Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Zk-78/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Tihane Cišper članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Vesne Gašparuš-Horvat članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Budimir Galić, odvjetnik u Biogradu na Moru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj P-2177/2024-26 od 18. kolovoza 2025., na sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj P-2177/2024-26 od 18. kolovoza 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka će se odlučiti konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev da se ispravi upis određen rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanim u zapisniku poslovni broj Z- 10211/2015/143 od 14. siječnja 2016. na način da se vlasnicom nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] [adresa], površine 33238 m2 (oranica 1203 m2, pašnjak 22177 m2 i šuma 9858 m2) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upiše tužiteljica uz istovremeno brisanje ranijeg upisa s imena tuženice Republike Hrvatske (točka I. izreke) i naloženo je tužiteljici da nadoknadi tuženici troškove postupka u iznosu 800,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 18. kolovoza 2025. do isplate (točka II. izreke).

2. Tužiteljica je podnijela žalbu protiv navedene presude zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje: ZPP) jer nisu ocijenjeni svi provedeni dokazi zasebno, a ni u sklopu rezultata cijelog postupka što je bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude. Predlaže ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu, podredno preinačiti pobijanu presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka. Zahtijeva trošak sastava žalbe u iznosu 200,00 eura.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. Osnovano u žalbi navodi tužiteljica da izvedeni dokazi, posebno iskazi svjedoka, nisu ocijenjeni savjesno i brižljivo te na temelju rezultata cjelokupnog postupka što je bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude, pa da je time počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. ZPP-a.

6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se vlasnicom predmetne nekretnine za cijelo upiše tužiteljica, uz istovremeno brisanje upisa s imena tuženice.

8. Prvostupanjski sud presudu je donio utvrđujući:

- da je tuženica u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] upisana vlasnicom kat. čest. [katastarska čestica] [adresa], površine 33238 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je kat. čest. [katastarska čestica] površine 33238 m2 nastala od dijela kat. čest. [katastarska čestica] i dijela kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] stare izmjere,

- da je dio nekadašnje kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 1700 m2 u ostavinskom postupku iza supruga tužiteljice pokojnog MŽ bio prijavljen kao ostavinska imovina i to izvanknjižno vlasništvo te je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru poslovni broj O-47/96 tužiteljica proglašena nasljednicom, a da je prije toga taj dio čestice MŽ darovao njegov otac KŽ na temelju Ugovora o darovanju koji je sklopljen 13. svibnja 1985.,

- da su dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere u površini od 83875 m2 i dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere u površini od 147825 m2 bile obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982. -1991. (odnosno na dan 16. listopada 1990. kad je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama),

- da je uviđajem na licu mjesta vještak identificirao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je opažanjem tijekom uviđaja utvrđeno da nekretnina u naravi predstavlja oranice, pašnjake i prirodno neplodno zemljište koja je omeđena sa svih strana suhozidima i plotovima, dok južni dio nekretnine u naravi predstavlja gustu makiju, da je taj dio zarastao i većinom se sastoji od smreke i graba do kojeg dijela se nije moglo pristupiti,

- da je u dopuni nalaza i mišljenja vještak Zvonimir Baričević, dipl. ing. geod. ujedno dopunio skicu sudskog uviđaja na način da je na skici označio položaje zatečenog suhozida, ostatke suhozida, izorani dio čestice, a ujedno je i označio dio parcele do koje se nije moglo pristupiti jer se radi o zaraslom dijelu nekretnine.

9. Na temelju ovih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da tužiteljica nije stekla vlasništvo osnovom nasljeđivanja budući je predmet nasljeđivanja bilo izvanknjižno vlasništvo i to samo dijela kat. čest. [katastarska čestica] u površini 1700 m2, te da vlasništvo nije mogla steći niti dosjelošću jer nije dokazala da su njezini prednici bili u posjedu nekretnine u površini od 33238 m2 jer da je južni dio nekretnine zapušten, nije ograđen suhozidom te da su svjedoci različito iskazivali o površini sporne nekretnine koja je bila u posjedu prednika tužiteljice.

10. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da tužiteljica vlasništvo kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 33238 m2 nije mogla steći nasljeđivanjem budući je predmet nasljeđivanja po rješenju o nasljeđivanju iz pokojnog supruga tužiteljice MŽ bilo izvanknjižno vlasništvo samo dijela kat. čest. [katastarska čestica] u površini 1700 m2, dok je ukupna površina te čestice iznosila 147825 m2, što znači da njezin pokojni suprug MŽ nije bio vlasnik te čestice, pa čak niti u dijelu, niti ima podatka da je vlasnik bio njegov otac pok. KŽ koji mu je taj dio nekretnine darovao Ugovorom o darovanju od 13. svibnja 1985. Također, tužiteljica ne tvrdi, niti dokazuje da je nasljeđivanjem stekla dio kat. čest. [katastarska čestica] od iz koje je također nastala novoformirana kat. čest. [katastarska čestica] površine 33238 m2, pa je pravilno prvostupanjski sud zaključio da predmetno rješenje o nasljeđivanju nije pravna osnova stjecanja vlasništva.

11. U odnosu na stjecanje vlasništva izvanrednom dosjelošću i tvrdnje tužiteljice da ona i njezini prednici spornu nekretninu drže u mirnom posjedu od 1900. godine, na pravni odnos stranaka valja primijeniti pravna pravila Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koja se primjenjuju na temelju članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 27/09., 153/09., 143/12., 81/15., 94/17. i 52/25. – dalje: ZVDSP) te članka 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91.) i članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenim prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije („Službeni list FNRJ“, broj 86/46.).

12. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ-a u paragrafima 1460. do 1472. po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima pravo stvar posjedovati, da je njegov posjed pošten, zakonit i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. To znači da posjednik ne smije prisvojiti stvar silom ili lukavstvom, ili potajno (paragraf 1464.), da posjed mora biti pošten (paragraf 1463. i 326.) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461.) time da opisani uvjeti moraju postojati cijelo vrijeme dosijedanja. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326. OGZ-a, pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik je onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 328. OGZ- a, je li način posjeda pošten ili nepošten presuđuje sudac, a u dvojbi se uzima da je posjed pošten. Ukoliko se radilo o nekretninama koje su pripadale crkvenim ili općinskim dobrima, rok dosijedanja je iznosio četrdeset (40) godina prema paragrafu 1472.

13. Sudska praksa je nakon odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu broj 35298/04 zauzela pravno shvaćanje da se za društveno vlasništvo u vrijeme dosjelosti računa i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu ako su pretpostavke za dosjedanje ispunjene u razdoblju do 17. studenoga 1999. i ako na nekretnini ne postoji suprotstavljeni privatni interesi trećih osoba. To nadalje argumentum a contraio znači da ako na nekretninama bivšeg društvenog vlasništva pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću nisu ispunjene do 17. studenoga 1999. rok za stjecanje vlasništva dosjelošću računa se počev od 8. listopada 1991. (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2019. Rev-2021/2014 od 17. prosinca 2019., Rev-2230/2017-2 od 27. travnja 2021., Rev x-974/2017 od 7. svibnja 2019., Rev-158/2017 od 7. svibnja 2019. i druge).

14. U okolnostima konkretnog slučaja, a imajući u vidu činjenice koje je iznijela tužiteljica, to znači da je tijekom postupka trebalo utvrditi je li tužiteljica osobno i putem svojih prednika bila barem u poštenom posjedu najmanje 40 godina. Pri tome treba istaknuti da se poštenje posjeda uvijek pretpostavlja, a tko tvrdi drugačije da to treba dokazati (paragraf 328. OGZ-a i sada članak 18. stavak 5. ZVDSP-a)

15. Utvrđujući kvalitetu posjeda tužiteljice (poštenje) prvostupanjski sud je interpretirao iskaze svjedoka ĆŽ, AŽ, SŽ i ZŽ, ali te iskaze nije ocijenio u smislu članka 8. ZPP-a, odnosno nije obrazložio je li iskaze prihvatio ili ih nije prihvatio i koji su tome razlozi te ih nije doveo u vezu s ostalim izvedenim dokazima pa tako niti stanjem nekretnine koja je utvrđena uviđajem, tj. da je nekretnina ograđena sa svih strana suhozidima i plotovima (točka 12. obrazloženja presude), a onda da djelomično nije ograđena (iz dopune nalaza i mišljenja vještaka), zatim podacima iz posjedovnog lista (stranica 8 spisa) i podacima iz posjedovnih listova koji se nalaze u priklopljenom spisu Z-10211/2015/143.

16. Nadalje, navode tuženice da je kat. čest. [katastarska čestica] obuhvaćena Programom gospodarenja gospodarskom jedinicom „Turanj“ s planom upravljanja područjem ekološke mreže za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2031., a prethodno je ta ista nekretnina kao dio kat. čest. [katastarska čestica] i dio kat. čest. [katastarska čestica] bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982.-1991., valja ocijeniti u smislu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 41/90.) koji je stupio na snagu 16. listopada 1990.

17. Prema članku 16. stavak 1. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 52/90.; pročišćeni tekst) šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu Republike Hrvatske. Da bi Republika Hrvatska postala vlasnikom šuma, šumskim zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske treba biti ispunjen uvjet da se ne radi o šumama i šumskim površinama koje su na dan 16. listopada 1990. bile u privatnom vlasništvu.

18. Dakle, potvrdu Hrvatskih šuma d.o.o. od 5. studenoga 2024. (stranica 30 spisa), očitovanje Hrvatskih šuma d.o.o. od 29. listopada 2024. (stranica 32 spisa) s grafičkim prikazom (stranica 37 spisa) treba ocijeniti u odnosu na ostale dokaze koji su izvedeni tijekom prvostupanjskog postupka (uviđaj na licu mjesta, iskaze svjedoka i tužiteljice, dopunu nalaza i mišljenja sudskog vještaka s prikazom katastarske čestice i naznakama ograđenosti nekretnine) te utvrditi je li na dan 16. listopada 1990. sporna nekretnina već bila (ili nije bila) u privatnom vlasništvu (obzirom na tvrdnje tužiteljice da je vlasništvo stečeno dosjelošću).

19. Slijedom navedenoga, budući je u prvostupanjskoj presudi izostala ocjena svih izvedenih dokaza, kako zasebno tako i svih dokaza zajedno sukladno članku 8. ZPP- a, što je bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude (članak 354. stavak 1. ZPP-a), valjalo je na temelju članka 369. stavak 1. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

20. U ponovnom postupku će prvostupanjski sud otkloniti počinjenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem. To znači da će ocijeniti iskaze svjedoka i tužiteljice u pogledu poštenja posjeda i te iskaze dovesti u vezu s ostalim izvedenim dokazima, utvrditi vrijeme (razdoblje) eventualnog dosijedanja koje je pravno odlučno za donošenje odluke, nakon čega će cijeneći i ostale razloge kojima tužiteljica pobija zakonitost donesene presude biti u mogućnosti donijeti novu, jasnu i na zakonu utemeljenu odluku.

21. Na temelju članka 166. stavak 3. ZPP-a odlučeno je da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

U Velikoj Gorici 20. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak