Posl.br. P-962/2019

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

20000 Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

PRESUDA

I

RJEŠENJE

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji toga suda Petroneli Jakobušić, u pravnoj stvari tužitelja KF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Branimir Rozić, odvjetnik u Dubrovniku protiv tuženika OTP banka d.d., Domovinskog rata 61, Split, OIB: 52508873833, zastupanog po punomoćniku ČF iz OD Žurić i partneri iz Zagreba, radi isplate , nakon održane glavne i javne glavne rasprave zaključene dana 16. travnja 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja Branimira Rozića i zamjenice punomoćnika tuženika RF, dana 20. svibnja 2026.godine

presudio je

i Odbija se prvopostavljeni tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se Tuženiku: OTP banka d.d., Domovinskog rata 61, 21 000 Split, OIB: 52508873833 da Tužitelju: KF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 133.486,04 kuna sukladno toč. 2., 3. i 4. tužbe, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na dio tog iznosa, i to:

-43,95 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.03.2006. do isplate,

-13,60 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.04.2006. do isplate,

-24,93 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.05.2006. do isplate,

-20,45 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 12.06.2006. do isplate,

-0,95 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.07.2006. do isplate,

-10,04 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.09.2006. do isplate,

-24,93 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.10.2006. do isplate,

-346,00 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.01.2008. do isplate,

-392,74 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.02.2008. do isplate,

-459,30 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.03.2008. do isplate,

-401,73 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.04.2008. do isplate,

-360,92 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 12.05.2008. do isplate,

-355,00 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.06.2008. do isplate,

-342,55 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.07.2008. do isplate,

-392,74 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.02.2008. do isplate,

-323,02 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.08.2008. do isplate,

-333,55 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.09.2008. do isplate,

-439,01 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.10.2008. do isplate,

-523,94 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.11.2008. do isplate,

-492,35 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.12.2008. do isplate,

-627,74 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 12.01.2009. do isplate,

-891,35 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.02.2009. do isplate,

-978,92 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.03.2009. do isplate,

-825,18 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.04.2009. do isplate,

-797,80 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.05.2009. do isplate,

-782,39 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.06.2009. do isplate,

-818,37 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.07.2009. do isplate,

-751,50 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.08.2009. do isplate,

-779,60 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.09.2009. do isplate,

-731,39 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 12.10.2009. do isplate,

-774,25 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.11.2009. do isplate,

-749,67 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.12.2009. do isplate,

-970,33 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.01.2010. do isplate,

-1.037,85 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.02.2010. do isplate,

-1.023,54 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.03.2010. do isplate,

-1.080,94 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 12.04.2010. do isplate,

-1.163,51 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.05.2010. do isplate,

-1.237,11 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.06.2010. do isplate,

-1.378,23 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 12.07.2010. do isplate,

-1.240,24 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.08.2010. do isplate,

-1.590,82 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.09.2010. do isplate,

-1.406,85 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.10.2010. do isplate,

-1.442,46 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.11.2010. do isplate,

-1.595,01 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.12.2010. do isplate,

-1.796,66 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.01.2011. do isplate,

-1.527,20 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.02.2011. do isplate,

-1.596,96 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.03.2011. do isplate,

-1.498,27 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.04.2011. do isplate,

-1.721,57 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.05.2011. do isplate,

-1.874,61 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.06.2011. do isplate,

-2.015,90 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.07.2011. do isplate,

-2.787,63 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.08.2011. do isplate,

-2.055,66 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 12.09.2011. do isplate,

-1.946,46 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.10.2011. do isplate,

-1.973,36 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.11.2011. do isplate,

-1.963,41 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 12.12.2011. do isplate,

-2.058,68 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.01.2012. do isplate,

-2.125,26 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.02.2012.. do isplate,

-2.145,80 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 12.03.2012.. do isplate,

-2.097,39 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.04.2012.. do isplate,

-2.123,22 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.05.2012.. do isplate,

-2.143,59 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.06.2012.. do isplate,

-2.103,26 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.07.2012.. do isplate,

-2.110,56 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.08.2012.. do isplate,

-2.031,48 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.09.2012.. do isplate,

-2.052,85 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.10.2012. do isplate,

-2.114,29 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 12.11.2012.. do isplate,

-2.096,72 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.12.2012.. do isplate,

-2.120,59 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.01.2013. do isplate,

-2.051,93 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.02.2013. do isplate,

-2.020,06 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.03.2013. do isplate,

-2.100,77 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.04.2013. do isplate,

-2.033,96 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.05.2013. do isplate,

-1.992,29 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.06.2013. do isplate,

-1.934,72 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.07.2013. do isplate,

-1.992,94 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 12.08.2013. do isplate,

-2.029,14 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.09.2013. do isplate,

-2.259,98 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.10.2013. do isplate,

-2.064,58 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.11.2013. do isplate,

-2.108,47 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.12.2013. do isplate,

-1.868,72 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.01.2014. do isplate,

-1.514,28 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.02.2014. do isplate,

-1.528,96 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.03.2014. do isplate,

-1.528,88 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.04.2014. do isplate,

-1.501,24 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 12.05.2014. do isplate,

-1.494,41 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.06.2014. do isplate,

-1.515,80 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.07.2014. do isplate,

-1.553,94 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.08.2014. do isplate,

-1.570,79 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.09.2014. do isplate,

-1.573,41 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.10.2014. do isplate,

-1.608,16 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.11.2014. do isplate,

-1.619,00 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.12.2014. do isplate,

-1.628,09 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 12.01.2015. do isplate,

-1.535,43 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.02.2015. do isplate,

-1.535,43 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.03.2015. do isplate,

-1.535,43 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.04.2015. do isplate,

-1.535,43 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 11.05.2015. do isplate,

-1.535,43 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.06.2015. do isplate,

-1.535,43 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.07.2015. do isplate,

-1.616,32 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.08.2015. do isplate,

-1.616,32 kuna počevši od dana koji slijedi danu: 10.09.2015. do isplate, po stopi utvrđenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima

(Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) sve u roku od 15 dana."

