Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-205/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavelić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Gordani Peraković-Turković, odvjetnici iz Otočca, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Podružnica Zadar, zastupanog po punomoćnici Marijani Tokić, odvjetnici u O.D. Grgić & partneri, Zagreb, uz sudjelovanje JC, [adresa], kao treće osobe, radi naknade štete , odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu poslovni broj Pn-10/2018-23 od 24. ožujka 2021., na sjednici održanoj 20. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu poslovni broj Pn-10/2018-23 od 24. ožujka 2021. u dijelu pod točkom 3. izreke.

II. Prihvaća se žalba tuženika kao osnovana, ukida se presuda Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu poslovni broj Pn-10/2018-23 od 24. ožujka 2021. u dijelu pod točkama 1., 2. i 4. izreke i spis se vraća istom sudu na ponovni postupak.

III. O žalbenom trošku tuženika odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

"1. Nalaže se tuženiku da na ime naknade nematerijalne štete isplati tužitelju iznos od 81.000,00 kn (slovima: osamdesetjednatisućakuna) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđena pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime naknade materijalne štete isplati iznos od 25.632,73 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od:

- 6.528,00 kuna od dana presuđenja pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 236,09 kuna od 16.01.2003. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 603,56 kuna od 16.02.2003. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 1.468,52 kuna od 16.03.2003. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 1.326,72 kuna od 16.04.2003. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 1.185,28 kuna od 16.05.2003. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 1.185,28 kuna od 16.06.2003. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 1.205,48 kuna od 16.07.2003. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 896,82 kuna od 16.08.2003. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 902,41 kuna od 16.09.2003. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 896,92 kuna od 16.10.2003. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 896,92 kuna od 16.11.2003. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 902,41 kuna od 16.12.2003. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 744,24 kuna od 16.01.2004. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 892,34 kuna od 16.02.2004. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 1.059,66 kuna od 16.03.2004. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 892,36 kuna od 16.04.2004. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 892,36 kuna od 16.05.2004. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 897,96 kuna od 16.06.2004. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

892,36 kuna od 16.07.2004. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 892,36 kuna od 16.08.2004. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 892,36 kuna od 16.09.2004. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 892,36 kuna od 16.10.2004. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

- 897,96 kuna od 16.11.2004. godine do 31.12.2007. godine po stopi od 15.% godišnje, a od 01.01.2008. godine pa do 31. 7. 2015. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. 8. 2015. pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

3. Odbija se tužitelj sa viškom tužbenog zahtjeva koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da tužitelju isplaćuje mjesečnu rentu u iznosu od 3.633,77 kn počevši od dana 01. travnja 2010. godine pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti i to najkasnije do svakog 15-tog u mjesecu za obveze iz prethodnog mjeseca, time da je dospjele obroke dužan platiti odjednom, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena, sve to u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe".

Odbija se tužitelj sa viškom tužbenog zahtjeva iznad dosuđenog i to:

- za nematerijalnu štetu u iznosu od 31.000,00 kn,

- za materijalnu štetu u iznosu od 165.427,06 kn, a na ime razlike place i naknade za vrijeme bolovanja, kao i invalidske mirovine za razdoblje od studenog 2004. pa do 1. travnja 2010.

4. Svaka stranka snosi svoje troškove."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žale se tužitelj i tuženik.

2.1. Tužitelj se žali protiv presude u dijelu pod točkom 3. kojim je odbijen sa dijelom tužbenog zahtjeva iznad dosuđenog i protiv točke 4. kojom je odlučeno o troškovima postupka zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističe da prvostupanjski sud u odnosu na odbijajući dio presude nije dao valjane i jasne razloge, pa se zakonitost presude ne može ispitati. Također ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje što je za posljedicu imalo i pogrešnu primjenu materijalnog prava. Navodi da kako nije osnovana odluka o glavnoj stvari tako nije osnovana niti odluka o troškovima parničnog postupka. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu i preinači pobijanu presudu na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

