REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Čakovcu

Ruđera Boškovića 18

40000 Čakovec

Poslovni broj: Pr-13/2026-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Čakovcu po sutkinji Valentina Varga Gombar u pravnoj stvari tužiteljice-predlagateljice osiguranja KĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Odvjetničko društvo Petrić i partneri društvo s ograničenom odgovornošću, protiv tuženika- protivnika osiguranja HAIX Obuća društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i trgovinu, OIB 73612039529, Gospodarska 1, 40321 Mala Subotica zastupanog po punomoćniku Horvat & Zebec & Bajsić Bogović, odvjetničko društvo, javno trgovačko društvo, radi Radno - (prestanak, otkaz, utvrđenje radnog odnosa), po prijedlogu predlagateljice za osiguranja nenovčane tražbine, 20. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

1. O d b i j a s e prijedlog predlagateljice osiguranja KĐ za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, koji glasi: „I. Nalaže se protivniku osiguranja HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, 40321 Mala Subotica, OIB: 73612039529 da predlagateljicu osiguranja KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] odmah po primitku ovog Rješenja privremeno vrati na rad i to na radno mjesto „Voditelj ljudskih resursa“ na lokaciju Gospodarska 1, 40321 Mala Subotica, a na kojem je radnom mjestu radila sve do donošenja Odluke o otkazu od 2. ožujka 2026. godine.

II. Za slučaj nepostupanja po nalogu iz točke I. ovog Rješenja Sud će protivniku osiguranja HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, 40321 Mala Subotica, OIB: 73612039529 izreći novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 EUR (deset tisuća eura), a odgovornim osobama protivnika osiguranja i to: EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], K. 19, [adresa], SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], te TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svakome novčanu kaznu u iznosu od 3.000,00 EUR (tri tisuće eura). Ako se protivnik osiguranja i/ili njegove odgovorne osobe kojima je sud zaprijetio novčanom kaznom ne pokore nalogu suda, sud će im izreći tu kaznu i, u slučaju potrebe, zaprijetiti takvim novim kaznama te ih izricati sve dok ne postupe po nalogu suda. Ako fizička osoba kojoj je izrečena novčana kazna ne plati tu kaznu u roku koji je određen odlukom suda, ta će se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom po pravilima kaznenoga prava o zamjeni novčane kazne zatvorskom kaznom.

III. Nalaže se protivniku osiguranja HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, 40321 Mala Subotica, OIB: 73612039529 da predlagateljici osiguranja KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplaćuje mjesečnu naknadu za rad u bruto iznosu od 3.103,39 EUR i to najkasnije do 10. -og u mjesecu za tekući mjesec, kao i da joj omogući ostvarivanje svih drugih prava iz radnog odnosa sukladno Ugovoru o radu sklopljenom 1. srpnja 2021. i Aneksu Ugovoru o radu od 1. srpnja 2025. godine i to počevši od dana primitka ovog Rješenja i tijekom cijelog perioda kada je Rješenje o privremenoj mjeri na snazi.

IV. Ovo Rješenje o privremenoj mjeri ostaje na snazi 15 dana nakon pravomoćnog okončanja parničnog postupka pokrenutog po tužbi predlagateljice radi osporavanja Odluke o otkazu protivnika osiguranja od 2. ožujka 2026. godine, ili do drugačije odluke suda.

V. Nalaže se protivniku osiguranja HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, 40321 Mala Subotica, OIB: 73612039529 da predlagateljici KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak ovog postupka osiguranja u iznosu od 200,00 EUR s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja Rješenja do isplate, po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a, u roku od 8 dana “

2. O troškovima ovog postupka donijet će se u konačnoj odluci u spisu broj Pr- 6/2026 (osnovni spis ).

Obrazloženje :

1. Predlagateljica osiguranja Dežić Romina je kao tužiteljica dana 31. ožujka 2026.god. podnijela tužbu protiv protivnika osiguranja HAIX d.o.o. kao tuženika kojom traži da se utvrdi da je nedopuštenom Odluka o otkazu ugovora o radu od 2. ožujka 2026. godine kojom je tuženik HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, 40321 Mala Subotica, otkazao tužiteljici KĐ iz [adresa], radni odnos zasnovan na neodređeno vrijeme Ugovorom o radu od 1. srpnja 2021. godine za radno mjesto „Voditelj ljudskih resursa“, pa prema tome radni odnos tužiteljice kod tuženika nije prestao. II. Nalaže se tuženiku HAIX Obuća d.o.o., da tužiteljicu KĐ vrati na posao i to na radno mjesto „Voditelj ljudskih resursa“, a za koje je sklopljen Ugovor o radu od 1. srpnja 2021. godine, u roku od 15 dana, a u kojoj navodi tužiteljica u cijelosti osporava postojanje ijednog opravdanog razloga za otkazivanje njenog ugovora o radu zbog navodnog skrivljenog ponašanja jer su razlozi koji se navode u Odluci o otkazu neosnovani i konstruirani za potrebe otkazivanja.

