REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-557/2024-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĐV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Romanu Biharu, odvjetniku u Zagrebu, protiv I-tuženika ŠV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]- tužene ŽV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku EV, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. svibnja 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Romana Bihara, odvjetnika i punomoćnika I i II-tuženika EV, odvjetnika, dana 20. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je djelomično ništetan Ugovor o darovanju nekretnina od dne 17. listopada 2018., ovjeren po javnom bilježniku Jasna Štefčić, broj OV-702/2020, sklopljen između prvotuženika ŠV iz [adresa], OB: 34535239359 i drugotuženice ŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i to u odnosu na 1/2 dijela nekretnine označene kao: 2. suvlasnički dio: 11/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), poslovni prostor u prizemlju površine 73,69 čm oznake B s pripadajućim dvorišnim vrtom na zapadnom dijelu čkbr. [katastarska čestica] pov. 52 čm koji se nalazi u kuća i dvorište u [adresa], sagrađene na zkč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 89 čhv, 320 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o.: 999901 Grad Zagreb, kojim je prvotuženik ŠV iz [adresa], OB: 34535239359, darovao drugotuženici ŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predmetnu nekretninu u 1/2 dijela.

II Utvrđuje se da nekretnine:

- 2. suvlasnički dio: 11/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), poslovni prostor u prizemlju površine 73,69 čm oznake B s pripadajućim dvorišnim vrtom na zapadnom dijelu čkbr. [katastarska čestica] pov. 52 čm koji se nalazi u kuća i dvorište u [adresa], sagrađene na zkč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 89 čhv, 320 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o.: 999901 Grad Zagreb,

- poslovni prostor u sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 120,18 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa].

- poslovni prostor P-5 u sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 31,68 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa].

- poslovni prostoru sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 62,50 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa].

- poslovni prostoru sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 71,43 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa].

zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelom zemljišta i zajedničkim dijelovima zgrade povezane temeljem čl. 68., 69. i 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice ĐV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika ŠV iz [adresa] , OB: 34535239359, svakoga u ½ dijela.

III Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu da izvrši brisanje prava vlasništva II-tužene ŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nad 1/2 dijela nekretnine označene kao :

- 2. suvlasnički dio: 11/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), poslovni prostor u prizemlju površine 73,69 čm oznake B s pripadajućim dvorišnim vrtom na zapadnom dijelu čkbr. [katastarska čestica] pov. 52 čm koji se nalazi u kuća i dvorište u [adresa], sagrađene na zkč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 89 čhv, 320 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o.: 999901 Grad Zagreb, Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelom zemljišta i zajedničkim dijelovima zgrade povezane temeljem čl. 68., 69. i 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, uz istovremeni upis 1/2 vlasništva na ime tužiteljice ĐV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

IV I-tuženi ŠV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II–tužena ŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] duži su nadoknaditi tužiteljici ĐV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnične troškove u iznosu od 43.649,72 eura sa zakonskim zateznim kamatama propisanim čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, tekućim od dana 20. svibnja 2026. pa sve do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 7. svibnja 2024. navodi da su stranke odnosno tužiteljica i I- tuženik zaključili brak 20. rujna 2014. u Zagrebu, a koji je razveden pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu 4. siječnja 2024., pod brojem R1 Ob-13/2024. Bračna zajednica je prestala 5. listopada 2023. kada je tužiteljica izbačena iz stana u kojem su stranke živjele. I- tuženi je s tužiteljicom proveo 18 godina u vezi, te su tijekom dugogodišnje vanbračne i bračne zajednice stekli mnoge nekretnine, pokretnine i to : a) 2. suvlasnički dio: 11/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), poslovni prostor u prizemlju površine 73,69 čm oznake B s pripadajućim dvorišnim vrtom na zapadnom dijelu čkbr. [katastarska čestica] pov. 52 čm koji se nalazi u kuća i dvorište u [adresa], sagrađene na zkč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 89 čhv, 320 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o.: 999901 Grad Zagreb,

b) poslovni prostor u sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 120,18 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa]

[adresa] vanknjižnom vlasništvu

c) poslovni prostor P-5 u sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 31,68 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa]

[adresa]. -u vanknjižnom vlasništvu

d)poslovni prostor u sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 62,50 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa]

[adresa]. - u vanknjižnom vlasništvu

e) poslovni prostor u sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 71,43 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa]. -u vanknjižnom vlasništvu.

Navedene nekretnine samo su formalno upisane na I- tuženika, a stvarno je riječ o zajedničkoj imovini koju su bračni drugovi stekli u vrijeme trajanja bračne i vanbračne zajednice. Budući da su stranke od vremena početka vanbračne zajednice kao i tijekom braka zajednički radile i privređivale, to tužiteljica tvrdi da su stranke imovinu stekle u 1/2 dijela, te da su toliki njihovi suvlasnički udjeli u cjelokupnoj zajedničkoj imovini. I-tuženik je nakon kupoprodaje poslovnih prostora od a) do e) disponirao istim prostorima i to na način da je prostor pod a) darovao svojoj majci, ovdje II- tuženoj Ugovorom o darovanju nekretnina od 17. listopada 2018., ovjeren po javnom bilježniku Jasna Štefčić, broj OV-702/2020, a koji se postupak uknjižbe vodio pod brojem Z- 32023/2023, te je ista sada upisana 1/1 u zemljišnim knjigama. Nadalje, I-tuženik je za poslovne prostore koji nisu upisani u zemljišne knjige, a opisani su pod točkom b) do e) raspolagao na način da je za prostor pod b) sačinio Specijalnu punomoć kojom je opunomoćio svoju majku ŽV, ovdje II- tuženu da može u njegovo ime, a za svoj račun obavljati sve radnje vezane uz predmet punomoći pa tako i sklopiti ugovor o zakupu za isti, primiti novce na ruke ili na svoj račun, a što je ista i napravila pa je tako za isti sklopila Ugovor o zakupu poslovnog prostora sa BOSO d.o.o. za iznos mjesečne najamnine u visini od 1.500,00 EUR-a s početkom plaćanja najkasnije od 1. kolovoza 2023. Nadalje, I- tuženik je s II-tuženom sklopio Ugovor o osnivanju prava služnosti i to nekretnine iz točke c) temeljem kojeg je majka I- tuženika sklopila i za prostor pod c) ugovor o zakupu poslovnog prostora sa 2M baby j.d.o.o. Nadalje, I- tuženik je s II- tuženom sklopio Ugovor o osnivanju prava služnosti i to nekretnine iz točke e) temeljem kojeg je II-tužena sklopila i za prostor pod e) ugovor o zakupu poslovnog prostora sa Kix and Vintage d.o.o. Nadalje, I- tuženik je s II- tuženom, sklopio Ugovor o osnivanju prava služnosti od 1. listopada 2022. i to nekretnine iz točke d) temeljem kojeg je II-tužena sklopila i za prostor pod d) ugovor o zakupu poslovnog prostora sa Offline Online j.d.o.o. za mjesečni iznos zakupnine od 687,50 EUR počam od 1.12.2022. Tužiteljica predlaže, u ovom parničnom postupku utvrditi djelomičnu ništetnost ugovora, utvrditi da su predmetne nekretnine bračna stečevina tužiteljice i I tuženika, upis u zemljišne knjige i to sve uz naknadu troška parničnog postupka.