II Prihvaća se uređeni eventualno kumulirani tužbeni zahtjev 1. od 29. siječnja 2026. godine kojim se:

Nalaže se Tuženiku: OTP banka d.d., Domovinskog rata 61, 21 000 Split, OIB: 52508873833 da Tužitelju: KF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 20.982,78 eura zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od 19.365,16 eura od 01. listopada 2026. godine pa do isplate, koje teku na iznos od 1.617,62 eura od 10. lipnja 2016. godine pa do isplate po stopi utvrđenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23), sve u roku od 15 dana.

riješio je

I Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva iz podneska od 29. siječnja 2026. godine.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove postupka od 6.391,91 eura sa zateznom kamatom po stopi za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, počev od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi u bitnome navodi da je s tuženikom sklopio ugovor o kreditu koji sadrži ugovornu odredbu kojom je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja ugovora tuženik, kao trgovac, nije tužitelja, kao potrošača u cijelosti informirao o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja ugovora što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, stoga smatra da je valutna klauzula ništetna. Isto tako tvrdi da su tužitelj obvezao tuženici plaćati kamatu koja nije određena jer je uglavljena kao promjenjiva, a nije odrediva jer ugovor ne sadrži podatke s pomoću kojih se stopa kamate može odrediti, niti su strane ostavile trećoj osobi da ju uredi. Tvrdi da je tužitelj ovim postupanjem tuženiku počinio štetu, a sebi stekao korist bez osnove. Stoga postavlja tužbeni zahtjev jer je ugovorena kamatna stopa neodređena i neodrediva prema kamatnoj stopi iz čl.26. st.3. ZOO -a dana u visini četvrtine stope zakonskih zateznih kamata isplatu iznosa od 133.486,04 kune (17.716,64 eura) s zateznim kamata od plaćanja do isplate. Postavlja i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev 1. za isplatu preplate kamate prema početnoj kamatnoj stopi i to 120.719,69 kuna (16.022,25 eura) s pripadajućim zateznim kamata od plaćanja do isplate, podredno eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za isplatu preplate s osnove preplate kamate od 86.797,47 kuna (11.520,00 eura) po stopi iz čl.26.st.3. ZOO-a, podredno eventualno kumulirani zahtjev 3 s osnove preplate od 65.877,88 kuna (8.743,49 eura), te eventualno kumulirani 4. koji će se naknadno odrediti ako se potraživani iznosi imaju umanjiti za iznos koji je tužitelj stekao na temelju Dodatka ugovora odnosno u konverziji.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome navodi da se protivi tužbenom zahtjevu iz tužbe u cijelosti. Predlaže prekinuti postupak do okončanja revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Pž-6632/2017 od 14. lipnja 2017. Prigovora zastaru predmetnog potraživanja jer je postupak pokrenut tek 12. lipnja 2019. i ako bi ista bila kvalificirana kao tražbina s osnove naknada štete, tražbina povremenih davanja ili kao tražbina iz stjecanja bez osnove. Navodi da se utvrđenja iz parnice "potrošač" ne mogu primijeniti na konkretan predmet i smatra da je u svakom pojedinom sporu potrebno dokazati postojanje svih onih pretpostavki na kojima je zasnovana presuda Visokog trgovačkog suda. Navodi da je provedena konverzija kredita, sklopljen Dodatak broj 1 Ugovoru o kreditu te Sporazum o korištenju preplate po konverziji kredita kojim je tuitelj doveen u položaj kao da je s tuženikom prvobitno sklopio ugovor o kreditu s valutnom kaluzulom u eurima, da Sporazum o provođenju konverzije ima retrokativni učinak pa da tužitelj ne može osnovano zahtijevati utvrđenje ništetnosti ni isplatu. U odnosu na navode o nepoštenosti valutne klauzule u CHF ističe da je ista jasna, lako uočljiva i razumljiva pa ne može biti predmetom ocjene poštenosti, te da se sama tužiteljica bila dužna informirati o valutnoj klauzuli i eventualnim posljedicama koje ona može imati po njegova prava i obveze. Ističe da tužitelj nije dokazao da je u konkretnom ugovornom odnosu tuženik postupao protivno načelu savjesnosti i poštenja odnosno da je nastala značajna neravnoteža u pravima na štetu tužitelja. Također ističe da tuženik unatoč svojoj stručnosti i pažnji nije znao niti je mogao znati za buduća kretanja tečaja CHF. U odnosu na navode o nepoštenosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi jednostranom odlukom tuženika ukazuje da je u vrijeme sklapanja ugovora kao i danas izrekom predviđena mogućnost pregovaranja promjenjive kamatne stope u ugovorima o potrošačkom kreditiranju, te pravni osnov za promjenu kamatnih stopa kod tuženika predstavljale su odredbe samih ugovora o promjenjivosti kamatne stope i načinu promjene, interni akti tuženika, te ostale isprave i podnesci tuženika,te da je netočno da je tuženik donosio proizvoljne odluke s kojima tužitelj nije niti mogao biti upoznat,te da je tuženiku bilo poznato da se za promjenu kamatne stope uzimaju vrijednosti određene odlukom o kamatama banke što je interni akt tuženika i dostupan svima. Navodi da je odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi jasna i uočljiva i razumljiva pa njezinu nedopuštenost odnosno ništetnost nije dopušteno utvrđivati, niti su uzrokovali postojanje znatne neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana,te nije protivna načelu savjesnosti i poštenja. Osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, te navodi da s obzirom da tužitelj potražuje razliku između početno ugovorenih mjesečnih obroka i kasnije naplaćenih anuiteta jer sama činjenica eventualne ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi ne znači da bi se trebala primijeniti fiksna kamatna stopa tijekom cijelog razdoblja otplate kredita.

3. Tužitelj podneskom od 04. listopada 2019. godine u bitnome protiv i da s postupak prekine, smatra da konverzija nije od značaja za odluku u ovoj pravnoj stvari, da se konverzija odnosi na ugovorne obveze, dok se ovom tužbom traži ispunjenje samostalne izvanugovorne obveze proistekle iz stjecanja bez osnove. Ustraje u navodima da je ništetna odredba o valutnoj klauzuli u CHF što je utvrđeno u postupku kolektivne zaštite, da je kamatna stopa nije bila određena ni odrediva i da je nepoštena ugovorna odredba o načinu promjene kamatne stope u skladu s jednostranom odlukom tuženika. U odnosu na prigovor zastare smatra da nije osnovan jer je zastara obuhvaćena pravnim učincima ništetnosti ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli i stopi kamata.

4. Tuženik podneskom od 11. svibnja 2020. godine u spis dostavlja odluku Vrhovnog suda Gos -1/2019 od pravnim učincima konverzije čak i slučaju da su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

5. Tužitelj podneskom od 25. svibnja 2020. godine smatra da se predmet Gos 1/2019 nije primjenjiva u konkretnom slučaju jer je predmet ove tužbe zahtjev za ispunjenje samostalne izvanugovorne obveze na vraćanje stečenog bez osnove.

6. Rješenjem ovog suda P-962/2019 od 25. lipnja 2021. godine prekinut je postupak u ovoj pravnoj stvari do donošenja odluke Suda EU o zahtijeva za prethodnu odluku Vrhovnog suda RH od 30. rujna 2020. godine pod brojem C- 474/20 koji je nastavljen rješenjem P-962/2019 od 14. siječnja 2025. godine.

7. Sud je proveo vještačenje po vještaku financijske struke Stegfani Gardašanić koja je izradila isto 01. prosinca 2025. godine koja je izračunala iznose preplate tečaja, zatezne kamate do konverzije, preplatu utvrđenu u konverziji koju je uračunala.

8. Po prijedlogu tužitelja dopunjen je zadatak vještaku da obračuna i preplata kamate, te je vještakinja isti i Dopunila 29. prosinca 2025. godine.

9. Konačno, tužitelj podneskom od 29. siječnja 2026. godine sukladno Nalazu i mišljenju vještaka i Dopuni uredila eventualno kumulirani tužbeni zahtjev 1 kojim potražuje iznos od 7.582,23 eura s osnove ništetne odredbe o jednostranoj promjeni kamatne stope i 11.782,93 eura s osnove ništetne odredbe o valutnoj klauzuli ukupno 19.365,16 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, te eventualno kumulirani zahtjev 3. kojim zahtijeva iznos od 7.582,23 eura sa zateznim kamatama (s osnove stope kamate više od naznačene početne kamatne stope u ugovoru o kreditu).Konačno, tužitelj navodi da u slučaju da sud smatra da je potrebno uračunati preplatu utvrđenu u konverziji da potražuje iznos od 20.982,78 eura sa zateznom kamatom od 01. listopada 2015. godine pa do isplate.

10. U dokaznom postupku sud je izveo dokaz uvidom u dokumentaciju priloženu spisu i to:

- ugovor o kreditu broj 13953/06 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 05. studenog 2004. ovjeren po javnom bilježniku Anđelku Staniću broj Ou-153/2006 (l.s.15-21)

-izračun utjecaja promjene tečaja CHF na visinu anuiteta i izračun utjecaja promjene kamatnih stopa na visinu kamata sukladno ugovoru o kreditu stalnog sudskog vještaka za financije mag. oec. Petar Brajlo od 08. travnja 2019. (l.s.22-32)

-sudska praksa (l.s.53-62, 72-85)

-izračun EKS-a i otplatni plan za ugovor broj 13953/06 (l.s.86-89)

-obavijest o promjeni kamatne stope od 19. listopada 2018. (l.s.91)

-obavijest o promjeni kamatne stope od 03. srpnja 2017. (l.s.92)

-obavijest o promjeni kamatne stope od 16. siječnja 2017. (l.s.93)

-obavijest o promjeni kamatne stope od 04. srpnja 2016. (l.s.94)

-obavijest o promjeni kamatne stope od 20. prosinca 2013. (l.s.95)

-obavijest o promjeni kamatne stope od 07. studenog 2011. (l.s.96)

-obavijest o promjeni kamatne stope od 07. siječnja 2011. (l.s.91)

-kretanje tekućeg računa za KF za razdoblje od 01. siječnja 2006. do 10. siječnja 2019. (l.s.98-111)

-sudska praksa (l.s.112-125)

- Nalaz i mišljenje vještaka Stefani Gardašanić od 01. prosinca 2025. (l.s.152- 181)

-otplatni plan (l.s.182-184)

-dodatak br. 1 Ugovora o kreditu br. 13953/06 sa sporazumom o osiguranju zasnivanjem založnog prava, ovjeren pred javnim bilježnikom Anđelkom Stanićem, broj OV-2541/2016 od 18. ožujka 2016. (l.s.185-190)

-kartica kredita (l.s.191-194)

- Dopuna nalaza i mišljenja vještaka Stefani Gardašanić od 29. prosinca 2025. (l.s.201-216)

10. Sud je saslušao tužiteljicu KF na ročištu od 10. lipnja 2025. i saslušao vještakinju za računovodstvo i financije Stefani Gardašanić, radi davanja usmenog Nalaza i mišljenja.