2. U toj tužbi je predlagateljica osiguranja-tužiteljica podnijela prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine odnosno vraćanja radnika na rad. Činjeničnim navodima tužbe i dokazima priloženim uz tužbu tužiteljica tvrdi da je učinila vjerojatnim da je otkaz protivnika osiguranja-tuženika nedopušten, kao i postojanje svoje nenovčane tražbine vraćanja na rad. Stoga predlaže da se temeljem članka 124. stavka 2. Zakona o radu, u vezi s člankom 247. i člankom 248. stavkom 1. točkom 10. Ovršnog zakona odredi privremena mjera.

3. Ta tužba tužiteljice-predlagateljice osiguranja je zaprimljena kod Općinskog suda u Čakovcu pod brojem Pr-6/2026.

4. Tuženiku-protivniku osiguranja su dostavljeni i tužba na odgovor i prijedlog za određivanje privremene mjere na odgovor, te se isti očitovao u pisanim podnescima.

5. Sud je u tom postupku proveo i dva ročišta i to dana 10. travnja 2026.god. i dana 05. svibnja 2026.god. na kojima se raspravljalo o predloženoj privremenoj mjeri, te su samo na te okolnosti saslušani svjedoci i tužiteljica-predlagateljica osiguranja.

6. S obzirom na opsežnost dokumentacije i opsežnost navoda stranaka i u odnosu na podnesenu tužbu i u odnosu na podneseni prijedlog za određivanje privremene mjere, a koja oba postupka su sukladno Zakonu o radu, kao i Ovršnom zakonu hitna, a u postupku po prijedlogu za određivanje privremene mjere se svakako nakon donošenja rješenja o istoj očekuje žalba druge nezadovoljne strane, te se cjelokupni spis ( ili ovjerena preslika istoga ) moraju hitno dostaviti na nadležni Županijski sud, ovaj sud je Rješenjem broj Pr-6/2026-21 dana 05. svibnja 2026.god. odlučio da se spis razdvaja na način da se formira poseban spis po prijedlogu tužiteljice- predlagateljice osiguranja protiv tuženika-protivnika osiguranja po prijedlogu za određivanje privremene mjere- vraćanjem na rad, dok će se u postupku broj Pr- 6/2026 provoditi postupak po podnesenoj tužbi tužiteljice protiv tuženika radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu i vraćanju na rad.

7. Tako je po prijedlogu za određivanje privremene mjere formiran sukladno Sudskom poslovniku ovaj spis broj Pr-13/2026 i u ovom spisu se odlučuje samo o prijedlogu za određivanje privremene mjere.