2. I i II-tuženici u svom odgovoru na tužbu prigovaraju vrijednosti predmeta spora kako ga je naznačila tužiteljica, a obzirom su predmet nekretnine čija vrijednost je bitno veća od naznačene vrijednosti. Tuženici predlažu sudu da ispravi vrijednost predmeta spora na iznos od 250.000,00 eura. Tuženici osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te ujedno ističu prigovor promašene pasivne legitimacije. Nema govora da bi nekretnine opisane u tužbi bile bračna stečevina stranaka, a osobito se naglašava da tužitelj nema pravo postavljanja stvarnopravnog zahtjeva usmjerenog na utvrđenje suvlasništva na predmetnim nekretninama. Naime, tužba se odnosi na pet nekretnina

– poslovnih prostora. U odnosu na nekretninu iz točke a) ističe se da se radilo o posebnoj imovini I-tuženika jer mu je II-tuženica kao majka, neposredno prije kupovine predmetne nekretnine, prebacila novac kojim je isplaćena kupoprodajna cijena na račun. U odnosu na preostale utužene nekretnine, ističe se prigovor promašene pasivne legitimacije obzirom niti I-tuženik niti II-tuženica nisu vlasnici tih nekretnina, već je vlasnik pravna osoba FRIGOS d.o.o. Naime, do prijenosa izvanknjižnog vlasništva nikada nije došlo jer I-tuženik kao kupac nikada nije ispunio obveze isplate kupoprodajne cijene. Slijedom navedenog, ugovori koje tužiteljica dostavlja uz tužbu nisu relevantni jer nisu niti izvršeni. S obzirom na to da utužene nekretnine nisu niti su ikada bile dio bračne stečevine tužiteljice i I-tuženika, tako da su sve točke tužbenog zahtjeva neosnovane.

3. Raspravnim rješenjem od 22. siječnja 2025. na pripremnom je ročištu, temeljem odredbe čl. 40. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13; dalje u tekstu ZPP) utvrđena vrijednost predmeta spora u iznosu od 250.000,00 eura.

4. U ovome postupku nije sporno sa su tužiteljica i I tuženik bili u braku od 20. rujna 2014. do 4. siječnja 2024., a kada je njihov brak razveden rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-13/2024. Također je nesporno da je bračna zajednica tužiteljice i I tuženika prestala 5. listopada 2023., kao i da su tužiteljica i I tuženik prije sklapanja braka bili u izvanbračnoj zajednici. Nadalje, nesporno je i da je II tuženica majka I tuženika. Nesporno je i da je nekretnina opisana pod A) stečena za vrijeme trajanja braka, kao i da je tu nekretninu I tuženik prenio na II tuženicu ugovorom o darovanju pa da je II tuženica upisana u zemljišne knjige vlasnicom navedene nekretnine. Također je nesporno da I tuženik nikada nije upisan u zemljišnim knjigama vlasnikom poslovnih prostora pod B, C, D i E.

4.1. Međutim, u ovom je postupku sporno je, je li nekretnina označena pod A) vlastita imovina I tuženika ili bračna stečevina tužiteljice i I tuženika, je li darovni ugovor sklopljen između I tuženika i II tuženice djelomično ništetan, kao i je li osnovan istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije glede ostalih nekretnina koje su predmet ovoga postupka obzirom da I tuženika nikada nije bio upisan vlasnikom navedenih nekretnina u zemljišnim knjigama.

5. Radi utvrđivanja relevantnih činjenica u ovom postupku sud je proveo dokaze koje su stranke predložile te je u tu svrhu izvršio uvid u dokumente koji prileže spisu i to: presliku ugovora o kupoprodaji nekretnine i tabularne isprave (list 8-16 spisa), presliku ugovora o kupoprodaji nekretnine (list 20 spisa), presliku ugovora o kupoprodaji nekretnine (list 21-22 spisa), presliku ugovora o kupoprodaji nekretnine (list 23 spisa), presliku ugovora o kupoprodaji nekretnine (list 24 spisa), presliku Ugovora o darovanju i Anexa ugovora o darovanju (list 33-36 spisa), presliku specijalne punomoći (list 37 spisa), presliku Ugovora o zakupu poslovnog prostora (list 38 spisa), presliku dijela Ugovora o osnivanju prava služnosti (list 39 spisa), presliku ugovora o zakupu poslovnog prostora (list 40 spisa), presliku dijela Ugovora o osnivanju prava služnosti (list 41, 45 spisa), presliku ugovora o zakupu poslovnog prostora (list 42 spisa), presliku ugovora o zakupu poslovnog prostora (list 43-44 spisa), ispis transakcija po računu tuženika (list 54 spisa), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 17-19, 67-70 spisa) i zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 71-72 spisa), presliku zbirke isprava Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Z- 473/2024 (list 87-123 spisa), spisi zemljišnoknjižnog odjela ovog odjela poslovni broj opis PBZ d.d. (), Z-32023/23, Z-5586/24, dopis Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Ispostava Peščenica (list 125 spisa), dopis Trgovačkog suda u Zagrebu (list 131 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registara za trg. d Frigos d.o.o. (list 132-143), dopis Zagrebačke banke d.o.o. (list 171-197 spisa), dopis PBZ d.d. (list 201-202 spisa), predmet Trgovačkog suda u Zagrebu poslovno broj St-2681/2019, saslušani su tužiteljica (list 152-154 spisa), I tuženik (list 154-156 spisa), II tuženica (list 160-162 spisa), te svjedok RV (list 206-207 spisa).

5.1. Sud nije uzeo u obzir dokazni prijedlog tužiteljice za čitanjem e-mali korespondencije I tuženika i AV obzirom da je taj dokazni prijedlog stavljen nakon zaključenja prethodnog postupka, a tužiteljica nije niti obrazložila iz kojega razloga taj dokazni prijedlog nije mogla predložiti prije zaključenja prethodnog postupka. Naime, samim navođenjem da je navedeni dokaz pribavljen nakon zaključenja prethodnog postupka, a ne obrazloživši okolnosti koje su dovele do toga da se taj dokaz nije mogao i prije predložiti, ne dovode do prihvaćanja dokaznog prijedloga, već upravo suprotno, temeljem odredbe čl. 299. st. 3. ZPP navedene činjenice i dokazni prijedlog ovaj sud neće uzeti u obzir.

5.2. Tužiteljica je na ročištu održanom 5. veljače 2026. odustala od dokaznog prijedloga za saslušanjem IV, pa taj dokaz ovaj sud nije proveo.

5.3. Sud također nije proveo dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanjem svjedoka osoba ovlaštenih za zastupanje trgovačkih društva sa kojima je II tuženica sklopila ugovor o zakupu u ime I tužitelja: JV, kao direktora Bosso d.o.o., NV, kao direktora tvrtke 2 Mbaby j.d.o.o. i CV, kao direktora tvrtke Kix and Vintage d.o.o. obzirom da, po stavu ovoga suda, navedeni dokazni prijedlozi nisu predloženi radi utvrđivanja pravno relevantnih činjenica radi utvrđivanja osnovanosti postavljenog tužbenog zahtjeva u ovom postupku, nego radi utvrđivanja nekih drugih činjenica, koje u ovom postupku nisu pravno relevantne.

6. Cijeneći rezultate postupka u smislu čl. 8. ZPP sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Čitanjem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 17. listopada 2018. utvrđeno je da su prodavatelj Hrvatska komora medicinskih sestara i kupac ŠV (ovdje I tuženikom) sklopili ugovor kojim je prodavatelj prodao kupcu nekretninu 2. suvlasnički dio: 11/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), poslovni prostor u prizemlju površine 73,69 čm oznake B s pripadajućim dvorišnim vrtom na zapadnom dijelu čkbr. [katastarska čestica] pov. 52 čm koji se nalazi u kuća i dvorište u [adresa], sagrađene na zkč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 320 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o.: 999901 Grad Zagreb,, [broj poduloška] (u tekstu nekretnina pod A) za kupoprodajnu cijenu od 100.000,00 eura, od čega na ime kapare prodavatelju je isplaćen iznos od 10.000,00 eura, a ostatak kupoprodajne cijene uplaćen je na račun prodavatelja.

8. Čitanjem Ugovora o darovanju od 17. listopada 2018. utvrđeno je da je darovatelj ŠV (ovdje I tuženik) darovao daroprimatelju ŽV (ovdje II tuženiku) nekretninu označenu pod A. Potpisi na navedenom ugovoru ovjereni su 6. listopada 2020.