13. Među strankama nije sporno da su tužitelj i tuženik imali sklopljen predmetni Ugovor o kreditu, te da je sklopljen Dodatak 1. Ugovoru o kreditu.

14. Među strankama je sporno je li odredba Ugovora o kreditu kojom je određeno pravo banke izvršiti promjenu kamatne stope sukladno jednostranoj odluci ništetna, je li ništetna odredba u kojem je glavnica kredita i način otplate anuiteta vezan za tečaj švicarskog franka, je li tuženik u obvezi vratiti tužitelju ono što je temeljem takvih ugovornih odredbi primio, je li takvo potraživanje tužitelja u zastari, je li konverzijom kredita tužitelj konačno uredio svoja prava i obveze iz tog ugovornog odnosa, te je li osnovan prigovor prijeboja iznosa preplate utvrđenog u konverziji kredita.

15. Iz stanja spisa proizlazi:

- da su tužitelj, kao korisnik kredita i prednik tužene banke (HVB Splitska banka d.d. S) kao kreditor sklopili Ugovor o kreditu broj 13953 /06 od 16. veljače 2006. godine kojim je ugovorena glavnica kredita u iznosu od 93.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti po prodajnom tečaju HNB važećem za CHF na dan korištenja kredita s namjenom za adaptaciju kuće, koji kredit se tužiteljica obvezala platiti kroz 180 mjesečnih anuiteta,

- da je ugovorena promjenjiva kamatna stopa od 4,20 % godišnje s time da je ista predstavlja osnovnu kamatnu stopu koja se obračunava za ovu vrstu kredita umanjenu za 5 v% i vrijedi do 31.132.2006. godine a nakon tog roka primjenjivati će se kamatna stopa koja će na dan 01.01.2007 godine bit propisana sukladno vrijedeći odluci Kreditora,

- da je tuženica u nekoliko navrata za vrijeme otplate povećavala kamatnu stopu te se mijenjao tečaj CHF u odnosu na kunu što je dovelo do povećanja mjesečnih anuiteta,

- da su stranke sklopile i Dodatak Ugovoru o kreditu od 18. ožujka 2016. godine po kojem utvrđeno je da je isti sklopljen temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ br. 102/15), pri čemu se u Dodatku konstatira stanje preostale neotplaćene glavnice denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR koja na dan 24. ožujka 2016. godine iznose 26.406,87 eura, da će se korištenje preplate definirati sporazumom Dalje, je Aneksom određena buduća otplata anuiteta po srednjem tečaju HNB za euro na dan dospijeća, uz promjenjivu kamatnu stopu. Sadržaj Dodatka jasno pokazuje da se time mijenja dio odredbi osnovnog ugovora, odnosno glavnica je denominirana u eurima, otplata vezana za tečaj EUR-a u odnosu na kunu, a kamatna stopa jasno ugovorena, dok sve ostale odredbe ugovora ostaju neizmijenjene, uključujući i sredstva osiguranja kredita. Iz Dodatka je razvidno da su prijašnje uplate po kreditu uračunate u novi izračun glavnice, ali se niti jednom odredbom ne uređuje pitanje odricanja izvanugovornih potraživanja u vezi s uplatama tužiteljice tijekom otplate kredita prije sklapanja Aneksa,

- da iz iskaza tužiteljice KF u bitnome proizlazi da je svrha podizanja kredita bila adaptacija stana u kojem stanuje dok je hipoteka stavljena na kuću u [adresa] koja je bila u vlasništvu druge osobe. Odlučila se za banku tuženika jer je imala najpovoljnije uvjete za podizanje kredita. U banci su joj ponudili kredit sa valutnom klauzulom u CHF kao najpovoljniji za nju jer su imali nižu kamatnu stopu i mjesečna rata je bila niža od eurskog. Ona misli da u to vrijeme nije postojala mogućnost postojanja kredita u kunama nego samo u eurima. Banka je pripremila ugovor o kreditu te nije imala mogućnost pregovaranja u vezi niti jedne odrede ugovora o kreditu. U banci joj nisu ništa posebno pojašnjavali o načinu promjene kamatne stope. Njoj je bilo jasno da je mjesečna rata vezana za tečaj švicarskog franak na dan plaćanja te joj ništa nisu pojašnjavali o ekonomskim rizicima koji bi mogli nastati za nju ako dođe do povećanja tečaja u CHF. Ona nije očekivala da bi moglo doći do ikakvog posebnog rasta tečaja CHF jer je on slovio kao stabilna valuta. Početna mjesečna rata je iznosila oko 3.400,00 kuna, a kasnije se povećala sve do 5.500,00 kuna. Ona je uredno plaćala i sve te povećane mjesečne rate. Kada je nastupila mogućnost da se kredit konvertira, pošla je do banke i zatražila konverziju kredita u eurski te je i sklopila dodatak jer je htjela stabilizirati mjesečnu ratu kredita jer je tada valuta euro bila stabilnija od valute švicarski franak. U konverziji je utvrđena neki iznos pretplate, ne može se sjetiti točno koliki je bio ali zna da su ti iznosi korišteni za umanjenje budućih rata konvertiranog kredita. Kredit je bio podignut na vrijeme od 15 godina. Danas je kreditu u cijelosti otplaćen a otplatila ga je prije nekih 4 -5 godina. Na upit pun. tužitelja odgovara da joj javni bilježnik ništa nije objašnjavao u vezi odredbi o kreditu te je vidjela samo službenike. Nadalje odgovara da su je u banci upozorili da bi moglo doći do ovakvog porasta odnosno do povećanja kamatne stope i povećanja tečaja CHF ona nikad ne bi podigla takav kredit. Želi dodati da je ovaj kredit "poprilično uništio" financijski i psihički. Na upit zam. pun. tuženika odgovara da je pročitala ugovor o kreditu te je o kreditu razgovarala sa članovima svoje obitelji i sa kolegama na poslu jer su ti krediti sa valutnom klauzulom u CHG bili hit među ljudima i mnogi su ih podizali. Načelno je razumjela odredbe ugovora o kreditu da se radi o promjenjivoj kamatnoj stopi, ali je očekivala da će malo rasti, koliki je iznos kredita, kolika je mjesečna rata i vrijeme otplate, i ako ne bude otplaćivala uredno mjesečne rate da se banka može naplatiti iz hipoteke. Ona je primala od banke obavijesti o promjenama kamatne stope te je razumjela da će morati platiti i nije imala nikakvog utjecaja na to. Nije išla u banku se posebno raspitivati o povećanju kamatne stope, a i da je išla ne bi mogla ništa promijeniti,

- da je u Nalazu i mišljenju od 01. prosinca 2025.godine i Dopun i Nalaza i mišljenja od 29. prosinca 2025. godine vještakinja financijske struke Stefani Gardašanić izračunala iznos pretplate tečaja u odnosu na početni tečaj od 11.782,93 eura, izračunala preplatu kamate u odnosu na početnu kamatnu stopu od 7.582,23 eura, utvrdila "preplatu u konverziji" od 7.091,03 eura, zateznu kamatu na preplatu kamate 4.874,29 eura i zateznu kamatu na tečajne razlike 3.834,36 eura,

- da je vještakinja je od iznosa obračunatih zateznih kamata 4.874,29 eura oduzela iznos preplate utvrđenim u konverziji od 7.091,03 eura sukladno čl. 56 ZOO-a i to po redu uračunavanje iz čl. 171. ZOO-a namirujući prvo zatezne kamate, te da je utvrdila da je preostali iznos zatezne kamate 1.617,62 eura. Konačno, da preostali iznos preplate kamate i tečaja 19.365,16 eura i preostale zatezne kamate 1.617,62 eura ukupno 20.982,78 eura,

- da je vještakinja je dala tabelarni prikaz razlika s obje osnove, obračune zateznih kamata i prikazala iznos preplatu u konverziji, kao i datume isplate. U svom usmenom iznošenju Nalaza i mišljenja vještakinja je navela da u cijelosti ostaje kao u svom pisanom nalazu i mišljenju. Vezano za prigovor tuženika o izračunu razlike kamate izjavljuje da njezin izračun pretplate kamate je ispravan. Pojašnjava da kod neotplaćenih kredita razlika anuiteta nikad nije jednaka razlici kamata, to se najbolje može vidjeti u tablici br. 2 njezinog nalaza i mišljenja od 12. studenog 2025. Kada dođe do promjene kamatne stope razlika anuiteta je manja u odnosu na razliku kamata jer korisnik kredita u anuitetu otplaćuje veći iznos kamate u odnosu na glavnicu. O razlici pretplate tečaja tuženika u iznosu od 11.385,91 EUR ne može se očitovati jer bi joj trebao izračun banke, a kojega nisu dostavili u spis. Navodi da je izračun napravila prema stvarnim zaduženjima i uplatama korisnika kredita sve prema dokumentaciji banke. Pretplata iz konverzije od 7.091,03 EUR uračunata u nalazu i mišljenju.

16. Tuženik u očitovanju na nalaz i mišljenje ne iznosi konkretne primjedbe na matematički izračun nalaza i mišljenja, već iznosi svoje primjedbe pravne prirode odnosno da je vještačenje nepotrebno.

17. Tužiteljica nije imala primjedbi na dopunjeni Nalaz i mišljenje, ali je zahtijevala dopunu nalaza i mišljenja s obzirom na više postavljenih kumuliranih zahtjeva, na način da vještakinja prikaže izračun prvopostavljenog tužbenog zahtjeva (usmjeren na povrat više stečenog uz pripadajuće zatezne kamate po osnovi terećenja tužitelja s pozivom na valutnu klauzulu (U CHF) i stopu kamate višu od naznačene početne stope kamate u Ugovoru o kreditu) i eventualnog kumuliranog zahtjeva 2 (usmjeren na povrat više stečenog uz pripadajuće zatezne kamate po osnovi terećenja tužitelja s pozivom na stopu kamate višu od stope kamate propisane odredbom čl.26.st.3. ZOO-a) jer smatra da je tužiteljici potreban izračun vještaka glede svih istaknutih pravnih osnova.

18. Tužiteljica je istim podneskom s obzirom na nalaz i mišljenje sudske vještakinje uredila dio zahtjeva: 1. kumulirani tužbeni zahtjev tako sud naloži tuženiku da tužiteljici isplati iznos i to s osnove preplate kamate 7.582,23 eura,a s osnove preplate tečaja 11.782,93 eura od 19.365,16 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na pojedinačne mjesečne iznose od dospijeća pa do isplate, te I. kumulirani tužbeni zahtjev tako zahtjeva da su naloži tuženiku da tužiteljici 3.isplati iznos od 7.582,23 eura, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na pojedine mjesečine iznose od dospijeća do isplate prema zakonskoj kamatnoj stopi odnosno isplati iznos od 20.982,78 eura s pripadajućim zateznim kamatama (l.s.228).

19. Tuženik se nije protivio povećanom tužbenom zahtjevu, nego se upustio u raspravljanje po istom. Ovaj sud smatra da je predmetna preinaka svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama sukladno čl.190. st.3. ZPP -a, a tako i Vrhovni sud RH u zaključku sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske 26. studenoga 2021. "U predmetima po tužbama korisnika kredita u švicarskim francima dopuštena je preinaka tužbe nakon provedenog dokaza financijskim vještačenjem.", pa je odlučeno kao u toč. I izreke rješenja.

16. Pravomoćna presuda Trgovačkog suda u Zagrebu na temelju članka 118. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj: 41/14 - dalje u tekstu: ZZP/14) obvezuje ostale sudove u postupku koji je potrošač osobno pokrenuo radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika dok je člankom 502.c ZPP-a propisano da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojim će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz članka 502.a stavak 1. tog Zakona da su određenim postupanjem povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi, u kojem će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati da naprijed navedena pravomoćna presuda Trgovačkog suda u Zagrebu na temelju članka 118. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj: 41/14 - dalje u tekstu: ZZP/14) obvezuje ostale sudove u postupku koji je potrošač osobno pokrenuo radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika dok je člankom 502.c ZPP-a propisano da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojim će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz članka 502.a stavak 1. tog Zakona da su određenim postupanjem povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi, u kojem će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.

17. U pojedinačnom sporu banke imaju pravo dokazivati da je potrošač tijekom pregovaranja bio upoznat s posljedicama ugovaranja valute švicarski franak uz koju se vezala glavnica i kamata za trajanja kreditnog odnosa, ali da tuženica nije predlagala dokaze saslušanjem svojih djelatnika koji su sudjelovali od strane banke u sklapanju predmetnog ugovora na okolnost da je tužitelj u vrijeme sklapanja osnovnog ugovora znao i mogao znati za rizik promjene tečaja domaće valute u odnosu na valutu švicarski franak i za rizik vezan uz ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu kao i procijeniti sve posljedice koje bi takve odredbe mogle imati i utjecati na visinu otplate kredita dok iz iskaza tužitelja proizlazi da ga kod sklapanja ugovora o kreditu nitko u banci nije ništa govorio vezano za odredbe ugovora o kreditu te da su je u banci upozorili da bi moglo doći do ovakvog porasta odnosno do povećanja kamatne stope i povećanja tečaja CHF ona nikad ne bi podigla takav kredit, čiji iskaz sud nalazi logičnim i uvjerljivim. Imajući u vidu navedeno zaključuje da se obvezujući učinak pravomoćne presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih prava i interesa potrošača primjenjuje u ovom postupku jer se radi o potrošačkom ugovoru sastavljenom po tuženici na unaprijed pripremljenom tipskom ugovoru i u vrijeme obuhvaćenom tom pravomoćnom presudom i koje i koje odredbe su imale za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana u vidu povećanja kamatnih stopa i znatnog povećanja anuiteta zbog povećanja tečaja CHF u odnosu na kunu.

17. Odredbe Ugovora o kreditu koje su jasne i razumljive te odmah određene i primjenjive u smislu kamatne stope, su po ocjeni ovog suda kamatna stopa od 4,20 % godišnje, kao stopa koja je jedina jasno određena. To su parametri koji su bili jasni i potpuni i o kojima je tužitelj kao potrošač jasno informiran jer se radi o konkretnim parametrima. U odnosu na navode tuženika ističe se da stranke jesu ugovorile promjenjivu kamatnu stopu, ali pri tome nisu na valjani način odredile kriterije promjene iste. Tužitelj kao potrošač uopće nije jasno i potpuno informiran o rasponu kretanja kamatne stope, pa da bi isti pristao na takvu cijenu i način mijenjanja iste. U situaciji kada je jedini ugovoreni parametar, kao jasan i potpun kriterij, ugovorena određena stopa isti predstavlja osnovu potraživanja stranaka, a sud nije ovlašten ugovorni odnos stranaka regulirati na način da sam određuje kriterije i elemente ugovora, a koji nisu ugovoreni između stranaka, što bi predstavljala situacija u kojoj bi sud određivao kamatnu stopu prema kriterijima koji nisu sastavni dio ugovora o kreditu.

18. Slijedom prethodno utvrđenog, sud nalazi da su odredbe o jednostranoj promjeni kamatne stope i o valutnoj klauzuli ništetne i protivne odredbi članka 81. stavak 1. i 2. ZZP-a budući da je tuženik prilikom ugovaranja promjenjive katne stope i valutne klauzule u švicarskim francima propustio informirati tužitelja u cijelosti o bitnim parametrima za donošenje valjane odluke koja bi bila utemeljena na potpunoj obavijesti tijekom pregovora a i kasnije u vezi sa zaključenjem samog Ugovora o kreditu, zbog čega smatra da su odredbe o valutnoj klauzuli korištene protivno svrsi čime su izazvale neravnotežu u pravima i obvezama stranaka, te da je navedeni Ugovor sklopljen bez pojedinačnog pregovaranja o takvim ugovornim odredbama čime je tužitelj, kao potrošač, stavljen u neravnopravan položaj u odnosu na banku pa zaključuje da su te odredbe ništetne.

19. Člankom 323. stavak 1. i 324. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZOO) regulirane su obveze ugovornih strana u slučajevima ništetnosti ugovora ili djelomične ništetnosti, pa je tako propisano da je svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve što je primila na temelju ništetnih odredbi ugovora, ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju ima se dati odgovarajuća naknada u novcu prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakonom što drugo nije određeno.

20. Na obveze ugovorne strane koja je dužna vratiti ono što je primila na temelju ništetnog ugovora primjenjuju se pravila o stjecanju bez osnove (članak 1111. ZOO). Ugovorna strana čija imovina je prešla u imovinu stjecatelja ima pravo na restituciju.