2.2. Tuženik se žali protiv presude u dijelu pod točkom 1. i 2. izreke u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja, te u odnosu na odluku o parničnom trošku (točka 4. izreke) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno utvrđenog činjeničnoga stanja i odluke o troškovima postupka. U žalbi ističe da je među strankama sporno prekoračenje tužbenog zahtjeva, visina štete, te osobito činjenica da prvostupanjski sud nije izvršio uračunavanje iznosa koji su nesporno plaćeni tužitelju tijekom postupka (nakon ranije pravomoćne presude koja je ukinuta odlukom Vrhovnog suda RH poslovni broj Rev-1636/2012-2 od 7. studenoga 2017.), suodgovornost zbog alkoholiziranosti koju prema mišljenju tuženika sud pogrešno cijeni u omjeru 20 %, utvrđenje izgubljene zarade i tablica izračuna navodne razlike zarade koja je nevjerodostojna i nije dokaz u postupku, tijeka kamata na izgubljenu zaradu i parnični trošak. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da odbije tužitelja u cijelosti sa njegovim tužbenim zahtjevom ili podredno da presudu u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku. Potražuje žalbeni trošak u iznosu od 3.125,00 kuna/414,76 eura uvećano za PDV od 25 %, te trošak sudske pristojbe u iznosu od 1.416,00 kuna/187,94 eura.

3. Na žalbu tužitelja i tuženika nije odgovoreno.

4. Žalba tužitelja nije osnovana, dok je žalba tuženika osnovana.

O žalbi tuženika:

5. Donoseći pobijanu presudu u dosuđujućem dijelu prvostupanjski sud počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), na koju ukazuje tuženik, a ovo iz razloga jer presuda u dosuđujućem dijelu ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ne sadrži jasne i određene razloge o datim činjenicama, postoji proturječnost između izreke i obrazloženja.

6. Iz stanja spisa proizlazi da je u ovoj pravnoj stvari dana 23. listopada 2010. donesena presuda poslovni broj P-489/2009 koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž-1384/2011 od 15. ožujka 2012., te je tuženik tom presudom obvezan platiti tužitelju iznose naknade štete kao u izreci te presude i to: na ime neimovinske štete iznos od 54.000,00 kuna s kamatom od dana presuđenja, na ime materijalne štete iznos od 189.087,87 kuna od čega 4.080,00 kuna na ime naknade tuđe pomoći i njege, s pripadajućom kamatom na rentu od 2.907,01 kunu. U odnosu na preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelj je pravomoćno odbijen.

7. Međutim, presudom Vrhovnog suda RH poslovni broj Rev-1636/2012 od 7. studenoga 2017., a povodom revizije koju je uložio tuženik (tužitelj reviziju nije uložio), ukinute su prvostupanjska i drugostupanjska odluka i to u dosuđujućem dijelu, dok u odbijajućem dijelu tužbenog zahtjeva iste nisu ukinute.

8. Dakle, tužitelj je pravomoćno odbijen za zatraženi iznos naknade neimovinske štete preko 54.000,00 kuna, te za dosuđeni iznos tuđe pomoći i njege preko iznosa od 4.080,00 kuna, te po stajalištu ovog drugostupanjskog suda o ovom dijelu tužbenog zahtjeva (o kojem je pravomoćno odlučeno) ne može se ponovno odlučivati kako je to učinio prvostupanjski sud.

9. Naime, sud je dužan odlučiti u granicama tužbenog zahtjeva, a tužbeni zahtjev po osnovi neimovinske štete odnosi se na iznos od 54.000,00 kuna, za koji iznos su ranije odluke ukinute (dok je preostali dio iz tužbe pravomoćno odbijen), te na iznos od 4.080,00 kuna s osnove tuđe pomoći njege, kao i iznos izgubljene zarade i rente.

10. Odlučivanjem izvan granica tužbenog zahtjeva počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 9. i 12. ZPP-a, budući je ponovno odlučivano o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno i o zahtjevu izvan granica tužbenog zahtjeva, a na koju povredu opravdano ukazuje žalba tuženika.

11. Nadalje, tužitelj u žalbi tvrdi da među strankama nije bilo sporno da je tuženik u cijelosti izvršio plaćanja iznosa koji su ranije bili dosuđeni postupajući po presudama koje su u tom trenutku bile pravomoćne, a o čemu su se stranke izrijekom suglasile na ročištu za glavnu raspravu održanom 10. ožujka 2021..

