacijski broj]), ovlaštenog inženjera geodezije u Uredu ovlaštenog inženjera geodezije Toni Modrušan, Slunj, 14. Domobranske pukovnije 25, kojeg zastupa opunomoćenik Boris Grgurić, odvjetnik u Ogulinu, Josipa bana Jelačića 8, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske (OIB: 84891127540), Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, radi potvrđivanja elaborata, 20. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/24- 07/765, URBROJ: 541-11/5-24-2 od 22. siječnja 2025. i prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Karlovac, Odjela za katastar nekretnina Slunj, KLASA: 932-06/24-02/165, URBROJ: 541-15-06/1-24-4 od 19. studenoga 2024.

II. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u kojem je to tijelo dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

III. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju trošak ovog upravnog spora u iznosu od 1.250,00 eura (slovima: tisuću dvjesto i pedeset eura), u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti ove odluke zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako tuženik ne podmiri trošak u ostavljenom roku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Karlovac, Odjela za katastar nekretnina Slunj, KLASA: 932-06/24-02/165, URBROJ: 541-15-06/1-24-4 od 19. studenoga 2024., donesenim u povodu zahtjeva tužitelja, odbijeno je potvrđivanje geodetskog elaborata od 25. lipnja 2024. izrađenog u svrhu promjene podataka o zgradama i drugim građevinama na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za naručitelja AV iz [adresa].

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-07/24-07/765, URBROJ: 541-11/5-24-2 od 22. siječnja 2025. odbijena kao neosnovana.

3. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu. U tužbi i u tijeku spora navodi u bitnome da je pravilno u navedenom geodetskom elaboratu u tlocrtu ozakonjene gospodarske zgrade prikazana i natkrivena otvorena terasa, jer da ista čini konstruktivni dio te zgrade, te da je stoga pogrešno utvrđeno u upravnom postupku kako ta terasa nije trebala biti prikazana kao dio tlocrta ozakonjene gospodarske zgrade. Pojašnjava da iako se radi o otvorenoj terasi, da ista predstavlja konstruktivni dio ozakonjene gospodarske zgrade upravo zbog stupova koji nose strehu krovišta gospodarske zgrade i koji su prikazani u arhitektonskoj snimci izvedenoga stanja. Stoga smatra da je rub te zgrade definiran upravo linijom koja spaja stupove koji nose strehu krovišta. Navodi da u prilog tome ide i činjenica kako je nadležni Ured za prostorno planiranje i graditeljstvo na temelju arhitektonske snimke izvedenog stanja utvrdio da je sporna terasa upravo konstruktivni dio ozakonjenje gospodarske zgrade te je sukladno tome i donio rješenje o izvedenom stanju, a prvostupanjsko tijelo je vezano pravomoćnim rješenjem Ureda za prostorno planiranje i graditeljstvo. Smatra da su upravna tijela pogrešno protumačila čl. 21. Pravilnika o katastru zemljišta („Narodne novine“, broj 84/07 i 148/09, dalje: Pravilnik) te ukazuje kako isti propisuje da tlocrtna površina zgrade uključuje otvorene konstruktivne dijelove zgrade, što bi bila predmetna otvorena terasa koja zbog svoja tri stupa koja nose strehu krovišta čini konstruktivni dio gospodarske zgrade, a k tome još propisuje da tlocrtna površina zgrade može biti i neka druga površina određena propisima o prostornom uređenju i gradnji. Slijedom navedenog, tužitelj u tužbenom zahtjevu predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje i da se usvoji zahtjev tužitelja za potvrđivanje predmetnog geodetskog elaborata. Ujedno je zatražio naknadu troška ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

5. U tijeku spora održana je rasprava 12. svibnja 2026. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je opunomoćenik tužitelja, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan te je rasprava na temelju čl. 89. st. 4. ZUS u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

6. Dakle, u sporu je sporno, da li u tlocrtnu površinu zgrade koja je ozakonjena i koja se evidentira u katastru ulazi i površina natkrivene otvorene terase koja se nalazi u prizemlju gospodarske zgrade i koja sa svoja tri stupa nosi strehu krova te zgrade.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio. Sud nije u sporu provodio dodatne dokaze, pa tako niti dokaz kojeg je predložio tužitelj u tužbi (saslušanje tužitelja) iz razloga što je Sud sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovom sporu mogao utvrditi na temelju postojeće dokumentacije u spisu.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

9. Čl. 12. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12, dalje: ZPNIZ), na temelju kojeg Zakona je doneseno rješenje o izvedenom stanju kojim su ozakonjenje zgrade na predmetnoj čestici, propisano je da zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 1000 m² (u daljnjem tekstu: manje zahtjevna zgrada), ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, podnositelj zahtjeva prilaže tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu i tri primjerka snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva.

10. Čl. 35. st. 1. ZPNIZ propisano je da katastarski ured evidentira završenu zgradu, odnosno njezin završeni dio u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje katastar ako je za tu zgradu, odnosno njezin dio doneseno rješenje o izvedenom stanju.

11. Čl. 91. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj 112/18 i 39/22) propisano je da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati nadležni područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, mora isti potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te provođenje čestica u katastar nekretnina.

12. Čl. 21. spomenutog Pravilnika propisano je da je tlocrtna površina zgrade površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. Tlocrtna površina zgrade može biti i neka druga površina određena propisima o prostornom uređenju i gradnji.