8. U podnesenom prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagateljica osiguranja KĐ navodi predlagateljica osiguranja je bila u radnom odnosu kod protivnika osiguranja neprekidno više od pet godina. Predlagateljica je bila jedan od voditelja odjela te je primala bruto plaću u iznosu od 3.103,39 EUR (neto otprilike 2.450 EUR plus prijevoz i topli obrok). Tužiteljica je svoj život u potpunosti uredila sukladno primanjima koja je redovno ostvarivala iz radnog odnosa, budući da nema drugih izvora prihoda. U skladu s time tužiteljica je preuzela kreditne obveze te je preuzela potpunu brigu o svojoj majci koja je u dobi od 76 godina i narušenog zdravstvenog stanja. Tužiteljica nema drugih osoba koje bi doprinosile njenom uzdržavanju, već dapače, i ona i njena majka ovisne su o primanjima predlagateljice iz radnog odnosa kod protivnika osiguranja. Predlagateljica osiguranja ima tri kreditne obveze u ukupnom iznosu od oko 65.000 EUR, s obvezom plaćanja mjesečnih anuiteta u ukupnom iznosu od oko 1.286,00 EUR i to na temelju Ugovora o gotovinskom nenamjenskom kreditu sklopljenog sa Zagrebačkom bankom d.d. od 9.12.2021. godine, na temelju Ugovora o kreditu sklopljenog s Novom hrvatskom bankom d.d. dana 14.9.2022. godine i na temelju Ugovora o kreditu sklopljenog s Addiko Bank d.d. od 22.2.2024. Navodi da predlagateljica osiguranja-tužiteljica stanuje u zajedničkom kućanstvu s majkom MĐ i sama podmiruje sve režijske troškove. Mjesečne režije za kuću u kojoj stanuju tužiteljica i njena majka iznose oko 380,00 EUR. Tužiteljica prilaže potvrde o plaćanju mjesečnih režijskih troškova, time da napominje da je grijanje kuće putem peleta, za što nema računa, međutim godišnji trošak grijanja iznosi oko 1.600 EUR. Majka tužiteljice MĐ rođena je 1950. godine i primateljica je starosne mirovine koja iznosi 548,21 EUR. Majka tužiteljice je osoba znatno narušenog zdravstvenog stanja i često joj je potrebna briga i njega, kao i sudjelovanje u podmirenju troškova pristupa na liječenja i/ili nabavke lijekova. Majka tužiteljice nalazi se u starosnoj mirovini i nije sposobna za rad niti može na bilo koji način doprinositi svojem uzdržavanju. Ista nema imovinu koju bi mogla iznajmljivati ili na drugi način iz imovine ostvarivati sredstva za život, već je tužiteljica u svemu preuzela brigu za nju, pa tako i u vidu doprinosa za njeno redovno uzdržavanje, a sukladno čl. 292. st. 1 Obiteljskog zakona se brine o majci. Odlukom o otkazu tuženika-protivnika osiguranja tužiteljica-predlagateljica osiguranja je praktički „preko noći“ ostala bez primanja i sredstava za uzdržavanje sebe i bolesne majke.Tuženik tužiteljicu nije ičime upozorio na obveze iz radnog odnosa, nije joj prije otkazivanja uputio ni jednu opomenu ili upozorenje, već joj je bez najave Odluku o otkazu donio na kućnu adresu i „ubacio“ u njen poštanski sandučić. Iz tužbe i priloženih isprava vidljivo je da predlagateljica prema protivniku osiguranja ima nenovčanu tražbinu za povrat na posao jer joj je isti nezakonito onemogućio rad donošenjem pobijane Odluke o otkazu. Tu tražbinu predlagateljica ostvaruje podnošenjem tužbe kojom Odluku o otkazu osporava u cijelosti te traži vraćanje na svoje radno mjesto. Nadalje, donošenje predložene privremene mjere vraćanjem predlagateljice na rad i isplaćivanjem naknade za vrijeme trajanja radnog spora spriječio bi se nastanak nenadoknadive štete koja prijeti predlagateljici i njenoj majci. Naime, bez primanja iz plaće odnosno naknade plaće, predlagateljica neće moći i nadalje uredno podmirivati svoje kreditne obveze prema bankama, zbog čega bi iste mogle raskinuti ugovore o kreditima i učiniti preostale obveze dospjelima te aktivirati zadužnice izdane kao sredstva osiguranja. Provođenjem ovrhe na imovini predlagateljice njoj bi nastala nenadoknadiva šteta, naročito provođenjem ovrhe nad jedinim domom u kojem predlagateljica stanuje sa svojom majkom. Također, do nenadoknadive štete moglo bi doći i nemogućnošću tužiteljice da podmiruje režijske troškove jer bi moglo doći do isključenja električne energije i u tom slučaju predlagateljica i njena majka ne bi mogle koristiti rasvjetu, upotrebljavati kućanske aparate, ugrijati vodu za održavanje higijene, nesmetano pripremati obroke, itd. Nemogućnošću plaćanja ogrijeva, tužiteljica i majka ne bi se mogle grijati u kući u kojoj stanuju, čime bi im također nastala nenadonadiva šteta za zdravlje. Do nenadoknadive štete u obliku narušenja zdravstvenog stanja moglo bi doći i uslijed nemogućnosti plaćanja doplate za lijekove koji su nužni majci predlagateljice za održavanje postojećeg zdravstvenog stanja. Također donošenje predložene privremene mjere nužno je za uzdržavanje predlagateljice i njene majke kao osobe koju je predlagateljica po zakonu dužna uzdržavati. Bez primanja iz plaće odnosno naknade plaće, predlagateljica neće biti u mogućnosti podmirivati svoje osnovne egzistencijalne potrebe i egzistencijalne potrebe svoje majke. U prvom redu, ovdje se radi o prehrambenim potrebama i higijenskim potrepštinama (sredstvima za održavanje osobne higijene, sredstvima za održavanje higijene stambenog prostora, sredstvima za pranje rublja i sl.). Na ime hrane predlagateljica i njena majka mjesečno potroše oko 250 EUR, dok na ime higijenskih potrepština potroše daljnjih 100 EUR. Troškovi lijekova MĐ mjesečno iznose oko 30 EUR, troškovi obuće i odjeće predlagateljice i njene majke iznose prosječno oko 100 EUR mjesečno. Osim toga, plaćanje režijskih troškova također potpada pod troškove koji su nužni za uzdržavanje predlagateljice i njene majke, a iznose u prosjeku oko 380 EUR mjesečno. Predlagateljica svoju majku učestalo vozi na preglede kod liječnika opće prakse, zatim u Opću bolnicu Varaždin, a ponekad i u Zagreb, te na troškove goriva i održavanja osobnog automobila troši mjesečno u prosjeku oko 150 EUR. Iz mjesta prebivališta predlagateljice i njene majke ([adresa], općina Martijanec) nema odgovarajućih autobusnih linija, a s obzirom na zdravstveno stanje majke predlagateljice, čekanje na javni prijevoz je izuzetno tegobno. Također, predla- gateljica omogućuje majci da stanuje s njom u kući koja je u vlasništvu predla- gateljice te ista stoga nema troškova na ime plaćanja smještaja za život. Majka predlagateljice ima mirovinu koja iznosi oko 550 EUR i ista nije dostatna za cjelokupno uzdržavanje, odnosno podmirenje svih opisanih troškova hrane, lijekova, higijene, odjeće i obuće, goriva i održavanja automobila te režija. Slijedom svega navedenog, tužiteljica kao predlagateljica u skladu s odredbom čl. 435. Zakona o parničnom postupku, a u vezi čl. 269., 270. i 290. st. 1. u vezi čl. 16. Ovršnog zakona te temeljem čl. 347. st. 1. toč. 10. OZ-a, predlaže da Sud donese rješenje o osiguranju određivanjem privremene mjere sadržaja kao u izreci.