9. Čitanjem Anexa ugovora o darovanju nekretnine od 11. rujna 2023. utvrđeno je da je promijenjen opis predmetne nekretnine pod A, a kako je to naznačeno u zemljišnim knjigama.

10. Pregledom zemljišnoknjižnog izvadka k. o. [katastarska općina] zk. ul. br. [broj ZK uloška], posebni izvadak: suvlasnički udio 2 utvrđeno je I tuženik ŠV bio upisan u vlastovnicu temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine od 17. listopada 2018. i tabularne isprave od 17. listopada 2018., da je dana 13. lipnja 2023. predbilježeno pravo vlasništva za korist II tuženice ŽV temeljem Ugovora o darovanju nekretnina od 17. listopada 2018., dok je predbilježba opravdana Anexom ugovora o darovanju nekretnine od 11. rujna 2023.

11. Čitanjem ugovora o kupoprodaji nekretnine od 2. prosinca 2018. utvrđeno je da je prodavatelj Frigos d.o.o. prodao kupcu ŠV (ovdje predlagatelju) poslovni prostor u sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 120,18 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa] (u tekstu nekretnina pod B) te da je kupac dana 2. prosinca 2018. stupio u posjed nekretnine, kao i da će porez na promet nekretnina i ostale troškove ugovora snositi kupac.

12. Čitanjem ugovora o kupoprodaji nekretnine od 2. prosinca 2018. utvrđeno je da je prodavatelj Frigos d.o.o. prodao kupcu ŠV (ovdje predlagatelju) poslovni prostor P-5 u sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 31,68 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa]. (u tekstu nekretnina pod C) te da je kupac dana 2. prosinca 2018. stupio u posjed nekretnine, kao i da će porez na promet nekretnina i ostale troškove ugovora snositi kupac.

13. Čitanjem ugovora o kupoprodaji nekretnine od 2. prosinca 2018. utvrđeno je da je prodavatelj Frigos d.o.o. prodao kupcu ŠV (ovdje predlagatelju) poslovni prostor u sklopu građevine K1- b1 [adresa] sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 62,50 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa]. (u tekstu nekretnina pod D) te da je kupac dana 2. prosinca 2018. stupio u posjed nekretnine, kao i da će porez na promet nekretnina i ostale troškove ugovora snositi kupac.

14. Čitanjem ugovora o kupoprodaji nekretnine od 2. prosinca 2018. utvrđeno je da je prodavatelj Frigos d.o.o. prodao kupcu ŠV (ovdje predlagatelju) poslovni prostor u sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 71,43 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa]. (u tekstu nekretnina pod E) te da je kupac dana 2. prosinca 2018. stupio u posjed nekretnine, kao i da će porez na promet nekretnina i ostale troškove ugovora snositi kupac.

15. Čitanjem preslike specijalne punomoći utvrđeno je da ista nije potpisana od strane opunomoćitelja ŠV, a odnosi se na opunomoćivanje ŽV da za svoj račun može posjedovati i raspolagati nekretninom, poslovni prostor izgrađen na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa] kojeg u naravi čini poslovni prostor od 120,18 m2.

16. Čitanjem Ugovora o zakupu poslovnog prostora utvrđeno je da se radi o nacrtu ugovora između zakupodavca ŽV i zakupnika BOSO d.o.o. a predmet kojega zakupa je poslovni prostor izgrađen na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa] kojeg u naravi čini poslovni prostor od 120,018 m2.

17. Čitanjem preslike dijela Ugovora o osnivanju prava služnosti utvrđeno je da se radi o nacrtu ugovora između ŠV i ŽV predmet kojeg je poslovni prostor P-5 u sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 31,68 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa].

18. Čitanjem Ugovora o zakupu poslovnog prostora utvrđeno je da radi o dijelu ugovora između zakupodavca ŽV i zakupnika 2M baby j.d.o.o. a predmet kojega zakupa je poslovni prostor P-5 u sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 31,68 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa].

19. Čitanjem preslike dijela Ugovora o osnivanju prava služnosti od 2. siječnja 2023. utvrđeno je da se radi o dijelu ugovora između ŠV i ŽV predmet kojeg je poslovni prostor u sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 71,43 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa].

20. Čitanjem Ugovora o zakupu poslovnog prostora utvrđeno je da radi o dijelu ugovora između zakupodavca ŽV i zakupnika Kix and Vintage d.o.o. a predmet kojega zakupa je poslovni prostor u sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 71,43 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa].

21. Čitanjem Ugovora o zakupu poslovnog prostora utvrđeno je da radi o dijelu ugovora između zakupodavca ŽV i zakupnika Offline Online j.d.o.o. a predmet kojega zakupa je poslovni prostor poslovni prostor u sklopu građevine K1- b1 „borovje” sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Žitnjak, površine 62,50 m2, a današnja adresa poslovnog prostora je [adresa].

22. Pregledom ispisa transakcija po računu tuženika za razdoblje od 12. listopada 2018. do 18. listopada 2028. utvrđeno je da je II tuženica uplatila I tuženiku dana 17. listopada 2018. iznos od 661.571,01 kn na ime pozajmice, te da je istoga dana iznos od 666.810,00kn uplaćen na račun Hrvatske komore medicinskih sestara na ime plaćanja ostatka poslovnog prostora [adresa]. Vjerodostojnost navedene isprave tužiteljica je tijekom postupka osporavala, dok se podneskom od 25. travnja 2025. pozvala upravo na tu potvrdu kao dokazom za prijenos sredstava na ime pozajmice.

23. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige, Posebni izvadak, suvlasnički udio redni broj 3,4 zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je I tuženik upisan kao vlasnik 3. suvlasničkog djela: 3/100 etažno vlasništvo (E-3) garaža u prizemlju površine 15,60 m2 i 4. suvlasničkog djela: 22/100 etažno vlasništvo (E-4) četveroiposobni stan br. 2 na II katu površine 151,37 čm, oznake D, sve na adresi [adresa]. Nadalje, u teretovnici je između staloga, za predmetnu nekretninu pod poslovnim brojem Z- 5586/2024 upisano založno pravo na ime Republike Hrvatske temeljem Rješenja o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-212/2024 od 25. siječnja 2024. radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 18.743,06 eura i tražbine u iznosu od 497,71 eura sve sa pripadajućim zateznim kamatama.

24. Čitanjem izvatka iz Baze zemljišnoknjižnih podataka zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je na suvlasničkom dijelu 11 (2/8) I tuženik upisan kao vlasnik 3. te je u teretovnici pod poslovnim brojem Z-473/2024 upisano založno pravo na ime Republike Hrvatske temeljem Rješenja o osiguranju Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-7/2024 od 11. siječnja 2024.

25. Čitanjem preslike zbirke isprava Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Z- 473/2024 i službenog zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je založno pravo na navedenoj nekretnini upisano temeljem Rješenja o osiguranja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-7/2024 od 11. siječnja 2024. a koje je doneseno temeljem ovršnog rješenja Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Klasa: UP/I415-02/2023-001/08029, Urbroj: 513-007-01/2023-02 od 02. kolovoza 2023., a radi osiguranja novčane tražbine i to za: porez i prirez na dohodak od najamnine i zakupnine po rješenju PU u iznosu od 1.400,00 EUR/10.548,30 kuna (glavnica), kao i propisanu zakonsku kamatu na glavnicu duga koja teče od 03. studenog 2023., porez na kuće za odmor u iznosu od 52,66 EUR/396,77 kuna kao i propisanu zakonsku kamatu na glavnicu duga koja teče od 03. studenog 2023., porez na promet nekretninama u iznosu od 14.244,87 EUR/107.327,97 kuna kao i propisanu zakonsku kamatu na glavnicu duga koja teče od 03. studenog 2023., doprinos za mo temeljem ind. kap. št. god. razl. obv. doprinosa čl. uprave u iznosu 414,79 EUR/3.125,24 kuna kao i propisanu zakonsku kamatu na glavnicu duga koja teče od 03. studenog 2023., troškove postupka prisilne naplate koju provodi PU u iznosu od 17,54 EUR/132,16 kuna (glavnica), kao i propisanu zakonsku kamatu na glavnicu duga koja teče od 03. studenog 2023., doprinos za MO - godišnja razlika obv. doprinosa članu uprave, izvr. dir. u iznosu 1.244,38 EUR/9.375,78 kuna, doprinos za ZO - god. razlika obveze doprinosa članu uprave u iznosu od 1.368,82 EUR/10.313,37 kuna a prema čl. 14 u svezi s čl. 290. Ovršnog zakona i troškova ovog postupka osiguranja u iznosu od 132,72 EUR-a/1.000,00 kuna.

26. Čitanjem spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-5586/24 utvrđeno je da je založno pravo na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], suvlasnički udio 3 i 4. upisano temeljem Rješenja o osiguranja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-212/2024 od 25. siječnja 2024. a koje je doneseno temeljem ovršnog rješenja Ministarstva financija Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Klasa: UP/I415-02/2023-001/08029, Urbroj: 513-007-01/2023-02 od 02. kolovoza 2023. radi tražbine u iznosu od 18.743,06 eura i pripadajućih zateznih kamata.

27. Čitanjem spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z- 32023/23 utvrđeno je da je II tuženica upisana kao vlasnice nekretnine u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] suvlasnički dio 11/100 etažno vlasništvo E-2 temeljem Ugovora o darovanju nekretnina od 17. listopada 2018. na kojemu su potpisi ovjereni 6. listopada 2020., a prijedlog za uknjižbu prava vlasništva dostavljen je zemljišnoknjižnom odjelu na uknjižbu prava vlasništva 13. lipnja 2023.

28. Čitanjem dopisa Porezne Uprave, Područni ured Zagreb, Ispostava Peščenica od 3. ožujka 2025. utvrđeno je da je Porezna uprava na ime I tuženika ŠV ŽV razrezala porez na promet nekretnina temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 2. prosinca 2018. broj ovjere OV-627/2019 te utvrdila iznos poreza od 2.760,37 eura, temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 2. prosinca 2018. broj ovjere OV- 5325/2019 te utvrdila iznos poreza od 4.386,96 eura, temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 2. prosinca 2018. broj ovjere OV-5321/2019 te utvrdila iznos poreza od 2.607,26 eura i temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 2. prosinca 2018. broj ovjere OV-5323/2019 te utvrdila iznos poreza od 1.156,42 eura, a da ukupno uplaćeni porez u razdoblju od 2019. do 2025. iznosi 801,82 eura.

29. Čitanjem dopisa Trgovačkog suda u Zagrebu od 24. travnja 2025. utvrđeno da je da u sudski registar nije upisana Stečajna masa iza trgovačkog društva Frigos d.o.o. u stečaju.

30. Čitanjem povijesnog izvatka iz sudskog registra za trgovačko društvo Frigos d.o.o. u stečaju utvrđeno je da je tužiteljica bila direktor društva u razdoblju od 17. siječnja 2012. do 20. srpnja 2018., dok je I tuženik prestao biti prokurist 20. srpnja 2018. i postao direktor trgovačkog društva, što je i bio do otvaranja stečajnog postupka 11. siječnja 2021. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-2681/2019 od 11. siječnja 2021. otvoren i zaključen stečajni postupak, a dana 19. svibnja 2021. trgovačko društvo je brisano iz sudskog registra.

31. Čitanjem dopisa Zagrebačke banke d.d. od 6. studenoga 2025. utvrđeno je da dostavljen promet po računu trgovačkog društva Frigos d.o.o. od 17. listopada 2018. do 19. veljače 2021. kada je račun zatvoren iz kojeg izvješća proizlazi da na račun trgovačkog društva Frigos d.o.o. nisu isplaćene kupovnine temeljem Ugovora o kupoprodaji poslovnih prostora od 2. prosinca 2018.

32. Čitanjem dopisa Privredne banke Zagreb d.d. od 14. studenoga 2025. utvrđen je da trgovačko društvo Frigos d.o.o. nije imalo otvorenih računa u Privrednoj banci Zagreb d.d. u razdoblju od 17. listopada 2018. do 19. veljače 2021.

33. Sukladno dokaznom prijedlogu I i II tuženika predloženom na pripremnom ročištu 22. siječnja 2025. priklopljen je i predmet Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-2681/2019 koji je stečajni postupak vođen protiv dužnika Frigos d.o.o. Uvidom u spis Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-2681/2019 utvrđeno je da je Financijska agencija dana 29. listopada 2019. podnijela Trgovačkom sudu u Zagrebu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka za dužnika FRIGOS d.o.o., OIB: 11350518982. Prijedlog je podnesen na temelju čl. 110. st. 1. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/15, dalje: SZ). Prema odredbi čl. 110. st. 1. SZ-a Financijska agencija je dužna podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana. Rješenjem i zaključkom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-2681/2019-2 od 21. veljače 2020. pokrenut je stečajni postupak, te je, između ostaloga naređeno osobi ovlaštenoj za zastupanje dužnika ŠV, OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 8 dana dostaviti pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika u kojem će, među ostalim, biti naznačeni podaci o imovini dužnika i to: popis nekretnina i pokretnina koje čine imovinu dužnika te gdje se te stvari nalaze, zatim gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima dužnik ima određena imovinska prava, prema kome dužnik ima kakvu novčanu ili koju drugu tražbinu, koja druga prava čine imovinu dužnika, ima li na računima dužnika i kod koga novčana sredstva, ima li dužnik kakvu drugu imovinu. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-2681/2019-19 od 11. siječnja 2021. otvoren je stečajni postupak nad dužnikom FRIGOS d.o.o., za stečajnog upravitelja imenovan je Čulić Ivan, zaključen je stečajni postupak nad dužnikom FRIGOS d.o.o., sve uz obrazloženje da je sud po službenoj dužnosti pribavio i pročitao Izvadak iz evidencije vlasnika nekretnina (list 10 spisa), iz kojega je vidljivo da stečajni dužnik nije evidentiran kao vlasnik nekretnina te da iz temeljem stanja spisa proizlazi kako predloženi stečajni dužnik nema nikakve imovine, a iz potvrde FINA-e od 9.11.2020. (list 23 spisa) proizlazi kako je ukupni broj dana blokade 491 u iznosu od 246.746,65 kuna. Slijedom navedenoga sud je utvrdio kako predloženi stečajni dužnik nema imovine, odnosno imovina nije dostatna za pokriće troškova stečajnog postupka. Navedeno je rješenje dostavljeno ŠV dana 15. siječnja 2021. Navedeno je rješenje pravomoćno 28. siječnja 2021.