21. Ništetni ugovor ne postaje valjan kada uzrok ništetnosti naknadno nestane (članak 326. stavak 1. ZOO), da je obnova bez učinka ako je prijašnja obveza ništetna (članak 148. stavak 1. ZOO), te da je ništetna nagodba o pravnom poslu i kada su ugovaratelji znali za ništetnost i htjeli je nagodbom otkloniti (članak 157. stavak 2. ZOO). Dakle, ništetne odredbe ugovora o kreditu, nisu mogle biti konvalidirane, obnovljene, a niti se o njima moglo nagoditi.

22. Sud EU je u presudi broj: C-452/18 zauzeo stajalište da se potrošač (korisnik kredita) mogao nagoditi i dogovoriti s davateljem kredita u pogledu nepoštenih i ništetnih odredbi pod uvjetom da su potrošaču bili poznati u cijelosti svi parametri i uvjeti nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora, cilj ZIDZPK/15 je bio da se položaj korisnika kredita s valutnom klauzulom vezanom za tečaj CHF, kao potrošača, izjednači sa položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u valuti EUR.

23. Međutim, niti jednom odredbom ZIDZPK/15, ali ni Aneksom ugovora koji je sklopljen na osnovi ZIDZPK/15 i u skladu s člankom 19.c ZIDZPK/15 nije regulirano pitanje rješavanja preplata u primjeni ništetnih ugovornih odredbi kredita, tj. nije riješeno pitanje posljedica ništetnosti nepoštenih ugovornih odredbi, onih o promjenjivoj kamatnoj stopi ni o valutnoj klauzuli. Ovdje valja navesti da pitanje rješavanja posljedica nepoštenih ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli nije ni moglo biti rješavano dodatkom ugovora ni ZIDZPK/15 jer u tom trenutku nije bilo ni utvrđeno da su i te odredbe ništetne. Dakle, zakonodavac nije imao u vidu tu okolnost kod donošenja zakona, a niti su potrošači mogli uzeti u obzir i tu činjenicu kod sklapanja Dodatka ugovora.

24. Tužitelj i dalje ima pravo na restituciju i ono nije prestalo sklapanjem Dodatka ugovoru jer to nije ugovoreno, niti iz odredbi ZIDZPK/15 proizlazi da bi mu to pravo prestalo. To pravo proizlazi iz odredbi članaka 323. stavak 1, 324. i 1111. ZOO-a. Europski sud u predmetima C-154/15, C-307/15 i C-308/15 definirao pravila koja vrijede o djelotvornoj zaštiti od nepoštenih (ništetnih) ugovornih odredbi, pa je tako utvrdio da u slučaju utvrđenja odredbe nepoštenom učinci djeluju od sklapanja ugovora. Smatra se da nepoštena odredba nije bila ugovorena tako da ne može imati učinak na potrošača, a sudsko utvrđenje ništetnosti mora imati za posljedicu ponovnu uspostavu pravne i činjenične situacije za potrošače kao da nije bilo navedene odredbe, da potrošač stječe subjektivno pravo na restituciju i da ima pravo na punu restituciju svih neosnovano plaćenih iznosa od trenutka sklapanja ugovora.

25. Polazeći od stajališta Suda Europske unije (Sud EU) izraženog u predmetima C-452/18 i C-118/17 ovaj sud je mišljenja da konvertiranjem kredita nije postignut učinak zaštite tužitelja kao potrošača, jer aneksom ugovora nije otklonjena neravnoteža u pravima i obvezama ugovornih strana jer ni odredbama ZID ZPK-a, a ni aneksom Ugovora izrekom nije naveden način rješavanja posljedica ništetnosti ugovorene odredbe o valutnoj klauzuli. Protivno shvaćanju tuženika ovaj sud smatra da tužitelj sklapanjem Aneksa ugovoru kojim je izvršena konverzija kredita prema odredbama ZIDZPK/15 nije izgubio pravo na potraživanje preplaćenih iznosa zbog nepoštenih odredbi ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u osnovnom ugovoru o kreditu, koje potraživanje valja umanjiti za iznos dobiven na osnovi konverzije.

26. Kako na matematički izračun u nalazu i mišljenju sudske vještakinje nije bilo primjedbi, koje je ista jasno prikazala tablicama i opisno prema početnom tečaju i početnoj kamatnoj stopi (odnosno od 1. travnja 2014. po zakonskoj kamatnoj stopi) pozitivne razlike onog što je tužiteljica platila na temelju ništetnih odredbi zbog promjene tečaja i kamatne stope i što je trebala platila, uz obračun zateznih kamata na utvrđene iznose pretplate (s osnova kamata i valute), preplatu u konverziji, za koju je umanjila iznos zateznih kamata, sve prema zadatku suda. Nalaz i mišljenje je prihvaćeno u cijelosti, kao vjerodostojno i izrađeno temeljem pravila struke. Tužiteljeve prijedloge za dopunom vještačenja prema kamatnoj stopi iz čl.26. st.3. ZOO-a sud nije prihvatio da je iznose preplate potrebno obračunati u odnosu na početnu kamatnu stopu i početni tečaj CHF jer su to jedini parametri koji su bili određeni u samom ugovoru i na koje je tužitelja kao korisnik kredita i pristao .

27. Slijedom iznesenog nije osnovan prvotnopostavljeni tužbeni zahtjev usmjeren na povrat više stečenog uz pripadajuće zatezne kamate po osnovi terećenja tužitelja s pozivom na valutnu klauzulu i stopu kamate višu od stope kamate propisane čl.26. st.3. ZOO-a pa je odlučeno kao u toč. I izreke.

28. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje, što proizlazi i iz Aneksa uz Ugovor o kreditu, da je utvrđena preplata u konverziji od 7.091,03 eura, da je preplata kakate 7.582,23 eura, da je prelata tečaja 11.782,93 eura, da zatezna kamata na pojedine iznose prelate kamate do konverzije iznosi 4.874,29 eura, da zatezna kamata na prelate tečaja do konverzije iznosi 3.834,36 eura, te kada se iznos obračunatih zateznih kamata prebije s preplatom u konverziji preostaje iznos od 1.617,62 eura s osnove zateznih kamata. Konačno, kada se zbroji preostali iznos zateznih kamata 1.617,62 eura i preplate kamate i tečaja 19.365,16 eura preostaje tražbina tužitelja od 20.982,78 eura.