9. U odgovoru na tužbu tuženik se očitovao i na prijedlog za određivanje privremene mjere, te navodi kako se protivi privremenoj mjeri te kako bi vraćanje tužitelja na rad imalo ozbiljne posljedice na poslovanje tuženika, privremena mjera bi narušila stabilnost i sigurnost radnog mjesta te bi bila protivna interesima pravde i nepotrebno stvorila dodatnu štetu poslodavcu. Protivi se prijedlogu za određivanje privremene mjere u cijelosti, kao neosnovanom, budući da za određivanje tražene privremene mjere nisu ispunjeni zakonom predviđeni uvjeti. Prije svega tuženik ističe da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da bi otkaz ugovora o radu bio nezakonit, odnosno nije učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine. U pogledu navoda kako tuženik nije tužiteljici izrekao niti jednu opomenu ili upozorenje na obveze iz radnog odnosa, ističe se kako slijedi. Predmetna odluka o otkazu temelji se na skrivljenom, neprimjerenom i neprihvatljivom ponašanju tužiteljice prema drugim radnicima u radnom kolektivu, kao i prema kandidatima za posao kod tuženika, što ozbiljno narušava međuljudske odnose i atmosferu na poslu, a upravo predmetno se potvrđuje izjavama velikog broja rukovodećih radnika tuženika koji su surađivali/radili s tužiteljicom i/ili istoj, u radno-pravnom smislu, bili u nadređenom i/ili podređenom položaju. Iz priloženih izjava radnika tuženika nedvojbeno se može utvrditi ponašanje tužiteljice koja ima obilježja ponižavanja i/ili vrijeđanja radnih kolega/kandidata, neprimjereni komentari kojima se narušava dostojanstvo osobe, ponašanje koje šteti ugledu poslodavca (npr. prema kandidatima), a koji intenzitet ponašanja je kontinuiran i uzrokovao je štetne posljedice za pojedine radnike, na koji način je nedvojbeno narušeno povjerenje tuženika, kao poslodavca prema tužiteljici, kao radnici, a osobito se ukazuje kako neprimjereno ponašanje prilikom vođenja intervjua s kandidatima za posao predstavlja veću odgovornost, jer postoji pojačani rizik, budući da se radi o kontaktu s kandidatima i šteti se reputaciji tuženika. Anonimnu prijavu tuženik je tretirao kao signal, ne kao dokaz, radi čega je proveo interni postupak u cilju utvrđivanja konkretnih radnji i okolnosti, prikupljene su izjave svjedoka/radnika te je tužiteljica pozvana na sastanak/razgovor, radi iznošenja obrane. Iz prikupljenih izjava, u konkretnom slučaju, proizlaze činjenice o vrijeđanju i/ili ponižavanju drugih radnika tuženika, ali i kandidata za posao prilikom intervjua, predmetno je potvrđeno izjavama nekolicine svjedoka, izjavama voditelja, a postoje i negativni komentari na društvenim mrežama, što sve dovodi do narušavanja ugleda tuženika. Iz priloženih izjava, može se sublimirati kako slijedi: narušavanje discipline i autoriteta u kolektivu, nepoštivanje internih pravila, kao loš primjer drugim radnicima, konfliktno ponašanje (“vi morate, ja ne moram”), iznošenje neistina na koji način se narušava povjerenje, „spletkarenje“ koje uzrokuje loše međuljudske odnose i moguću štetu poslodavcu, podizanje tona, kao neprimjerena komunikacija, odbijanje prihvaćanja odgovornosti, što otežava radni proces, izrazi poput “preglupa” ili “nesposobna” vrijeđaju i omalovažavaju osobu, ponižavaju kolege ili kandidate, narušavaju dostojanstvo i radnu atmosferu. Sve navedeno u ukupnosti predstavlja ozbiljnu povredu radne obveze i spada u krivnjom uvjetovano ponašanje, radi čega tuženik, kao poslodavac posve opravdano smatra kako su se ispunile okolnosti da prije donošenja odluke o otkazu nije bio dužan upozoriti tužiteljicu na obveze iz radnog odnosa i ukazati joj na mogućnost otkaza, jer nedvojbeno postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od istog da to učini. Prema tome, radi se o učestalom neprimjerenom ponašanju tužiteljice, kao radnice, koje utječe na rad drugih radnika, stvara konflikte i/ili lošu atmosferu, što nedvojbeno u kombinaciji s agresivnim ponašanjem, neprimjerenom komunikacijom, nepoštivanjem pravila ponašanja, neistinama, stvaranjem konflikata, korištenje povišenog tona u razgovoru, predstavlja kontinuirani obrazac neprihvatljivog ponašanja koji opravdava redoviti otkaz zbog skrivljenog ponašanja i bez upozorenja radniku, ovdje tužiteljici. S obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja, tuženik, kao poslodavac, bio je primoran na donošenje odluke o otkazu, s obzirom da je u potpunosti narušeno povjerenje prema tužiteljici, kao radnici na rukovodećem položaju, koja obavlja poslove voditeljice odjela ljudskih resursa, te joj je, između ostalog, jedna od temeljnih obveza održavati i njegovati dobre/pozitivne međuljudske odnose između radnika. Prema tome, sve okolnosti ovog slučaja opravdavaju nužnost donošenja odluke poslodavca, ovdje tuženika, budući da bi eventualnim bezuvjetnim odlaskom više radnika poslodavca istome nedvojbeno bila prouzročena znatna šteta i narušen proces rada, radi čega tuženik, kao poslodavac opravdano smatra da prije donošenja odluke isti nije bio dužan upozoriti tužiteljicu na obveze iz radnog odnosa i ukazati joj na mogućnost otkaza, jer nedvojbeno postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od istog da to učini. Tuženik je postupio u skladu s odredbom čl. 119. Zakonom o radu (''Narodne novine'' broj: 93/14, 127/17 i 98/19, 151/22, 64/23; dalje: ZOR-a) omogućivši tužiteljici iznošenje obrane pozivima na sastanak, ali se tužiteljica svojevoljno i bez ikakvog valjanog razloga, istima nije odazvala, pri čemu je potpuno neosnovano i irelevantno upiranje tužiteljice na odluku kojom je ista oslobođena radne obveze i stavljanje iste izvan snage, kao razlog njezinog nedolaska. Dana 30. siječnja 2026. godine zaprimljena je anonimna prijava protiv tužiteljice. U njoj se, prvenstveno, kritizira njezino „ponižavajuće ponašanje“ prema drugim suradnicima/radnicima poslodavca, ovdje tuženika, kao i prema kandidatima u procesu prijave za radno mjesto kod poslodavca te „diktatorsko“ ponašanje iste. Kako je poslodavac ozbiljno shvatio predmetnu pritužbu, a imajući u vidu i radno mjesto tužiteljice, to je ista upoznata sa sadržajem prijave i namjerom poslodavca da predmetno dodatno provjeri, radi čega je dana 04. veljače 2026. godine tuženik donio odluku kojom se tužiteljica oslobađa radne obveze, počevši od 04. veljače 2026. godine, uz priznavanje istoj svih prava iz radnog odnosa. Nastavno na predmetnu prijavu protiv tužiteljice, tuženik, kao poslodavac, proveo je odgovarajući interni postupak te zatražio i prikupio izjave radnika koji su u okviru radnog procesa kontaktirali/surađivali s tužiteljicom, i to, u radno-pravnom smislu, bilo u podređenom i/ili nadređenom položaju/poziciji. Prikupljeno je više pisanih izjava radnika tuženika u kojim se navodi da tužiteljica pokazuje „diskriminirajuće i ponižavajuće ponašanje“, posebno prema neposredno podređenim radnicima u odjelu ljudskih resursa, a isto tako je potvrđeno neprimjereno ponašanje tužiteljice tijekom razgovora s kandidatima za posao kod tuženika. Predmetnim izjavama, koje su potpisali i svi menadžeri/voditelji tuženika, nedvojbeno je iskazano kako više ne žele/ne mogu surađivati s tužiteljicom zbog njezinog podmuklog, ponižavajućeg ponašanja, koje je prožeto lažima, iskrivljavanjem istine, a u nekim slučajevima i maltretiranjem. Posebno valja istaknuti kako se tuženik suočio i s problemom najave bezuvjetnog odlaska više radnika u slučaju da tužiteljica nastavi raditi kod tuženika. Prema tome, predmetna prijava protiv tužiteljice razotkrila je ponašanje i propuste tužiteljice o kojima tuženik do tada nije imao saznanja te je predmetno zahtijevalo brzu i učinkovitu reakciju tuženika, radi zaštite ostalih radnika, ali i radi osiguranja neometanog odvijanja radnog procesa i organizacije rada. Prije donošenja odluke o otkazu tuženik je tužiteljicu u više navrata pozivao na sastanak/razgovor za dan 18. veljače 2026. godine, kao i za dan 23. veljače 2026. godine, kako bi istoj predočio/izložio utvrđeno činjenično stanje, kao i radi mogućnosti iznošenje obrane. Pozivi za sastanak bili su u skladu s predviđenim postupkom, a unatoč nedvojbenoj činjenici da je tužiteljica i dalje bila u radnom odnosu kod tuženika, ista se neopravdano nije odazvala. U telefonskom kontaktu dana 17. veljače 2026. godine, tužiteljica je iskazala želju da se sastanak održi sljedeći tjedan (što znači u tjednu od 23. veljače 2026. godine do 27. veljače 2026. godine). Toj zamolbi tužiteljice tuženik je udovoljio te je slijedom toga, dana 19. veljače 2026. godine, ista pozvana odazvati se pozivu za dan 23. veljače 2026. godine, no unatoč saznanju o navedenim terminima i pozivima poslodavca odaziv tužiteljice je bez bilo kakvog opravdanja izostao. Samom izjavom tužiteljice jasno je kako je ista u svemu znala razlog i okolnosti zbog čega se ista poziva, svjesna okolnosti koje opstoje te se unatoč tom svom znanju i svjesnosti propustila odazvati pozivu poslodavca. Naime, već prilikom donošenja odluke o oslobođenju tuženice od radne obveze istoj je ukazano da se predmetna odluka donosi radi podnesene prijave protiv iste te radi provođenja odgovarajućeg postupka, prikupljanja relevantnih informacija i zaštite radnog procesa, kao i radnika, a da će se po okončanju predmetnog ista pozvati radi iznošenja utvrđenih činjenica/okolnosti, kao i radi iznošenja njenog viđenja stvari/obrane te konačno donijeti odgovarajuća odluka od strane tuženika, kao poslodavca. Prema tome, posve je jasno i nedvojbeno da je tužiteljica primitkom poziva tuženika, kao poslodavca, znala radi čega se istu poziva, ali se pozivima bez ikakvog opravdanja nije odazvala. tuženik ponavlja, kako se odluka o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanjem radnika može temeljiti na neprihvatljivom ponašanju prema podređenim i/ili nadređenim radnicima u radnom kolektivu, uključivo i verbalno nasilje, zlostavljanje ili diskriminaciju na radnom mjestu, što ozbiljno narušava međuljudske odnose i atmosferu na poslu, a upravo predmetno se potvrđuje izjavama velikog broja rukovodećih radnika tuženika koji su surađivali/radili s tužiteljicom i/ili istoj, u radno-pravnom smislu, bili u nadređenom i/ili podređenom položaju. Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, tuženik, kao poslodavac bio je primoran na donošenje odluke o otkazu, s obzirom da je u potpunosti narušeno povjerenje prema tužiteljici, kao radnici na rukovodećem položaju koja obavlja poslove voditeljice odjela ljudskih resursa, te joj je jedna od osnovnih obveza održavati i njegovati dobre međuljudske odnose između radnika poslodavca. Slijedom navedenog, tužiteljica nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine/nedopuštenosti otkaza, što je jedan od osnovnih uvjeta za iole mogućeg određivanja sporne privremene mjere da bi sud odredio privremenu mjeru privremenog vraćanja radnika na rad, mora utvrditi da je određivanje te mjere nužno za uzdržavanje radnika i uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, time da se u tom slučaju radi isključivo o troškovima uzdržavanja radnika, kao i osoba koje je on po zakonu dužan uzdržavati, dok eventualne druge redovne obveze radnika (kredit, stambene štednje, dodatno mirovinsko osiguranje) ne mogu biti od značaja za ocjenu ispunjenja pretpostavki za određivanje privremene mjere niti mogu utjecati na visinu određene naknade. Također se ističe da bi određivanje privremene mjere povratka tužiteljice na rad moglo narušiti radne procese, radne odnose u radnoj sredini kod tuženika, osobito imajući u vidu da su pojedini radnici već dali izjave o njenom neprimjerenom ponašanju. Takva mjera bi stoga predstavljala nepotrebno zadiranje u organizaciju rada tuženika prije donošenja konačne sudske odluke u parničnom postupku radi nedopuštenosti otkaza. U takvim okolnostima povratak tužiteljice na radno mjesto, prije okončanja postupka, mogao bi dovesti do narušavanja međuljudskih odnosa, stvaranja nelagode među radnicima tuženika te potencijalnog pritiska na osobe koje su već iznijele svoja saznanja o spornim događajima, odnosno ponašanju/držanju tužiteljice.

10. Stranke su se dodatno očitovale u pisanim podnescima, te su u spis dostavile dokumentaciju na koju se pozivaju tijekom ovog postupka osiguranja- određivanjem privremene mjere.

11. Sud je izvršio u uvid u cjelokupnu dokumentaciju zaprimljenu u spis.

12. Održana su i dva ročišta 10. svibnja 2026.god. i 05. svibnja 2026.god. na kojima se raspravljalo isključivo o prijedlogu tužiteljice kao predlagateljice osiguranja radi određivanja privremene mjere i to vraćanjem na rad do pravomoćnog okončanja postupka po njezinoj tužbi da je otkaz koji joj je tuženik dao nezakonit i nedopušten, a koja tužba je kod ovoga suda zaprimljena pod brojem Pr-6/2026.

13. Također je sud od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i od Porezne uprave i to Ispostave u [adresa] i Ispostave u Varaždinu zatražio dodatne podatke, a koji podaci do dana donošenja ove odluke nisu dostavljeni, iako je naznačeno da se podaci moraju hitno dostaviti.

14. Ističe se da sud odluku o predloženoj privremenoj mjeri mora donijeti bez da trenutno ulazi u meritum stvari što se tiče zakonitosti i dopuštenosti odluke o otkazu (redovni otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem ) kao ni činjenicama da li je postupanje tuženika u postupku koji joj je prethodio te donošenju iste bilo zakonito ili ne.

15. Naime, kao što je pravo tužiteljice kao predlagateljice osiguranja u pokrenutom postupku dokazivati nezakonitost odluke tuženika kao protivnika osiguranja tako je i pravo tuženika-protivnika osiguranja kao poslodavca u pokrenutom postupku osporavati osnovanost zahtjeva tužiteljice-predlagateljice osiguranja, te iznositi navode u pravcu dokazivanja postojanja opravdanih razloga za otkazivanje ugovora o radu, ali i isticati druge moguće zahtjeve (npr. zahtjev za sudskim raskidom ugovora o radu).

