Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Stalna služba u Gospiću
Gospić
Gž-661/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš, predsjednice vijeća, Tatjane Radaković Bašić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavelić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Davor Pavičić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pavičić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Lidija Klepo, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-337/2022-22 od 20. svibnja 2024. u dijelu pod točkama I. i III. izreke, na sjednici vijeća 20. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e:
I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-337/2022-22 od 20. svibnja 2024. u dijelu pod točkama I. i III. izreke.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu žalbenog troška kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:
"I/ Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužiteljici ZJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.220,34 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. studenog 2021. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II/ Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 240,55 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
III/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 1.588,55 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 20. svibnja 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
2. Protiv navedene presude u dijelu pod točkama I. i III. izreke u pravovremenom roku žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženik u žalbi predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice preko nepobijanog iznosa presude i obveže tužiteljicu da naknadi tuženiku prouzročene parnične troškove. Potražuje žalbeni trošak u iznosu od 169,52 eura.
3. Na žalbu tuženika nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.
6. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude te je na osnovi izvedenih dokaza i njihove ocjene prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.
7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske i imovinske štete povezane sa štetnim događajem od 10. rujna 2021. u kojem je tužiteljica sudjelovala kao vozač te pritom zadobila tjelesne ozljede.
8. Tijekom prvostupanjskog postupka među strankama nije sporan nastanak predmetnog štetnog događaja - prometne nezgode od 10. rujna 2021., koju je skrivio osiguranik tuženika, kao i da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede u svezi kojih joj je nastala neimovinska šteta i nenovčana imovinska šteta zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom. Također među strankama nije sporno da je u mirnom postupku, povodom tužiteljičinog odštetnog zahtjeva od 29. studenog 2021., tuženik prethodno pokretanju predmetne parnice tužiteljici isplatio nesporni iznos naknade s osnove pretrpljene neimovinske štete i imovinske štete za izgubljenu zaradu u ukupnom iznosu od 929,06 eura. Među strankama tijekom postupka bilo sporno pripada li tužiteljici pored isplaćene nesporne naknade pravo na isplatu daljnjeg iznosa naknade s osnove pretrpljene neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege.
9. Pobijanom presudom utvrđeno je da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila istegnuće mišića vrata, da je pretrpjela fizičke boli jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 6 dana te manjeg intenziteta 35 dana. Nadalje, tužiteljica je pretrpjela tzv. primarni strah u trenutku ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, sekundarni strah (strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 5 dana i slabijeg intenziteta u trajanju od 20 dana. Uslijed štetnog događaja kod tužiteljice su zaostale trajne posljedice, smanjenje životne aktivnosti od 2%. Tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju od 15 dana po 2 sata dnevno te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje, pomoć pri odlasku u trgovinu i sl.)
10. Prema mišljenju ovog suda dosuđeni iznos neimovinske štete u iznosu od 2.000,00 eura i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 149,40 eura, odnosno ukupno 2.149,40 eura predstavlja primjerenu i pravičnu naknadu za pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu. Budući je tuženik tužiteljici s navedenih osnova isplatio nesporni iznos naknade od ukupno 929,06 eura, to je prvostupanjski sud pravilno tužiteljici dosudio daljnji iznos naknade od ukupno 1.220,34 eura. Stoga su neosnovani žalbeni navodi tuženika da je prvostupanjski sud tužiteljici pogrešno utvrdio iznos štete u prevelikom iznosu.
11. Obzirom na vrstu i narav povreda koje je tužiteljica zadobila u predmetnoj prometnoj nezgodi i po mišljenju ovog drugostupanjskog suda pravilno su primijenjene odredbe članka 19. i članka 1100 stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08 i 125/11 ZOO-a).