29. Preplata utvrđena konverzijom kredita u valutu EUR u biti predstavlja djelomično ispunjenje tuženikove obveze po osnovi ništetnih odredbi, a kako je tuženik pored glavnice dugovao i zatezne kamate koje teku od preplate svakog pojedinačnog iznosa do dana konverziji time su namirene kamate jer sukladno odredbi članka 172. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZOO) kada dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove prvo se namiruju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica, sve kako je to obračunala vještakinja u svom Nalazu i mišljenju, te Dopuni.

30. S obzirom da nije osnovan prvopostavljeni tužbeni zahtjev (toč. I izreke presude) raspravljano je sukladno čl. 188. ZPP-a o eventualno kumulirani tužbeni zahtjev 1. uređenim nakon izrade Nalaza i mišljenja vještaka i dopune podneskom od 29. siječnja 2026. godine kojim tužiteljica konačno zahtjeva isplatu i iznosa od 20.982,78 eura (l.s.228) kojeg je sud i našao osnovanim sukaldno Nalazu i mišljenju vještaka i Dopuni.

31. Stoga je je odlučeno kao u toč. II izreke presude.

32. Sukladno čl. 214. st. 1. do 3. ZOO-a zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze, a zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze te da se sud neće obazirati na zastaru ako se dužnik nije na nju pozvao. Čl. 215. st. 1. ZOO-a propisuje da zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano dok čl. 241. ZOO-a propisuje da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. Čl. 245. st. 1. ZOO-a propisuje da nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru, a st. 3. istoga članka da kad je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu, ili isticanjem prijeboja tražbine u sporu, odnosno prijavljivanjem tražbine u nekom drugom postupku, zastara počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen na neki drugi način.

33. Istaknuti prigovor zastare potraživanja nije osnovan. Naime, podnošenjem tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava Trgovačkom sudu u Zagrebu (čl. 502. a ZPP-a) o kojoj je odlučeno presudom poslovni broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013.godine, prema stavu ovog suda zastarni rok je prekinut u smislu odredbe čl. 338. ZOO-a. Obzirom se radi o postupku koji je pravomoćno okončan tek 13. lipnja 2014.godine, isti rok je sukladno odredbi čl. 392. st. 1. i st. 3. ZOO-a, počeo od tada iznova teći za potraživanja isplate po osnovi ništetne odredbe ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi.Također, za utvrđenja vezana za valutnu klauzulu rok je počeo teći od odluke VTS RH Pž -6632/2017 od 14. lipnja 2018. godine.

34. U konkretnom slučaju tužitelj je predmetni postupak pokrenuo 10. lipnja 2019. godine odnosno prije isteka nanovo započetog tijeka općeg zastarnog roka od pet godina iz čl. 225. ZOO-a koji se primjenjuje za tražbine stečenog bez osnove.

35. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na odredbi čl. 1115. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, dalje:ZOO-a) kojom je propisano da se kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se platiti zatezne kamate, i to ako je stjecatelj nesavjestan od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva. Kao dan početka tijeka zakonske zatezne kamate utvrđen je dan kad je tužitelj preplatio dužni iznos budući je tuženik nepošten od dana stjecanja tog iznosa. Naime, ocjena je ovog suda da je tuženik od trenutka stjecanja, odnosno od trenutka uplate anuiteta koje je sam obračunao primjenom ništetnih odredbi ugovora znao ili morao znati da nema pravo na isplatu istih. Visina zakonske zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a. Na uglavničene zatezne kamate teku zatezne kamate od podnošenja tužbe 10. lipnja 2019. godine pa do isplate sukladno čl.31. st.2. ZOO-a.

36. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. ZPP-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15; dalje: OT). Iako je odbijen prvo postavljeni tužbeni zahtjev zbog odbijajućeg dijela nisu nastali nikakvi dodatni troškovi pa ovaj sud smatra da je osnovan tužiteljev trošak. Sukladno određeno postavljenom zahtjevu tužitelja i konačno postavljenoj vrijednosti predmeta spora od 20.982,78 eura: za sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 7/1 OT), za sastav obrazloženih podneska od 04. listopada 2019. godine, 25. svibnja 2020. godine i 29. siječnja 2026. godine za svako po 250 bodova (Tbr 8/1 OT), za pristup na ročišta 29. travnja 2025. godine,

10. lipnja 2026. godine ,17. prosinca 2026. godine, 19. veljače 2026. godine i 16. travnja 2026. godina. za svako po 250 bodova (Tbr. 9/1 OT) 2250 bodova, uz vrijednost 1 boda od 2,00 eura, ukupno 4.500,00 eura, uvećano za 25 % PDV-a, 5.625,00 eura.Na navedeni iznos valjalo je priznati i plaćeni trošak vještačenja u iznosu od 530,00 EUR, i pristojbu za tužbu 236,91 euro, sveukupno 6.391,91 eura. (toč. II izreke rješenja).

37. Tužitelju su na njegov zahtjev na temelju čl.151. st.3. ZPP -a dosuđene i zatezne kamate na trošak postupka od donošenja presude do isplate (toč. II izreke rješenja)

U Dubrovniku,20. svibnja 2026.godine

Sutkinja

Petronela Jakobušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- tužitelju, putem punomoćnika

- tuženiku, putem punomoćnika

* Fiksni iznos tečaja 1 EUR = 7.53450 kuna