34. U svom iskazu danom na ročištu 14. svibnja 2025. tužiteljica je iskazala da je s I tuženikom bila u braku od 2014. do 2024. Znala je da on kupuje poslovne prostore. To je on većinom radio s mamom. On je vodio sve njihove financije. Ne zna od koga je on to kupio i a on je sve vodio u dogovoru sa svojom mamom. Ne zna koliko su poslovni prostori koštali, je li i koliko platio jer ju on nije o tome obavještavao. Poslovni prostor u [adresa] je kupio 2018. u dogovoru s mamom. Oni su u njemu živjeli. I tuženik i tužiteljica kada su bili u braku o financijama nisu puno pričali. Dnevno bi dobila iznos oko 100,00 kuna za svoje potrebe. I tuženik je sve vodio, plaćao sve obiteljske troškove pa tako i režije. Kako je on sve plaćao plaću je tužiteljica svega 2 puta skinula sa računa. Radila je u firmi Malaji d.o.o. kojeg trgovačkog društva je bila član i bila je tamo zaposlena. Misli da joj je isplaćivana plaća ali je novce dobivala od I tuženika na ruke. I tuženik je imao sve financije, imao je njenu karticu te je on vodio brigu oko knjigovodstva a ona je imala puno povjerenje u njega da bi joj I tuženik na kraju ostavio dug od 12.000,00 eura koji dan danas otplaćuje. Frigos d.o.o. je obiteljska firma od pok. oca I tuženika a ona je na početku bila tamo i zaposlena. Nema pretjeranih saznanja o poslovanju tog trgovačkog društva. Zna da su mijenjali djelatnosti. Zna za predmetne prostore iz razgovora I tuženika s njegovom majkom dok je ugovore našla u IPadu kada je izašla iz stana. Glede odnosa I i II tuženika navodi da su oni bili ekstremno bliski, sve su radili skupa i uvijek su bili "slizani". Kad su I tuženik i ona kao studenti živjeli u [adresa] pa i kasnije za vrijeme njihovog braka oni su svakodnevno razgovarali po nekoliko sati. Pričali su o svemu, o obiteljskim odnosima pa tako i poslovnim. Nije bila uključena u poslovne razgovore i ne zna kako su oni bili poslovno povezani, a I tuženik je baratao sa njenom i maminom karticom dok svoju karticu nije koristio jer je bio pod blokadom. I tuženik ima polubrata i polusestru, postojao je spor oko imovine pa je u jednom trenutku i ušteđevina II tuženice bila na njenom računu. Radilo se o iznosu od oko 100.000,00 kuna, ne sjeća se točno a to je bilo negdje 2018. nakon smrti oca. Prije braka I tuženik i ona bili u vezi 10 godina od 2004. te su sve skupa zajedno proveli 18 odnosno 19 godina. Živjeli su zajedno od 2005. Kada je radila u dućanu, I tuženik je nosio pologe u banku, dizao novce sa računa a njoj bio davao kako je već prethodno navela. I tuženik je uvijek govorio da je sva imovina njihova i da se ništa ne brine. Misli da je račun I tuženika i dalje blokiran a kako alimentacija ne može sjesti na njen račun jer je i njen račun blokiran zbog duga od 12.000,00 eura, alimentacija za njihovo dijete sjeda na račun njenog punomoćnika a uplaćuje ju II tuženica. Za vrijeme trajanja njihovog braka I tuženik nije bio zaposlen a sredstva je crpio iz najma obiteljskih nekretnina. Njen dućan radio od 2014. od 2022. Fizički je radio do korone da bi potom prešli na web prodaju. Zarada je mjesečno znala biti 10 do 15.000,00 eura a poslije je bilo i manje. Solidno je radio. Poslovali su sa ženskom modom. I tuženik joj je rekao da će kupiti predmetne poslovne prostore, da je to sve njihovo a to je bilo negdje oko smrti oca 2018. I tuženik joj nije rekao tko će i od koga kupiti predmetne poslovne prostore, nije niti pitala jer svako takvo pitanje bi vodilo k svađi. Frigos d.o.o. je bio vlasnik poslovnih prostora. Nije pitala za cijenu niti plaćanje poslovnih prostora jer bi svako takvo pitanje vodilo svađi. Njen svekar umro je 04.12.2018. Glede poslovanja trg. društvo Frigos d.o.o. navodi da je uvijek bilo problema ali ona se u to nije miješala. I tuženik je od njenih studentskih dana vodio svu brigu oko financija te mu je već tada davala svoj džeparac svojevoljno te je I tuženik vodio brigu o svemu. Nije joj onda ništa falilo ali se nikada nije niti miješala u financije. Za stečaj trgovačkog društva Frigos d.o.o. saznala u komunikaciji sa svojim odvjetnikom nakon prestanka bračne zajednice dok je za vrijeme trajanja bračne zajednice znala da postoje problemi ali u iste nije bila upućena. Bila je osoba ovlaštena za zastupanje u trgovačkom društvu Frigos d.o.o. te je svašta potpisivala te nije sigurna da nije potpisala financijska izvješća. U potpunosti im je vjerovala. Ne zna koliko je dokumenata potpisala, ne zna koliko je dugo bila direktor. Nije čitala što potpisuje jer se radilo o obiteljskoj stvari, te su se glede toga znali i zafrkavati. Ona kao ekonomist inače kada nešto potpisuje, zna što potpisuje. Kada je se pita što su obiteljske stvari odgovara da su to poslovi vezani uz Frigos d.o.o. u koje se nije uplitala, zna da je bila direktor ali čak ne zna niti kada. Poslovni prostor na adresi [adresa] kupljen je njihovim novcem. Nije pitala niti je znala da je II tuženica prebacila novac za kupnju toga stana. Sjeća se samo da su komentirali da se radilo o malom iznosu za tu nekretninu, po njihovom saznanju. Pitala je supruga imaju li oni taj novac i on joj je odgovorio da imaju. Nije imala punomoć po računu I tuženika nego je I tuženik fizički posjedovao njenu karticu. Po potrebi joj je I tuženik znao dati karticu radi plaćanja troškova. Navodi da je račun I tuženika većinu vremena bio blokiran.

35. U svom iskazu danom na ročištu 14. svibnja 2025. I-tuženik je iskazao da je nekretninu poslovni prostor u [adresa] kupio pred kraj 2018. od Hrvatske komore med. sestara novcima od pok. oca te majke. Majka mu je to jutro uplatila novac na račun. Stan je bio na njuškalu, išao ga je razgledati te je o tome komunicirao sa svojom suprugom i sa njenim roditeljima. Njegovi su roditelji prodali jednu nekretninu pa su od tog iznosa dio dali njemu za kupnju stana dok je ostatak potrošen za liječenje oca. Ne može se točno sjetiti ali vjerojatno je majku pitao za novac jer oni keša nisu imali. Rekao je mami da treba novac da kupi stan za sebe i namjera je bila da taj stan koristi za življenje. U stanu su živjeli oni, a dio stana je pregrađen i povezan sa stanom na gornjem katu na kojem su živjeli njegovi roditelji. Nedugo nakon kupnje se napravio darovni ugovor kojim je taj stan darovao svojoj majci. Navodi da se uopće nije razmišljalo na čije je ime stan kupljen a ne zna što da kaže zašto je stan darovao majci. Kod njih je sve bilo otvoreno i transparentno i sve su se zarade znale. Ne zna koliko vremena nakon kupoprodaje je prošlo do predaje papira na zk obzirom da mu je u tom razdoblju i otac umro te se točno ne sjeća. Glede poslovnih prostora na adresi [adresa] navodi da ih je prebacio na sebe jer mu je knjigovođa to savjetovao, ti su prostori prebačeni sa firme Frigos d.o.o. koja je pripadala na njega a koju je njegov otac kupio 90-ih godina. Vlasnici trgovačkog društva bili su njegovi roditelji te su, oni misli, 2012. poklonili poslovne udjele njemu. Misli da je bilo 2018. kada je te poslovne prostore prebacio na sebe. Misli da je 2020. otvoren stečaj nad Frigosom. Nije ugovore o kupoprodaji prijavio na poreznu i misli da je to odradio javni bilježnik. Poslovne prostore su iznajmljivali, dio on a dio njegova mama. Navodi da su se poslovni prostori iznajmljivali od 2006., ali 2018. su došli novi zakupci. U njihovoj kući nikada nije bilo novca te ne zna za one iznose od 15.000,00 eura o kojima je pričala tužiteljica. Puno su putovali ali novaca je uvijek falilo. I majka mu je ponekad uplaćivala novac, ona je naime radila cijeli život a kasnije otišla u mirovinu. Poslovni udio iz trgovačkog društva Frigos d.o.o. su njemu njegovi roditelji poklonili. Knjigovođa ga je savjetovao glede pravnih poslova. Poslovni prostori su se cijelo vrijeme iznajmljivali. Prvo ih je iznajmljivao Frigos pa on i njegova mama. Novci su išli na račun ili njemu ili mami, ili prije Frigosu, a trošili su se na live style, na ljetovanja i putovanja i svi su živjeli od tih novaca. On nema nikakve veza sa trgovačkim društvom Malaji d.o.o., to je firma koju je otvorila njegova bivša žena 2020. u dućanu koji je bio prije pod Frigosom. II tuženica ga nikada nije tražila povrat pozajmice za otplatu stana u [adresa] nego mu je znala iz zezancije reći "to ti je oprošteno". To mu je rekla na jednom od čestih obiteljskih ručaka. Za stan u [adresa] rekao je majci da kupuje za sebe. U tom stanu trebali su živjeti njegovi roditelja ali nisu jer se on nalazi u prizemlju što njima nije odgovaralo. Alimentaciju za dijete plaća na račun odvjetnika Bihara i to sa računa svoje majke iznos od 500,00 eura mjesečno. Također održava odnose sa kćeri te zajedno putuju, odlaze na ljetovanja, te joj kupuje robicu. Mamu zamoli da ode u banku i uplati alimentaciju. Prije kupnje stana u [adresa] imao je isključivo sitne iznose novaca na računu za svakodnevni život. Ne sjeća se da je sa prodavateljem stana u [adresa] komunicirao prije kupovine toga stana. Za stan u [adresa] uplaćena kapara od 10.000,00 eura koji su iznos njegovi roditelji njemu prebacili na račun. Prenio je poslovne prostore u [adresa] sa Frigosa na sebe a ugovore mu je sastavila knjigovođa. Ugovore je potpisao. Ne zna jesu li ti prostori njegovi jer su oni bili u vanknjižnom vlasništvu. Ne zna je li platio porez na promet nekretnina. I danas iznajmljuje te prostore.

