Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-134/2026-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš, predsjednice vijeća, Kristine Pavelić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Tatjane Radaković Bašić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženika Grada Benkovca, Benkovca, Šetalište kneza Branimira 12, OIB: 83821313660, zastupan po gradonačelniku RČ, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, posl.br. P-553/2024-20 od 15. prosinca 2025., na sjednici održanoj 20. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se žalba tužiteljice, ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, posl.br. P-553/2024-20 od 15.prosinca 2025., i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, posl.br. P-553/2024-20 od 15.prosinca 2025., odlučeno je:

„ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužiteljica ŽČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica za cijelo nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak površine 1180 m2, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužiteljica, temeljem ove presude, u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnica opisane nekretnine za cijelo uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.“ „

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela tužiteljica u kojoj je navela da presudu pobija u cijelosti, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi tužiteljica navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, nema razloga o odlučnim činjenicama te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku i samih zapisnika. Tužiteljica predlaže da drugostupanjski sud prihvati žalbu tužiteljice i preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti kao osnovan, podredno da pobijanu presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tuženik je naveo kako je u cijelosti suglasan s presudom suda prvog stupnja, da tužiteljica tijekom cijelog postupka nije dostavila nikakve materijalne dokaze temeljem kojih bi mogla dokazati pravo vlasništva predmetne nekretnine.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. U prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema članku 365. stavku 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025 dalje: ZPP) , međutim, sud je utvrdio, a kako to i ukazuje tužiteljica, da je sud počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a budući da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka proturječi razlozima presude, presuda nema razloge o odlučnim činjenicama, te presuda nema adekvatnog obrazloženja u odnosu na odlučne činjenice, a koje kao takve nisu niti utvrđene.

6. Predmet tužbenog zahtjeva tužiteljice je pravo vlasništva nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te tužiteljica ujedno traži da tuženik trpi da se tužiteljica upiše u zemljišnim knjigama kao vlasnica predmetne nekretnine, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika. Tužiteljica je u tužbi navela da ne postoji zemljišna knjiga za katastarsku općinu [katastarska općina], da nekretninu označava prema podacima iz katastarske evidencije. Navela je da je predmetnu nekretninu stekla na temelju ugovora o darovanju kojeg je zaključila s svekrom BČ **.**.2024., a koji da je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza smrti svojeg oca pok. SČ koji je rođen 1922., a preminuo je 2010. te diobom sa svojom braćom, dok je pok. SČ vlasništvo iste stekao nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. CČ. Tužiteljica u tužbi navodi da se u posjedu predmetne nekretnine nalazi duže od 150 godina.

7. Tuženik je u odgovoru na tužbu istakao prigovor nedostatka pasivne legitimacije, te da je općepoznata činjenica da je za katastarsku općinu [katastarska općina] u tijeku osnivanje zemljišne knjige te je u svezi s tim otvoren ispravni postupak.

8. Sud prvog stupnja donesao je presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice.

9. Iz obrazloženja presude proizlazi da je sud prvog stupnja odbio tužbeni zahtjev budući iz materijalnih dokaza ne proizlazi da je prednik tužiteljice bio posjednik, odnosno stvarni vlasnik predmetne nekretnine. Nadalje, iskaze svjedoka ispitanih u tijeku postupka, SČ, UČ, ČČ i ĐČ, sud je cijenio nekonzistentnima. Sud prvog stupnja je utvrdio da ostavinsku masu iza pok. SČ ( pravnog prednika tužiteljice), nije činila predmetna nekretnina te se u obrazloženju presude pozvao na odredbe članka 114. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09; dalje: ZV).

10. Ovakva utvrđenja suda prvog stupnja se ne mogu prihvatiti te su izostali valjani razlozi o odlučnim činjenicama. Osim, toga, sud prvog stupnja nije obrazložio razlog neprihvaćanja dokazanog prijedloga tužiteljice da se u postupku sasluša kao stranka. Nadalje, sud prvog stupnja u presudi sud navodi kako su iskazi ispitanih svjedoka nekonzistentni te se osvrnuo na dijelove iskaza svjedoka, međutim iskaze saslušanih svjedoka treba cijeniti svaki zasebno, ali i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Što se tiče dijela obrazloženja presude prvog stupnja, a koji se odnosi na prilaganje materijalnih dokaza, ističe se kako tužiteljica tvrdi da je predmetnu nekretninu stekla dosjelošću, te je trebalo utvrditi postoje li uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a u skladu sa odredbama materijalnog prava.

11. Pri donošenju osporavane presude prvostupanjski sud se nije pozvao na relevantan materijalno-pravni propis. Naime, tužiteljica tvrdi da je u posjedu predmetne nekretnine osobno i putem pravnih prednika najmanje 150 godina, te je sud bio dužan primijeniti odredbu članka 388. stavak 2. ZV-a, a kojim člankom je propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Budući tužiteljica u tužbi navodi da je predmetnu nekretninu stekla dosjelošću, tada je trebalo utvrditi primjenom odgovarajućeg materijalnog prava da li su ispunjeni uvjeti potrebni za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

12. Zaključno, ističe se kako tužiteljica tužbenim zahtjevom traži da tuženik trpi da se tužiteljica u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnica predmetne nekretnine, a istovremeno navodi kako ne postoji zemljišna knjigama za katastarsku općinu [katastarska općina]. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je za Općinu Tinj u tijeku osnivanje zemljišne knjige te da je u svezi s tim otvoren ispravni postupak ( članak 206., odnosno 207. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024). U presudi prvog stupnja o osnovanosti ili neosnovanosti ovog dijela tužbenog zahtjeva te o iznesenim činjenicama stranaka sud prvog stupnja nije dao nikakve razloge.

13. Slijedom navedenog, primjenom članka 369. stavak 1. ZPP-a i članka 371. ZPP-a valjalo je ukinuti pobijanu presudu u cijelosti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje radi čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove odluke.

14. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će temeljem odredbe članka 8. ZPP-a odlučiti koje će činjenice uzeti kao dokazane, prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka temeljem čega će dati valjanu ocjenu svih izvedenih dokaza. Pri tome treba uzeti u obzir činjenične navode stranaka, te primijeniti materijalno pravo kako je to prethodno istaknuto. Po potrebi provest će i daljnje eventualno već predložene dokaze ukoliko stranke budu ustrajale na tome.

15. O troškovima žalbenog postupka (članak 166. stavak 3. ZPP-a), je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove odluke.

U Gospiću, 20. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Milka Vraneš