Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-187/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš, predsjednice vijeća, Tatjane Radaković Bašić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavelić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice GC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. tužiteljice LC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. tužitelja ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Slavici Bezić Fadić, odvjetnici u Zadru i 4. tužiteljice GCB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika Općine Šolta, OIB: 38621571773, Grohote, Podkuća 8, zastupane po punomoćniku Vinku Samardžiću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi 1. tužiteljice, 2. tužiteljice i 3. tužitelja izjavljenoj protiv presude i rješenja u dijelu pod točkom II. Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1956/2022-25 od 9. siječnja 2026., na sjednici održanoj 20. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se žalba 1. tužiteljice, 2. tužiteljice, 3. tužitelja i 4. tužiteljice kao neosnovana, potvrđuje se presuda i rješenje u dijelu pod točkom II. Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1956/2022-25 od 9. siječnja 2026.

II. Odbija se zahtjev 1. tužiteljice, 2. tužiteljice i 3. tužitelja za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

''1. Utvrđuje se da su tužitelji pod 1) GC, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 4) GCB, OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnici nekretnine koja je u zemljišnim knjigama ovog suda, Zemljišnoknjižnog odjela Split označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to tužiteljica pod 1) za ½ dijela, tužitelj pod 3) za ¼ dijela te tužiteljica pod 4) za ¼ dijela te se tužitelji pod 1), 3) i 4) ovlašćuju temeljem presude ishoditi upis uknjižbe prava vlasništva predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama na svoje ime u skladu sa navedenim suvlasničkim udjelima uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva na navedenoj nekretnini sa imena tuženika i njegovih pravnih prednika u cijelosti, odnosno uz brisanje u cijelosti upisa ležeće ostavine VC, pok. G i ležeće ostavine BC, pok. G.

2. Utvrđuje se da su tužitelji pod 2) LC, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 4) GCB, OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnici nekretnina koje su u zemljišnim knjigama ovog suda, Zemljišnoknjižnog odjela Split označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to tužiteljica pod 2) za ½ dijela, tužitelj pod 3) za ¼ dijela te tužiteljica pod 4) za ¼ dijela te se tužitelji pod 2), 3) i 4) ovlašćuju temeljem presude ishoditi upis uknjižbe prava vlasništva predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama na svoje ime u skladu sa navedenim suvlasničkim udjelima uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva na navedenoj nekretnini sa imena tuženika i njegovih pravnih prednika u cijelosti, odnosno uz brisanje u cijelosti upisa ležeće ostavine VC, pok. G i ležeće ostavine BC, pok. G.

3. Utvrđuje se da su tužitelji pod 3) ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 4) GCB, OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnici, svaki za po ½ dijela, nekretnine koja je u zemljišnim knjigama ovog suda, Zemljišnoknjižnog odjela Split, označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], utvrđuje se da je tužitelj pod 3) ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik za cijelo čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tužiteljica pod 4) GCB, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica za cijelo čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te se tužitelji pod 3) i 4) ovlašćuju temeljem presude ishoditi upis uknjižbe prava vlasništva predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama na svoje ime u skladu sa navedenim suvlasničkim udjelima uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva na navedenoj nekretnini sa imena tuženika i njegovih pravnih prednika u cijelosti, odnosno uz brisanje u cijelosti upisa ležeće ostavine VC, pok. G i ležeće ostavine BC, pok. G.''.

1.2. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da su tužitelji povukli tužbu u dijelu kojim je utvrđenje i ovlaštenje na upis i brisanje zatraženo za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Dužni su tužitelji pod 1), 2), 3) i 4) u roku od 15 dana na ime troškova postupka isplatiti tuženiku iznos od 1.125,00 EUR."