36. U svom iskazu danom na ročištu 22. listopada 2025. II-tužena je iskazala da joj je sin rekao da ima zgodnu priliku za kupovinu nekretnine poslovnog prostora u [adresa], jer se taj poslovni prostor nalazio ispod stana u kojem su oni živjeli. Njen suprug i ona su tada prodali stan u [adresa] te je dobiveni iznos kupovnine od 100.000,00 eura doznačila na tekući račun I tuženika. Ona je njemu taj novac dala. Bili su naime jako bliski i financijski se nisu nikada odvajali. Nikada tu nije bilo nikakvih pozajmica, uvijek je to bilo oprošteno. Oni zapravo nikada nisu bili odvojeni iako su fizički bili odvojeni. O zajednici o kojoj priča koja se nije odvajala, članovi su bili njen suprug, I-tuženi, tužiteljica i unuka. Taj je poslovni prostor dvoetažni stan i tu su planirali živjeti svi kao zajednica. I muž i ona su radili, imali su zajedničku firmu te su uzimali sa računa kada je kome trebao bez ikakve potrebe za povratom. Njen suprug i ona su bili zaposleni u trgovačkom društvu Frigos d.o.o. i 2012. su poslovne udjele poklonili njihovom sinu te je on dalje nastavio sa poslovanjem. Nakon 2012. i suprug i ona su imali mirovine a uzdržavali su se i iznajmljivanjem poslovnih prostora koje su imali u vlasništvu. Suprug i ona su 1991. osnovali firmu pa su između 1995. i 1998. kupili 4 poslovna prostora na adresi [adresa]. Ti su poslovni prostori bili sastavni dio firme Frigos d.o.o. i oni su 2012. također prešli na upravljanje I tuženiku. Zna da je on njoj dao da iznajmljuje te poslovne prostore i dao joj je plodouživanje. Zna da postoje ugovori o kupoprodaji između Frigos d.o.o. i I tuženik, ne zna tko je radio ugovore ali sin je to sebi prebacio. Bilo joj je sasvim normalno da on prebaci poslovne prostore na sebe jer je poslovanje firme bilo pri kraju pred likvidacijom. Prije u svom životu nije radila takve ugovore. Misli da I tuženik nikada nije isplatio kupoprodajnu cijenu za poslovne prostore u [adresa] jer on novaca nije imao. Misli da je trg. društvo Frigos d.o.o. otišlo u stečaj 2019. ili 2020. godine te nakon provedenog stečajnog postupka nije ostalo nepodmirenih vjerovnika. Svrha uplate prilikom kupovine stana u [adresa] bilo naznačeno posudba jer je to bila životna praksa i po uputi knjigovođe. Tako je postupila bez ikakve namjere da će to biti vraćeno niti je to očekivala. Sjeća se jedne prilike misli da se radilo o nedjeljom ručku na kojemu je bila pozitivna atmosfera a kojemu su prisustvovali i tužiteljica i njezini roditelji da je izgovorila " ŠV to ti je oprošteno". Ona nije kupila poslovni prostor u [adresa] jer uslijed bolesti muža nije imala živaca time se baviti a imala je potpuno povjerenje u ŠV. Poslovni prostor u [adresa] sada je iznajmljen, a u određenom je periodu u djelu tog dvoetažnog prostora živjela i tužiteljica. Ne zna zašto je I tuženik njoj darovao poslovni prostor u [adresa], valjda je želio tako jer su oni njemu puno toga dali, a njima to niti nije bilo bitno, valjda da joj se nađe za crne dane. Sin je njoj darovao taj poslovni prostor negdje u listopadu 2018., ne sjeća se točno. Tužiteljica je privređivala za vrijeme braka, ne zna što je točno radila, ali zna da je postojao modni dužan u Teslinoj ulici. Poslovni prostori na [adresa] u [adresa] i dalje se iznajmljuju. Prihodi od najma nešto ide I tuženiku kojemu je račun blokiran a nešto njoj. Glede poreza na zakup poslovnih prostora navodi da javni bilježnik te ugovore dostavi poreznoj upravi koja je razrezala poreznu obvezu, dostavila im uplatnice koje ŠV plaća. Nema saznanja zašto je stan u [adresa] kupljen na ime tužitelja. Suprug i ona se nisu miješali u poslovanje Frigosa jer su sve prepustili sinu. Oni su prodali stan u kojem su živjeli da bi se kupio taj prostor u kojemu bi oni svi zajednički živjeli. Životni stil njenog sina i tužiteljice bio je perfektan, oni su obišli skoro cijeli svijet, puno se kupovalo, odlazilo u restorane i živjeli su više nego fantastično. Nema saznanja je li tužiteljica nakon rastave braka primila kakva novčana sredstva i drugu imovinu ali se sjeća da je ona od nje 2021. posudila iznos od 11.000,00 eura koji joj je iznos djelomično vraćala, ali je ostao dug od 6.600,00 eura koji ona niti ne potražuje od nje jer joj je dug oprostila. Zna da je njen sin napravio tužiteljici dug na kartici od 12.000,00 eura, ne zna je li vratio i neka se to prebije sa ovim njenim dugovanjem.

37. Svjedok RV je na ročištu održanom dana 5. veljače 2026. iskazala da je bila prijateljica od stranaka ali da je sada ostala prijateljica samo sa tužiteljicom. Stranke su za vrijeme trajanja braka živjeli u [adresa] na gornjem katu a poslije su kupili stan u prizemlju. Oni su u [adresa] živjeli i prije braka jer su 10 godina prethodno bili u vezi. Nije sudjelovala u nikakvim razgovorima glede kupovina nekretnina ali zna kada su kupili taj stan jer su joj to rekli. U nekom su trenutku kupili poslovne prostore u ulici grada [adresa] jer su joj rekli da je ŠV kupio poslovne prostre koji su zajednički, obiteljski. Prethodno ih nisu spomenuli. Nikada joj nisu rekli od koga su ih kupili. Sve detalja o tome je saznala je od ĐV nakon raspada braka. Misli da su ti prostori sada Tomini i misli da se iznajmljuju. Oni su za sve što su kupovali za vrijeme braka govorili da je njihova zajednička imovina, to su govorili na zajedničkim druženjima, sve je to bilo za obitelj, a ĐV je dio obitelji. Družili su se u njihovom stanu i na drugim mjestima. Za vrijeme braka, ŠV nije radio ništa a ĐV je radila u dućanu koji su zajedno otvorili. Oni su neko vrijeme živjeli od poslovnih prostora a neko vrijeme od prihoda od dućana u kojemu je ĐV radila te su imali i prihode od smještaja za turizam. ĐV je živjela od 100,00 kuna dnevno jer je ŠV upravljao financijama. Njihov standard bio je jako visok. Oni su naime puno putovali, cijelo su ljeto boravili u [adresa] a kada bi bili u [adresa] ĐV bi radila. Ne zna kako su financirali stan u [adresa]. Za firmu Frigos saznala je tek nakon rastave braka stranaka.