12. Međutim, prilikom ponovnog usvajanja tužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stvari, sud nije vodio računa o plaćenim iznosima, a niti je iste uračunao u iznos obveze tuženika iako su iste izvršene tužitelju koji je u vrijeme plaćanja bio savjestan, a iz čega proizlazi da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje i na isto pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

13. Dakle, slijedom navedenog proizlazi da je pogrešno utvrđena visina obveze obzirom da tuženik nije u obvezi platiti tužitelju iznos koji je već platio.

14. Neovisno o tome tuženik opravdano osporava i visinu štete, te iznose koje je sud utvrdio kao primjerenu naknadu, osobito u odnosu na strah, budući je naknada za pretrpljeni strah najblaži oblik neimovinske štete.

15. Pored toga tuženik smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno prava kada je utvrdio doprinos tužitelja vlastitoj šteti u omjeru od 20 %, imajući pri tome u vidu da je jedini uzrok štetnog događaja alkoholiziranost vozača (pijano stanje pri koncentraciji od najmanje 2,39 g/kg apsolutnog alkohola u krvi) i da je tužitelj znao za takvo njegovo stanje, što proizlazi iz njegovog iskaza danog na glavnoj raspravi od 31. ožujka 2023. u predmetu Općinskog suda u Otočcu broj K - 12/03, budući su tužitelj i vozač zajedno sudjelovali u veselici, a i sam tužitelj u trenutku vađenja krvi bio je pripit.

16. Nadalje, tužitelj opravdano tvrdi u pogledu izgubljene zarade za vrijeme bolovanja da presuda i u ovom dijelu ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, budući da za to razdoblje nedostaje obrazloženje na koji način je sud prvog stupnja došao do iznosa koje je dosudio tužitelju. Točno je da se sud poziva na potvrdu poslodavca kao osnovu utvrđenja razlike izguljene zarade, međutim taj dokaz ne obrazlaže, a niti posebno navodi što je iz potvrde utvrđeno, posebno imajući u vidu činjenicu što se u potvrdi poslodavca ne obrazlaže način na koji je utvrđen neto obračun plaće, zatim se ne obrazlaže da li su obuhvaćeni svi primitci po osnovu bolovanja (sve naknade, te naknade koje je primio od HZZO) i po osnovi kolektivnih ugovora obzirom da tužitelj ima pravo i na jednogodišnje naknade temeljem dugotrajnog bolovanja. Također, sud nije obrazložio zbog čega je odbio prijedlog da se od HZZO-a pribavi podatak o iznosu naknade koja je isplaćena tužitelju za vrijeme bolovanja obzirom bi se tek tim podacima moglo utvrditi da li su iznosi iz potvrde poslodavca točni.

17. Isto tako, prvostupanjski sud nije cijenio niti činjenicu da potvrda na koju se poziva, odnosno izračun prikazan u tablici, nije potpisan od strane načelnika odjela, a nije niti pečatiran, te se takva tablica ne može smatrati vjerodostojnom ispravom. Naime, ocjena dokaza i vjerodostojnost isprava, predstavlja primjenu materijalnog prava na što je sud dužan paziti po službenoj dužnosti.

18. Kako u odnosu na utuženi period nije provedeno financijsko vještačenje, nisu dostavljene platne liste, odnosno ne postoji niti jedan dokaz na temelju kojeg se može utvrditi visina izgubljene zarade ili komparirati i ocijeniti podaci iz nepečatirog i nepotpisanog ispisa u tablici sa utuženom razlikom zarade.

19. Neovisno od navedenog nije sporno da je sud tužitelju dosudio i zakonsku zateznu kamatu na naknadu za izgubljenu zaradu od dana pojedinog mjesečnog obroka pa ubuduće do isplate, dok tuženik u žalbi ističe da je tužitelju i na ove dosuđene iznose glavnice isplatio, i to zajedno sa glavnicom i kamatama od dana plaćanja, a što je sud bio dužan cijeniti prilikom donošenja pobijane presude, kako u odnosu na kamatu tako i u odnosu na glavno potraživanje.

20. Iz istih razloga tuženik osporava i odluku o parničnom trošku navodeći da je prvostupanjski sud pogrešno odlučio o glavnoj stvari, a što je utjecalo i na donošenje odluke o parničnom trošku pogrešnom primjenom materijalnog prava.