2. Protiv navedene presude i rješenja u dijelu pod točkom II. izreke u pravovremenom roku žale se 1. tužiteljica, 2. tužiteljica, 3. tužitelj i 4. tužiteljica (dalje: tužitelji) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističu da je razvidno da je prvostupanjski sud donoseći pobijanu presudu počinio niz povreda odredbi postupka, pogrešno je i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, te nije primijenio materijalni zakon koji se imao primijeniti u ovom postupku, a obzirom na iscrpan dokazni postupak iz kojeg jasno proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja, predlažu da drugostupanjski sud ukinuti u cijelosti pobijanu prvostupanjsku odluku, kao i odluku o troškovima postupka u cijelosti, te preinačiti istu i usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz obvezu tuženiku da naknadi troškove postupka tužitelj ima u skladu sa popisom troška tužitelja predanom na ročištu dana 10. listopada 2025.. Potražuju žalbeni trošak u ukupnom iznosu od 250,00 eura i trošak pristojbe na žalbu.

3. Na žalbu tužitelja nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu i rješenje u pobijanom dijelu kao i postupak koji im je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP), a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a.

6. Posebno nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju sadržajem žalbe ukazuju tužitelji, a ovo iz razloga jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Razlozi dani o odlučnim činjenicama su jasni i određeni, te u cijelosti utemeljeni na rezultatima provedenog dokaznog postupka.

7. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje njihovog prava vlasništva odnosno suvlasništva na nekretninama koje su u zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina] upisane kao "ležeća ostavina" VC, pok. G za ½ dijela i "ležeća ostavina" BC, pok. G za ½ dijela.

8. U žalbenom postupku, kao i tijekom prvostupanjskog postupka, među strankama je sporna pasivna legitimacija tuženika Općine Šolta.

9. Nakon provedenog postupka, te analize svih provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. ZPP-a prvostupanjski sud je odbio tužbenim zahtjevom u bitnom obrazlažući:

- da je tuženik istakao prigovor promašene pasivne legitimacije još u odgovoru na tužbu,

- da pozitivni propisi u Republici Hrvatskoj ne poznaju institut "ležeće ostavine" a niti su propisi ranije države priznavali taj institut, već se načelo da ostavina um rle osobe prelazi na nasljednike ostavitelja u trenutku njegove smrti primjenjivao još od 6. travnja 1941. u smislu odredbi članka 2. i 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Služeni list FNRJ broj 86/46, pročišćeni tekst),

- da su tužitelji u ovom postupku kao tuženika označili Općinu Šolta smatrajući da je tuženik pasivno legitimiran, obzirom na upis "ležeće ostavine", te pozivajući se na stav suda drugog stupnja iz odluke Gž-1064/14 od 19. svibnja 2015.,

- da se u tom postupku radilo o ošasnoj imovini i da je pasivna legitimacija Opće Sali pravilna,

- da tužitelji u ovom postupku nisu niti tvrdili da se radi o ostavini ostavitelja koji nisu imali nasljednike, već su potpuno suprotno s dosta argumenata i prilažući potrebne isprave, u cijelom postupku, a posebno počevši od podnesaka od 28. veljače 2024. obrazlagali tko su nasljednici pok. VC i BC, pok. G, navodeći da su ove osobe umrle bez potomaka, a li da su ih nasljedili nasljednici njihovog pok. brata AC, pok. G, odnosno nasljednici: tužitelji od 1. – 4.,

- da ni sami tužitelji nisu tvrdili da je riječ o ostavini bez nasljednika, a niti su se pozvali na odredbe Zakona o nasljeđivanju o ošasnoj ostavini članak 6. i 20. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje: ZN),

- da tužitelji nisu tvrdili da su nasljednici pok. VC i AC, pok. G nepoznati, nego da su oni nasljednici,

- da osobe koje, kao posljednji stjecatelji ne mogu dokazati neprekinuti niz stjecanja iza ostavitelja kao knjižnog prednika, te da prema odredbi članka 46. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 62/16, 128/22, 155/23 i 127/24), mogu pokrenuti postupak predviđen odredbama članka 208. – 216. tog Zakona, pri čemu treba naglasiti da taj postupak ne može zamijeniti postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice, a što su upravo 3. i 4. tužitelji pokušali provesti i u ovom postupku.