38. Cijenivši iskaze stranaka i saslušanog svjedoka ovaj je sud ocijenio da su parnične stranke iskazivale na način da održe svoje pozicije radi uspjeha u ovom postupku. Stoga ovaj je sud prvotno cijenio isprave koje su predložene kao dokazi u ovom postupku, pa je ocjenjivao jesu li iskazi stranaka suglasni pročitanim ispravama i ostalim dokazima u spisu, te jesu li iskazi stranaka životno logični. Glede iskaza saslušanog svjedoka, za kazati je da osnovano tuženici prigovaraju istinitosti tog iskaza obzirom da je životno nelogično da je osoba koja za sebe navodi da je bila u prijateljskim odnosima i sa tužiteljicom i sa I tuženikom, istovremeno ne zna da postoji obiteljska firma I tuženika. Stoga je ovaj sud utvrdio da je iskaz svjedoka dat radi poboljšanja položaja tužiteljice u ovom parničnom postupku, ocjenjen je nevjerodostojnim te ga sud niti nije uzeo u obzir.

39. Da bi se na utvrđeno činjenično stanje pravilo primijenilo materijalno pravo u ovoj pravnoj stvari potrebno je prvotno utvrditi kada su stečene predmetne nekretnine, a glede poslovnog prostora na adresi [adresa] valja odgovoriti na pitanje je li on vlastita imovina I tuženika ili bračna stečevina tužiteljice i I tuženika.

39.1. Među strankama je nesporno da je poslovni prostor na adresi [adresa] I tuženik stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji od 17. listopada 2018., a ugovori o kupoprodaji poslovnih prostora na adresi [adresa] sklopljeni su dana 2. prosinca 2018., to se na pravni odnos stranaka primjenjuju se odredbe Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15, dalje u tekstu: ObZ).

40. Odredbom čl. 36. st. 1. ObZ propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok je odredbom čl. 36. st. 3. ObZ propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

40.1. Obzirom na zakonsku presumpciju suvlasništva u jednakim dijelovima sve imovine stečene za vrijeme trajanja braka, parnična stranka koja tvrdi da je određena imovina njena posebna imovina, dužna je dokazati svoje tvrdnje. Ukoliko stranka koja tvrdi da se ne radi o bračnoj stečevini ne dokaže da je to njena vlastita imovina, primjenjuje se gore naznačena zakonska presumpcija.

41. U ovom je postupku među strankama nesporno da stranke nisu sklopile bračni ugovor, dok I tuženik u postupku tvrdi da je nekretnina na adresi [adresa] njegova posebna imovina. I tuženik naime tijekom postupka tvrdi kako je navedena nekretnina stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice, ali da nije stečena radom ili da ne potječu iz te imovine.

42. Iz ispisa transakcija po računu tuženika, kao i iz iskaza I i II tuženika ovaj je sud utvrdio da je II tuženica dana 18. listopada 2018. uplatila na račun I tuženika iznos od 661.571,01 kn na ime pozajmice. Prilikom navedene uplate II tuženica nije specificirala da bi se radilo upravo o svrsi uplate, plaćanju kupoprodajne cijene, nego tek pozajmica. Stoga, I tuženik je primio od II tuženice nenamjensku pozajmicu, a on je tom pozajmicom financirao kupovinu stana na adresi [adresa], obzirom da je ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen dana 17. listopada 2018.

42.1. Ugovorom o kupoprodaji od 17. listopada 2018. uređeno da se kupoprodajna cijena sastoji od dva djela, kapare u iznosu od 10.000,00 eura i preostalog djela od 100.000,00 eura. Iako I tuženik u svom iskazu navodi da mu je i novac za isplatu kapare dala II tuženica, za to nije dostavio nikakav dokaz, pa u tom dijelu I tuženik nije dokazao da bi se radilo o njegovoj posebnoj imovini. Glede isprate preostalog dijela kupoprodajne cijene, iz izvatka o stanju prometa po računa, a koji je i dostavio sam tuženik, proizlazi da je svrha uplate koju je II tuženica naznačila bilo "Pozajmica".

42.2. Naime, iz iskaza stranaka u postupku i izvatka po računu trgovačkog društva Frigos d.o.o. za razdoblje kada je II tuženik bio direktor trgovačkog društva proizlazi da je I tuženik u svome poslovanju, pa tako i u privatnom životu učestalo koristio Pozajmice, a koje bi bile i vraćene obzorom da su iz izvatka stanja po računu vidljive i svrhe uplata "povrat pozajmice". I tuženik je iskazao da mu je novac za kupovinu stana dala II tuženica, a i II tuženica je iskazala da je novac za uplatu kupovnine dala I tuženiku, štoviše da nikada tu nije bilo nikakvih pozajmica, uvijek je to bilo oprošteno.

42.3. Međutim, među strankama je nesporno da je I tuženik temeljem Ugovora o darovanju od 17. listopada 2018., potpisanom dana 6. listopada 2020. i dostavljenom na uknjižbu u zemljišne knjige tek 13. lipnja 2023. na II tuženicu prenio pravo vlasništva na poslovnom prostoru na adresi [adresa]. Stoga, ukoliko, a kao što to I i II tuženici tvrde da se ne radi o pozajmici nego darovanju, zašto je onda I tuženik prenio taj poslovni prostor na II tuženicu. Ovaj je sud zaključio da je II tuženica izrazila svoj pravu volju kada je kao svrhu uplate naznačila pozajmicu, jer da je navedeni iznos željela i darovati osobno I tuženiku ona bi to tako i navela. Okolnost da je II tuženica, kasnije dug oprostila, ne mijenja pravnu osnovu ugovora o zajmu.

42.4. Stoga, a kako je u ovom postupku utvrđeno da je I tuženik poslovni prostor na adresi [adresa] nije stekao svojom posebnom imovinom, to se na navedeni stan promjenjuje gore naznačena zakonska presumpcija o bračnoj stečevini.

43. Slijedom iznesenoga, a glede raspolaganja darovanjem razmjernog dijela nekretnine poslovnog prostora na adresi [adresa] Il tuženiku, u tom je dijelu riječ o imovini tužiteljice kao bračnoj stečevini kako je to prethodno utvrđeno. Tijekom postupka nije utvrđeno da bi tužiteljica za takvo raspolaganje dala suglasnost stoga što za utvrđenje ove činjenice nije predložen niti jedan dokaz, a suglasnost se ne pretpostavlja za poslove koji premašuju okvir redovitog upravljanja, sukladno odredbama članka 37. st. 2 ObZ i članka 41. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/12, 152/14, 81/15, 94/17). Stoga ovaj je sud, a temeljem odredaba čl. 322. st. 1., čl. 323. st. 1., čl. 324. i čl. 1111. st. 1. i 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO) utvrdio djelomično ništetnim predmetni ugovor o darovanju sklopljen između I i II tuženika.

44. Ovaj je sud i prihvatio dio tužbenog zahtjeva kojim je naloženo zemljšnoknjižnom odjelu brisanje prava vlasništva II tuženice u ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] etažno vlasništvo E-2 uz istovremeni upis ½ dijela vlasništva na ime tužiteljice, slijedom prethodno navedenih zaključaka.

