Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Poslovni broj Gž Zk-39/2025-2
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Tihani Cišper, sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice TS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. gardijske brigade 23, koju zastupa punomoćnica Ljiljana Maravić-Pirš, odvjetnica u Zagrebu, radi besteretnog otpisa, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-17599/2021 od 2. srpnja 2024., 20. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagateljice TS i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-17599/2021 od 2. srpnja 2024.
II. Nalaže se Općinskom sudu u Splitu – Zemljišnoknjižnom odjelu u Splitu brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga upisanog pod poslovnim brojem Z- 26259/2017 i brisanje žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-31748/2024 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagateljice kao neosnovan te potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu - Zemljišnoknjižni odjel u Splitu poslovni broj Z-26259/2017 od 11. svibnja 2018. (točka I. izreke), naložen je upis zabilježbe odbijanja prigovora u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pogledu kat. čest. [katastarska čestica] (garaža T, 33 m2), upisanog prava vlasništva ŠOLTA HT d.d. Nečujam za 1780/1819, TS za 11/1819 i LS za sveukupno 28/1819 dijela (točka II. izreke), te je naložena provedba upisa Zemljišnoknjižnom odjelu u Splitu (točka III. izreke).
2. Predlagateljica je podnijela žalbu protiv navedenog rješenja zbog pogrešne primjene materijalnog prava, zbog povreda odredaba zemljišnoknjižnog postupka i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Ističe da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje: ZPP) jer sud nije dao razloge zbog kojih odbija prijedlog predlagateljice. Predlaže preinačiti pobijano rješenje i dopustiti besteretni otpis kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi garaža površine 33 m2 u novi zk.ul. za korist predlagateljice.
3. Protustranka društvo ŠOLTA HT d.d. u stečaju u odgovoru na žalbu navodi da je suvlasnik kat. čest. [katastarska čestica] u 1780/1819 dijela, zatim da se nad njim vodi stečajni postupak pred Trgovačkim sudom u Splitu koji je 9. prosinca 2024. donio rješenje o dosudi poslovni broj St-907/2016-401, a kojim je dosuđena imovina stečajnog dužnika i to 1780/1819 dijela kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa se protivi prijedlogu predlagateljice za basteretni otpis kat. čest. [katastarska čestica] u naravi garaža površine 33 m2.
4. Žalba predlagateljice nije osnovana.
5. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je prijedlog predlagateljice za besteretni otpis kat. čest. [katastarska čestica] u naravi "garaža T, površine 33 m2" u novi zemljišnoknjižni uložak i uknjižba prava vlasništva iste čestice u korist predlagateljice, u cijelosti.
6. Nisu osnovani žalbeni navodi predlagateljice da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Suprotno navodima žaliteljice pobijano rješenje sadrži jasne i valjane razloge te se isto može ispitati.
7. Ispitujući pobijano rješenje nije utvrđeno je da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavak 2. u vezi članka 381. stavak 1. ZPP-a i članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17. - dalje ZZK/96).
8. Prvostupanjskim rješenjem poslovni broj Z-26259/17 od 11. svibnja 2018. odbijen je prijedlog za besteretni otpis kat. čest. [katastarska čestica] u naravi garaža površine 33 m2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u novi zk.ul.
9. Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor ovdje žaliteljice i potvrđeno navedeno rješenje poslovni broj Z-26259/17 od 11. svibnja 2018. uz obrazloženje:
- da predlagateljica predlaže besteretni otpis kat. čest. [katastarska čestica] u naravi garaža površine 33 m2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u novi zk.ul. na temelju članka 150. i članka 155. ZZK/96,
- da su u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane dvije čestice: kat. čest. [katastarska čestica], dvorište, [adresa] od 5424 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], garaža, [adresa] od 33 m2 na kojima su upisani kao suvlasnici ŠOLTA HT d.d. za 1780/1819 dijela, predlagateljica za 11/1819 dijela i LS za 28/1819 dijela,
- da je na suvlasničkom dijelu ŠOLTA HT d.d. pod Z-5563/2013 uknjiženo založno pravo na temelju rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr- 1634/2013,
- da se predlagateljica poziva na upis i zbirke isprava Z-9608/13 i Z-6502/14 te da je u zemljišnoknjižnom predmetu pod poslovnim brojem Z-9608/13 izvršen upis garaže na kat. čest. [katastarska čestica] kao i zabilježba da je za navedenu garažu priloženo rješenje o izvedenom stanju od 12. prosinca 2012., dok je pod Z-6502/14 provedeno rješenje Područnog ureda za katastar Split od 16. svibnja 2014. kojim je izvršena dioba kat. čest. [katastarska čestica] u podčestice 2625/632 i 2625/1066 i upis garaže na novonastaloj kat.čest 2625/1066.
10. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da nije osnovan prijedlog za besteretni otpis čestice iz postojećeg zemljišnoknjižnog uloška u novi zemljišnoknjižni uložak jer uz prijedlog nije dostavljena isprava na temelju koje bi bilo moguće dopustiti upis na temelju članka 150. ZZK/96, niti je dostavljana isprava katastra u smislu članka 155. stavak 1. ZZK/96.
11. Navedeni razlozi kao razlozi odbijanja predmetnog prijedloga za besteretni otpis su pravilni te žalbenim navodima nisu dovedena u sumnju činjenična utvrđenja i primjena materijalnog prava sadržana u pobijanom rješenju.
12. Člankom 150. stavak 1. ZZK/96 propisano je da vlasnik koji želi otpisati dio zemljišnoknjižnoga tijela bez prijenosa tereta (besteretni otpis), može predložiti zemljišnoknjižnom sudu da pozove one ovlaštenike knjižnih prava čiji bi pristanak bio potreban da u roku od trideset dana od dostave poziva prigovore besteretnom otpisu, jer će se inače takav otpis dopustiti, čime će prestati njihova knjižna prava glede otpisanoga dijela.
13. Člankom 155. stavak 1. ZZK/96 propisano je da će zemljišnoknjižni sud dopustiti i provesti besteretni otpis dijela zemljišnoknjižnoga tijela bez podnošenja isprave i bez suglasnosti ovlaštenika prava koja terete to zemljišnoknjižno tijelo, ako iz potvrde ureda za katastar proizlazi da dio koji se otpisuje ne prelazi stoti dio površine neprekinutoga dijela zemljišnoknjižnoga tijela i ako bi se time vrijednost zemljišta koje ostaje u zemljišnoknjižnom tijelu samo neznatno umanjila.
14. U odnosu na prijedlog za besteretni otpis prema članku 150. stavak 1. ZZK/96 ističe se da takav upis može predložiti samo vlasnik, dok je u ovom slučaju predlagateljica suvlasnica u 11/1819 dijela i nije uz prijedlog dostavila niti jednu ispravu na okolnost pravnog stjecanja vlasništva u odnosu na ostale uknjižene suvlasnike, pa tako niti posebnu tabularnu izjavu koja bi sadržavala pravni temelj stjecanja, a kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud. Stoga nisu odlučni žalbeni navodi kojima žaliteljica ukazuje da je prvostupanjski sud propustio pozvati ovlaštenike knjižnih prava čiji bi pristanak bio potreban da u roku od trideset dana od dostave poziva prigovore besteretnom otpisu. Drugim riječima, ova okolnost bila bi od značaja da je predlagateljica dostavila ispravu o pravnom stjecanju vlasništva u odnosu ostale uknjižene suvlasnike, a kako takvu ispravu nije dostavila, onda nije postojao opravdani razloga da sud poziva ovlaštenike knjižnih prava da eventualno prigovore besteretnom otpisu.
15. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 155. stavak 1. ZZK/96 za besteretni otpis kat. čest. [katastarska čestica] kao otpis dijela male vrijednosti, jer predlagateljica nije uz prijedlog priložila potvrdu ureda za katastar iz koje bi proizlazilo da dio koji se otpisuje ne prelazi stoti dio površine neprekinutoga dijela zemljišnoknjižnoga tijela i da se time vrijednost zemljišta (kat. čest. [katastarska čestica], dvorište, [adresa] od 5424 m2) koje ostaje u zemljišnoknjižnom tijelu samo neznatno umanjuje.
16. Neosnovani su žalbeni navodi predlagateljice kojima ukazuje na isprave koje je dostavila uz prijedlog (rješenje Područnog ureda za katastar Split od 16. svibnja 2014., Izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novim razgraničenjima, rješenje Upravnog odjela za prostorno uređenje od 23. travnja 2013.) i tvrdi da je njima dokazala da se zatraženim otpisom vrijednost zemljišta samo neznatno umanjuje. Ovo iz razloga što priložene isprave nemaju značaj potvrde ureda za katastar iz članka 150. stavak 1. ZZK/96.
17. Tome valja dodati da je zemljišnoknjižni postupak strogo formalni postupak u kojem osnovanost prijedloga mora proizlaziti iz isprava priloženih prijedlogu. Konkretno, u ovom slučaju to znači, da je pradlagateljica uz prijedlog bila dužna dostaviti potvrdu ureda za katastar iz koje proizlazi da dio koji se otpisuje ne prelazi stoti dio površine neprekinutoga dijela zemljišnoknjižnoga tijela i da se vrijednost zemljišta koje ostaje u zemljišnoknjižnom tijelu samo neznatno umanjila, a kako takvu potvrdu nije dostavila, to je pravilno prvostupanjski sud zaključio da nema uvjeta za besteretni otpis na temelju članka 155. ZZK/96.
18. U odnosu na žalbene navode kojima predlagateljica ukazuje na članak 147. stavak 2. ZZK/96 i tvrdi da je prvostupanjski sud istog trebao primijeniti, valja odgovorit da takvi navodi nisu osnovani iz razloga što je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na obje čestice upisano više suvlasnika u idealnim dijelovima, a predlaže se besteretni otpis jedne čestice i uknjižbu prava vlasništva iste u korist predlagateljice u cijelosti, dakle, ne radi se o otpisu i pripisu istog vlasnika.
19. Također nisu osnovani opširni žalbeni navodi da je prvostupanjski sud povrijedio članak 6. stavak 1. i članak 13. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02.,1/06. i 2/10. - dalje: Konvencija), zatim članak 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju, te članak 3., članak 14. stavak 2., članak 29. stavak 1. i članak 48. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01. 76/10., 55/01., 5/14. i 85/10. - dalje: Ustav RH), odnosno pravo na pristup sudu, pravo na pošteno suđenje, pravo na nepovredivost vlasništva i pravo na mirno uživanje vlasništva. Ovo iz razloga, što članak 6. stavak 1. (pravo na pošteno suđenje) i članak 13. (pravo na djelotvoran pravni lijek) Konvencije te članak 29. stavak 1. Ustava RH (pravo da neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o pravima) sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijano rješenje arbitrarno ili očito nerazumno, što ovdje nije slučaj. Predlagateljici nije povrijeđeno niti pravo nepovredivost vlasništva i pravo na mirno uživanje vlasništva u smislu članka 1. Protokola br. uz Konvenciju i članka 48. stavak 1. Ustava RH, budući je u obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud dao dostatne i relevantne razloge koji isključuju sumnju da bi pobijano rješenje bilo izraz sudske samovolje ili arbitrarnosti te je prvostupanjski sud uzeo u obzir sve činjenične i pravne elemente koji su u konkretnom slučaju mjerodavni.
20. Slijedom navedenog, na temelju članka 128. stavak 3. ZZK/96, odbijena je žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje te naloženo brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i brisanje zabilježbe žalbe.
U Velikoj Gorici 20. svibnja 2026.
Sutkinja
Tihana Cišper