13. Iz spisa predmeta upravnog postupka slijedi da je tužitelj zatražio od prvostupanjskog tijela potvrđivanje geodetskog elaborata od 25. lipnja 2024. kojeg je izradio kako bi se u katastru nekretnina na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirali novi podaci o zgradama koje su ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju od 26. lipnja 2015., a iz tog rješenja slijedi da se istim ozakonjuje manje zahtjevna stambena zgrada, zatim manje zahtjevna gospodarska zgrada poljoprivredne namjene i pomoćna zgrada, prikazane na kopiji katastarskog plana od 3. prosinca 2012. i snimci izvedenog stanja od srpnja 2014. koje čine sastavni dio tog rješenja.

14. Sud je izvršio uvid u navedeni geodetski elaborat te je utvrdio da isti sadrži kopije katastarskog plana na kojima je prikazana gospodarska zgrada prije i nakon ozakonjenja, a iz tih kopija slijedi da predloženo novo stanje tlocrta ozakonjene gospodarske zgrade ne odgovara tlocrtu te zgrade prikazanom na kopiji katastarskog plana koja čini sastavni dio rješenja o izvedenom stanju utoliko što predloženo novo stanje tlocrta sadrži i spornu terasu.

15. Iz prvostupanjskog rješenja slijedi da je prvostupanjsko tijelo utvrdilo da novo stanje tlocrta ozakonjene gospodarske zgrade sadrži i natkrivenu terasu, koja po stavu prvostupanjskog tijela ne čini konstruktivni dio te zgrada, pa da se stoga sukladno citiranom čl. 21. Pravilnika ne treba prikazati u tlocrt gospodarske zgrade, a tužitelj po pozivu prvostupanjskog tijela nije otklonio taj nedostatak. Iz osporavanog drugostupanjskog rješenja tuženika slijedi da je tuženik potvrdio taj stav prvostupanjskoga tijela.

16. Citirani čl. 12. ZPNIZ propisuje da je zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju moguće priložiti kopiju katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu. Međutim, navedenom rješenju o izvedenom stanju, pored kopije katastarskog plana, prileži i snimak izvedenog stanja koji sadrži pečat da čini sastavni dio tog rješenja, a iz tog snimka izvedenog stanja (iz prikaza tlocrta prizemlja i prikaza tlocrta korovnih ploha ozakonjene gospodarske zgrade) razvidno je da tlocrt ozakonjene gospodarske zgrade sadrži i spornu terasu.

17. Kako to pravilno ukazuje tužitelj u tužbi, citirani čl. 21. Pravilnika propisuje da tlocrtna površina zgrade može biti i neka druga površina određena propisima o prostornom uređenju i gradnji, pa kako iz navedene snimke izvedenog stanja slijedi da je sporna terasa prikazana kao dio tlocrtne površine ozakonjene gospodarske zgrade, to je istu trebalo evidentirati kao dio tlocrta ozakonjene gospodarske zgrade.

18. Osim toga, Sud ukazuje kako je prvostupanjsko tijelo prihvatilo navedeni geodetski elaborat u dijelu u kojem je natkrivena otvorena terasa ozakonjene stambene zgrade (koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade i koja jednim stupom nosi kat gornje etaže stambene zgrade) prikazana u tlocrt te stambene zgrade, dok nije prihvatilo navedeni geodetski elaborat u dijelu u kojem je natkrivena otvorena terasa ozakonjene gospodarske zgrade (koja se nalazi u prizemlju ozakonjene gospodarske zgrade i koja s tri stupa nosi krovnu strehu gospodarske zgrade) isto tako prikazana u tlocrt te gospodarske zgrade, a radi se o istovrsnim situacijama.

19. Stoga Sud zaključno navodi, da se ovdje radi o situaciji iz citiranog čl. 21. Pravilnika prema kojem tlocrtna površina zgrade može biti i neka druga površina određena propisima o prostornom uređenju i gradnji, pa kako je u snimci izvedenog stanja koja čini sastavni dio rješenja o izvedenom stanju sporna terasa prikazana kao dio tlocrtne površine ozakonjene gospodarske zgrade, to je pravilno u geodetskom elaboratu sporna terasa prikazana kao dio tlocrtne površine ozakonjene gospodarske zgrade.

20. Slijedom svega navedenoga, osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocijenjeni su nezakonitim. Stoga je Sud sukladno odredbi čl. 117. st. 1. ZUS poništio navedena rješenja i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, kako bi prvostupanjsko tijelo u ponovnom postupku donijelo novu odluku polazeći od činjenice da novo stanje tlocrta ozakonjene gospodarske zgrade treba sadržavati i spornu terasu.

21. U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je vezano pravnim shvaćanjima i primjedbama Suda, te je obvezno donijeti odluku u ponovnom postupku u roku u od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude sukladno odredbi čl. 151. st. 2. ZUS.

22. Odluka Suda o troškovima spora iz točke III. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stoga je tuženik dužan naknaditi tužitelju trošak koji mu je nastao u povodu ovog spora.

23. Budući da se prema čl. 144. st. 3. ZUS vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom to je tužitelju sukladno Tbr. 27. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23) priznat u cijelosti trošak koji je zatražio i to za sastav tužbe i pristup na raspravu u iznosu od 500,00 eura po radnji, što sveukupno s PDV-om iznosi 1.250,00 eura.

24. Sukladno odredbi čl. 144. st. 4. ZUS na dosuđeni iznos troška ovog spora tužitelju pripadaju i zatezne kamate koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troška do isplate, ako ih stranka kojoj je naloženo plaćanje troška ne podmiri u ostavljenom roku.

25. Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelju nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 20. svibnja 2026.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 127. st. 2. ZUS i čl. 148. st. 5. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Borisu Grguriću, odvjetniku u Ogulinu, A

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20