45. Nadalje, među strankama nije sporno da je I tuženik kao kupac dana 2. prosinca 2018. potpisao ugovore o kupoprodaji nekretnina poslovnih prostora na adresi [adresa] sa prodavateljem Frigos d.o.o., a niti je sporno da su sklopljeni ostali ugovori; ugovori o zakupu poslovnih prostora i ugovori o osnivanju prava služnosti.

46. Međutim, I i II tuženici su već u odgovoru na tužbu istaknuli prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da su preostale nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva na adresi [adresa], u vlasništvu trgovačkog društva Frigos d.o.o. obzirom da nikada nije uplaćena kupoprodajna cijena iz navedenih ugovora, a niti se temeljem navedenih ugovora o kupoprodaji poslovnih prostora I tuženik upisao kao vlasnik u zemljišnim knjigama.

47. Glede isplate kupoprodajne cijene, pogrešno I i II tuženici smatraju da nije niti došlo do kupoprodaje obzirom na neisplatu cijene. Okolnost na dvostrano obvezni pravni posao nije izvršen, ne čini posao pravno nevaljanim nego se isti sukladno pozitivnim propisima može raskinuti. Također, na strani prodavatelja postojao je obveznopravni zahtjev za isplatu kupoprodajne cijene. Okolnost što je prodavatelj trgovačko društvo Frigos d.o.o. brisano iz sudskog registra i više ne postoji ne umanjuje pravnu snagu kupoprodajnih ugovora.

48. Glede navoda I i II tuženika za sukladno odredbama čl. 42. st. 1. i 2. i čl. 49. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 125/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19) I tuženika kao osoba ovlaštena za zastupanje u trgovačkom društvu nije mogao sklopiti ugovor sa samim sobom valja kazati kako i sudska praksa Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske upire da ne treba suviše restriktivno tumačiti navedene odredbe Zakona o trgovačkim društvima posebice kod trgovačkih društava sa samo jednim članom koji je ujedno i osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva. Inzistiranje na striktnom provođenju odredaba ZTD za sazivanje skupštine društva (I tuženika), od strane uprave trgovačkog društva (I tuženika) radi davanja suglasnosti za raspolaganje imovinom trgovačkog društva, prema stavu ovoga suda predstavljalo bi suvišan formalizam.

49. Nadalje, iz povijesnog izvatka iz sudskog registra za trgovačko društvo Frigos d.o.o. kao i iz predmeta Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-2681/2019 proizlazi da je stečajni postupak nad navedenim trgovačkim društvom pokrenut 29. listopada 2019., u kojemu je utvrđeno da stečajni dužnik nije evidentiran kao vlasnik nekretnina, a slijedom čega da stečajni dužnik nema nikakve imovine. Stoga, prema stavu ovoga suda, I tuženik se isključivo za potrebe uspjeha u ovom postupku poziva da su predmetni poslovni prostori u vlasništvu trgovačkog društva Frigos d.o.o., dok se u stečajnom postupku koji je vođen protiv dužnika Frigos d.o.o. nije očitovao da su navedene nekretnine u vlasništvu stečajnog dužnika. Iz navedenog je ovaj sud zaključio da I tuženik ne postupa u dobroj vjeri kada ne upisuje pravo vlasništva u zemljišne knjige na svoje ime te navedenu situaciju koristi kako mu to odgovara za potrebe kojeg postupka.

49.1. I tuženik predmetne poslovne prostore na adresi [adresa] nije prijavio u stečajnom postupku upravo iz razloga jer su navedene nekretnine prenesene na I tuženika temeljem sklopljenih ugovora o kupoprodaji od 2. prosinca 2018.

49.2. Postojanje ovjerenog ugovora prijavljenog poreznoj upravi, činjenica da je porez na promet nekretnina razrezan te je i porezna uprava pokrenula ovršne postupke protiv I tuženika radi naplatetog poreza, a što proizlazi iz dostavljenih zemljišnoknjižnih postupaka Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Općinskog suda u Dubrovniku, tabularne isprave, držanje nekretnina u posjedu, štoviše iznajmljivanje istih pokazuje da I tuženik u cijelosti ostvaruje vlasnička prava, a kako su iste nekretnine stečene za vrijeme braka predstavljaju bračnu stečevinu u 1/2 vlasništva tužiteljice. Time je jasno da je I tuženik stvarni vlasnik navedenih poslovnih prostora.

50. Slijedom svega navedenog, i primjenom odredbe članka 36. ObZ ovaj je sud utvrdio da predmetni poslovni prostori na adresi [adresa], predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i I tuženika.

51. Tužiteljica za deklaratorno utvrđenje koja imovina čini bračnu stečevinu ima pravni interes, a tužiteljica u ovom postupku niti ne traži da se ona utvrdi suvlasnikom navedenih nekretnina, poslovnih prostora na adresi [adresa], a niti da se navedene nekretnine upišu suvlasništvom u zemljišnim knjigama, pa je prigovor promašene pasivne legitimacije neosnovan, obzirom da ovaj sud u ovom postupku ne utvrđuje ispunjenje pretpostavki za upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama.

52. Također je za napomenuti da su tuženici tijekom ovog postupka iznijeli nekoliko različitih osnova osporavanja tužbenog zahtjeva ističući da neisplatom kupoprodajne cijene I tuženik nikada nije postao vlasnikom poslovnih prostora na adresi [adresa], pozivajući se na odredbe Zakona o trgovačkim društvima da se radi o ništetnim pravnim poslovnima, potom da se radi o besplatnim pravnim poslovima a ne o naplatnim pravnim poslovima, slijedom čega da predmetne nekretnine nisu bračna stečevina tužiteljice i I tuženika. Navedeno ukazuje da su i sami tuženici nesigurni kako osporiti tužbeni zahtjev, odnosno, da nemaju pravnu osnovu iz koje bi nedvojbeno proizlazilo da I tuženik nije izvanknjižni vlasnik poslovnih prostora na adresi [adresa].

53. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. ZPP u vezi čl. 151. i čl. 155. ZPP. Isti se sastoji od zastupanja tužiteljice po punomoćniku odvjetniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje u tekstu Tarifa), prema naznačenoj vrijednosti predmeta spora i prema zatraženom trošku.

53.1. Tužiteljici je priznat trošak za: sastav tužbe u zatraženom iznosu od 3.762,00 eura (Tbr. 7/1 Tarife), trošak sastava podneska od 5. studenoga 2024., 25. travnja 2024. i 16. lipnja 2024. u zatraženom iznosu od po 3.762,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 22. siječnja 2025., 14. svibnja 2025., 22. listopada 2025., 5. veljače 2026. i 13. svibnja 2026. u zatraženim iznosima od po 3.762,00 eura za svako ročište (Tbr. 9/1 Tarife), a što je ukupno 33.858,00 eura te uz uvećanje za 25% PDV iznosi 42.322,50 eura, a uz trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 663,61 eura i na pristojbe na presudu u iznosu od 663,61 eura, sveukupno iznosi 43.649,72 eura. Prihvaćen je i zahtjev tužiteljice za isplatu zakonskih zateznih kamata na odmjerene troškove od presuđenja do isplate temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP.

53.2. Nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava podneska od 25. rujna 2024. obzirom da navedeni podnesak nije bio nužan trošak za porebe ovog parničnog postupka.

54. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 20. svibnja 2026.

Sutkinja

Lucija Arelić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe županijskom sudu u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se predaje pisano u pet (5) primjeraka, a putem ovog suda. Sukladno čl. 335 st. 9 Zakona o parničnom postupku smatra se da je stranci koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude a nije pristupila, dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

1. Pun. tužitelja uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 663,61 euro i na presudu u iznosu od 663,61 euro

2. Pun. tuženika