10. Temeljem ovako utvrđenog činjeničnog stanja pozivom na odredbe članka 128. stavak 1., članka 6., članka 20. i članka 127. ZN-a prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan zbog promašene pasivne legitimacije.

11. Ovaj sud u cijelosti prihvaća utvrđenja, zaključke i primjenu materijalnog prava prvostupanjskog suda, jer smatra da je prvostupanjski sud pravilno prihvatio prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika.

12. Naime, kako je to istakao i prvostupanjski sud pozitivni propisi u Republici Hrvatskoj ne poznaju institut "ležeće ostavine", a niti su propisi ranije države priznavali taj institut, već ostavina umrle osobe prelazi na nasljednike ostavitelja u trenutku njegove smrti.

13. Odredbom članka 6. ZN-a propisano je da smrti ostavitelja koji nema nasljednika ostavina prelazi na općinu, odnosno grad određen tim Zakonom koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostavitelji ili nasljednici, čega se oni ne mogu odreći.

14. Međutim, tužitelji u ovom postupku nisu niti tvrdili da se radi o ostavini ostavitelja koji nisu imali nasljednike već su upravo suprotno iz dosta argumenta, prilažući potrebne isprave u spis obrazlagali tko su nasljednici pokojnih ostavitelja VC i BC, pok. G, ističući da su ove osobe umrle bez potomaka, ali da su ih nasljedili nasljednici njihovog pok. brata AC, pok. G, odnosno njihovi nasljednici i to ovdje tužitelji.

15. Dakle, ni sami tužitelji nisu utvrdili da je riječ o ostavini bez nasljednika, a niti su se tijekom postupka pozivali na odredbe ZN-a o ošasnoj ostavini u smislu članka 6. i članka 20. istog Zakona, već su tvrdili da su pravo oni nasljednici.

16. Stoga, protivno svim žalbenim navodima tužitelja koji u žalbi u bitnom preocjenjuju utvrđene činjenice, kao i analizu provedenih dokaza prvostupanjskog suda, a što nema uporišta u izvedenim dokazima prvostupanjski sud je pravilno prihvatio kao osnovan istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika, slijedom čega je pravilnom primjenom materijalnog prava odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

17. Prema tome, utvrđeno činjenično stanje, pravne zaključke i primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, budući je isto u cijelosti utemeljeno na rezultatima provedenog dokaznog postupka i pravilnoj ocjeni svih u postupku provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, a koju ocjenu tužitelji neosnovano osporavaju, ponavljajući iste prigovore kao i tijekom postupka, te preocjenjujući u postupku provedene dokaze u svom subjektivnom smislu, nasuprot pravilnoj ocjeni danoj od strane prvostupanjskog suda.

18. Osim toga, sud prvog stupnja je za naprijed rečena činjenična utvrđenja i svoja pravna stajališta dao uvjerljive i logične zaključke koje prihvaća i ovaj sud, s time da tužitelji svojim žalbenim navodima nisu doveli u sumnju naprijed opisana činjenična utvrđenja suda prvog stupnja, kao i njegova stajališta.

19. Dakle, prvostupanjska presuda u cijelosti je zakonita i temelji se na rezultatima provedenog dokaznog postupka, dok je obrazloženje presude jasno i logično i u potpunosti utemeljeno na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilno primijenjenom materijalnom pravu.

20. U odnosu na žalbene navode tužitelja kojim osporavaju odluku prvostupanjskog suda u odnosu na parnični trošak pod točkom II. izreke rješenja potrebno je odgovoriti da je prvostupanjski sud pravilno temeljem odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a odlučio o troškovima postupka.

21. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsku presudu potvrditi, kao i rješenje pod točkom II. izreke temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP -a.

22. Tužiteljima nije dosuđen žalbeni trošak iz razloga jer isti nisu uspjeli sa svojom žalbom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

U Gospiću, 20. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Tatjana Radaković Bašić