21. Dakle, iz navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud donošenjem usvojenog dijela presude počinio naprijed navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka, slijedom čega činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno, pa se ne može ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava.

O žalbi tužitelja:

22. Ispitujući pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude povodom žalbe tužitelja i po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u odbijenom dijelu pod točkom 3. izreke ovaj sud utvrđuje da u donošenju pobijanog dijela presude nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju se poziva tužitelj ističući da sud u ovom dijelu nije dao jasne i određene razloge pa se zakonitost presude ne može ispitati.

23. Suprotno ovom žalbenom navodu tužitelja u pobijanom, odnosno odbijenom dijelu presude prvostupanjski sud je dao potpuno jasne i određene razloge tako da presuda u tom dijelu nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

24. U odnosu na žalbeni prigovor tužitelja da prvostupanjski sud nije pravilno raspravio da postoji doprinos tužitelja vlastitoj šteti u omjeru od 20 %, navodeći da je tužitelj mogao uočiti da je vozač JC bio pod utjecajem alkohola od 2,39 g/kg potrebno je odgovoriti da je isti prigovor istakao i tuženik navodeći da je doprinos tužitelja veći od 20 %, pa će stoga o navedenom prigovoru tužitelja i tuženika prvostupanjski sud ponovno odlučiti u nastavku ovog postupka.

25. U odnosu na prigovor tužitelja da je prvostupanjski sud neosnovano odbio tužitelja sa zahtjevom za naknadu primanja koje bi ostvario da do nezgode nije došlo i iznosa invalidske mirovine, odnosno za razdoblje od 1. travnja 2005. do 1. travnja 2010. i od tada za daljnju rentu potrebno je odgovoriti da je prvostupanjski sud u ovom dijelu pravilno odbio tužbeni zahtjev tužitelja obzirom na činjenicu da je tužitelju utvrđena profesionalna nesposobnost za rad, slijedom čega proistječe da je tužitelj mogao raditi sa preostalom radnom sposobnošću, međutim tužitelj je sam istakao da nakon što je kod njega nastupila profesionalna nesposobnost za rad nikakav posao nije niti tražio. Naime, obveza je oštećenika smanjiti štetu, a što u konkretnom slučaju znači obvezu zapošljavanja s preostalom radnom sposobnošću. Iz navedenog dakle proizlazi da žalbeni navodi tužitelja niti u ovom dijelu nije osnovan.

26. Što se tiče prigovora na odluku o parničnom trošku ističe se da je ista ukinuta povodom žalbe tuženika.

27. Stoga je valjalo žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsku presudu u pobijanom, odnosno odbijenom dijelu pod točkom 3. izreke potvrditi temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a, a žalbu tuženika pozivom na odredbu članka 369. stavak 1. ZPP-a prihvatiti kao osnovanu i ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom, odnosno usvojenom dijelu pod točkama 1., 2. i 4. i u tom dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

28. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će ukloniti bitne povrede odredaba postupka na koje ukazuje ovo ukidno rješenje i žalba tuženika, imajući u vidu činjenicu da je tužitelj pravomoćno odbijen za zatraženi iznos naknade neimovinske štete preko 54.000,00 kuna, te za dosuđeni iznos tuđe pomoći i njege preko iznosa od 4.080,00 kuna. Pored toga prvostupanjski sud će uzeti u obzir i činjenicu koju ističe tuženik, a tužitelj je nije osporio, da je tuženik u cijelosti izvršio plaćanje iznosa koji su ranije bili dosuđeni postupajući po presudama koje su u tom trenutku bile pravomoćne. Navedeno proizlazi i iz zapisnika na ročištu za glavnu raspravu održanu 10. ožujka 2021., a o čemu su se stranke suglasile. Također će ponovno odlučiti o omjeru suodgovornosti tužitelja u odnosu na nastanak predmetnog štetnog događaja, a nakon toga donijeti pravilnu i na zakonu utemeljenu presudu.

29. O žalbenom i revizijskom trošku odlučit će se u konačnoj odluci (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

U Gospiću, 20. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Tatjana Radaković Bašić