12. Prvostupanjski sud je sasvim dovoljno cijenio relevantne okolnosti od kojih ovisi visina satisfakcije, shodno citiranim odredbama ZOO-a, te u sudskoj praksi prihvaćenim uobičajenim kriterijima pa je uz pravilno i sveobuhvatno vrednovanje kvalifikatornih kriterija (životnu dob tužiteljice ,rođena 1982.), te uzimajući u obzir sve manifestirane posljedice u psihičkoj i fizičkoj sferi tužiteljice te stupanj smanjenja životne aktivnosti istog, po ocjeni ovog suda primjereno dosudio novčanu satisfakciju.
13. U orijentacijskim kriterijima zauzeto je pravno shvaćanje da se prilikom donošenja odluke o visini pravične novčane naknade štete Orijentacijski kriteriji ne mogu tretirati kao matematičke formule koje bi pukim automatizmom služile izračunavanju pravične novčane naknade već da sudovi svaki pojedinačni slučaj moraju individualizirati. No, kako prilikom dosuđivanja pravične novčane naknade treba uzeti u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja nužno je da ponekad prilikom dosuđivanja pravične novčane naknade za nematerijalnu štetu dolazi, a ponekad ne dolazi, do određenih odstupanja od iznosa navedenih u Orijentacijskim kriterijima, što je sve u skladu s odredbom članka 1100. stavak 1. i 2. ZOO-a.
14. Polazeći od nesporne činjenice da se tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete dopisom od 29. studenog 2021.,pravilno je zaključio prvostupanjski sud da je tada šteta i dospjela, jer je tuženik u tom trenutku mogao i morao procijeniti samu štetu i njen obujam, obzirom da je već tada raspolagao sa svim relevantnim podacima, kao i sa stručnim i kvalificiranim službama .
15. Sukladno odredbi članka 12. stavak 4,. u vezi sa stavkom 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) odgovorni osiguratelj je dužan u slučaju neimovinske i imovinske štete najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtijeva oštećenoj osob i dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno u istom roku dostaviti utemeljeni odgovor, ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni (st. 1.). U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete iz prethodno citiranog stavak 1., oštećena osoba, uz dužni iznos naknade štete ima i pravo na isplatu iznosa kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (stavak 4. cit. odredbe Zakona).
16. Obzirom da specijalni propis, u konkretnom slučaju Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, određuje da tužiteljica ima pravo, uz dužni iznos naknade štete i na kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, to je sud pravilno postupio kada je tužiteljici sudio zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, sve sukladno članku 12. stavak 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i članka 1086. i članka 1103. ZOO-a.
17. Pravilna je i odluka o parničnom trošku kako po osnovi tako i po visini, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a i članka 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23), s obzirom na omjer uspjeha tužiteljice.
18. Sud prvog stupnja pravilno je tužiteljici priznao pravo na naknadu troška sastava odštetnog zahtjeva, budući je isti bio potreban za vođenje ovog parničnog postupka , kao i za sastav podneska od 30. rujna 2022. jer se navedenim podneskom tužitelj očitovao na navode tuženika iz odgovora na tužbu.
19. Ujedno je sud prvog stupnja pravilno primijenio vrijednost boda imajući u vidu izmjene i dopune Tarife, objavljene u Narodnim novinama, broj 126/22. Naime sukladno izmjeni Tarife Tbr. 50. označena je vrijednost boda u visini od 2 eur -a, a navedena odluka stupila je na snagu 8 dana nakon objavljivanja tj. dana 15. studenog 2023. Ujedno je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo, uzevši u obzir Tbr. 48. stavak 3. Tarife, koja propisuje da kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne stranke, primjenjuje Tarifu i vrijednost boda koja na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka . Kako je sud prvog stupnja pobijanu odluku donio 28. svibnja 2025., a tako i odluku o trošku parničnog postupka, analognoj primjeni odredbe Tbr. 48., pravilno je priznata vrijednost boda na sve parnične radnje u visini od 2,00 eura.
20. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (članak 368. stavak 1. ZPP-a).
21. Primjenom odredbe članka 166. stavak1. ZPP-a, odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka, jer isti nije uspio sa žalbom.
U Gospiću, 20. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Milka Vraneš