16. Iako je u konkretnom slučaju tužiteljica-predlagateljica osiguranja protiv tuženika- protivnika osiguranja pokrenula parnicu u kojoj osporava dopuštenost otkaza tuženika –protivnika osiguranja, te iako traži da sud privremeno, do okončanja te parnice naloži njezino vraćanje na rad, pokretanje takvog postupka te vođenje parnice s tuženikom u kojoj tuženik kao poslodavac osporava osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja te u kojoj isti u okviru zakonskih odredbi ističe svoje zahtjeve, samo po sebi ne znači da tuženik kao protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine.

17. Osim podnošenjem takve tužbe te pokretanjem parnice protiv tuženika-protivnika osiguranja kojom osporava valjanost njegove odluke o otkazu Ugovora o radu tužiteljica-predlagateljica osiguranja mora u ovom postupku osiguranja dokazati u određenom stupnju vjerojatnosti, vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine.

18. Naime, sukladno sudskoj praksi, sama činjenica podnošenja tužbe radi utvrđenja nedopuštenosti, u konkretnom slučaju redovnog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika (predlagateljice osiguranja ), protiv protivnika osiguranja (poslodavca ) ne može se smatrati dovoljnom da bi se utvrdilo da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine u smislu odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a, nego ovaj sud u ovom postupku osiguranja treba dati svoju ocjenu vjerojatnosti postojanja tražbine na temelju navoda stranaka, te priložene sve dokumentacije koju je dostavila tužiteljica-predlagateljica osiguranja, ali i koju je dostavio tuženik-protivnik osiguranja u postupku koji se vodi po prijedlog za određivanje privremene mjere.

19. Odredbom čl. 341. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024. dalje OZ) propisano je da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. Stavkom 2. istog članka propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

20. Prijedlog za određivanje privremene mjere tužiteljice-predlagateljice osiguranja je sastavljen u skladu s čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona, te se po istome može postupati.

21. Prema čl. 124. st. 2. Zakona o radu (''Narodne novine'', broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – dalje: ZR), radnik koji osporava dopuštenost otkaza može tražiti da sud privremeno, do okončanja spora, naloži njegovo vraćanje na posao.

22. Na temelju čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1.ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2.ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

23. Odredbom čl. 347. st. 1. t. 10. Ovršnog zakona radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito, između ostaloga, privremeno vraćanje zaposlenika na rad; plaćanje naknade za vrijeme radnoga spora, ako je to nužno za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

24. Za potrebe utvrđivanja vjerojatnosti postojanja tražbine koja se osigurava, sud ocjenjuje ima li više argumenata za njezinu osnovanost ili suprotno, a polazeći od činjenica na kojima predlagatelj osiguranja kao tužitelj temelji svoju tražbinu i dokaza koje je priložio (isprave) odnosno predložio (saslušanje).

25. Odluka o privremenoj mjeri isključivo se temelji na tome da li su ispunjene pretpostavke za određivanjem privremene mjere iz odredbe čl. 346. OZ-a, te da li je tužiteljica-predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim sve nužne pretpostavke za određivanje iste, pa tako i opasnost da bi bez takve mjere tuženik-protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, što je i po ocjeni ovog suda izostalo.

26. Sud smatra da zahtjev predlagateljice osiguranja za osiguranje nenovčane tražbine privremenom mjerom vraćanjem radnika na rad nije osnovan.

27. Sud je utvrdio da je tužiteljica (predlagateljica osiguranja ) dana 31. ožujka 2026.god. podnijela tužbu radi utvrđenja nedopuštenom Odluke tuženika o redovitom otkazu ugovor o radu od dana 02. ožujka 2026.god. zbog skrivljenog ponašanja kojom se tužitelju otkazuje Ugovor o radu od dana 01. srpnja 2021.god., radi obavljanja poslova voditelj ljudskih resursa.

28. Uvidom u Otkaz ugovora o radu koji je tuženik-protivnik osiguranja dao tužiteljici- predlagateljici osiguranja, sud je utvrdio da se radi o redovnom otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem, a u istome je navedeno da je otkaz dan zbog povrede obveza iz radnog odnosa, temeljem čl. 119. Zakona o radu, a u bitnome se kao razlog otkaza navodi da je poslodavac otkaz primoran dati radnici jer je u potpunosti narušeno povjerenje prema radnici, koja obavlja poslove voditeljice odjela ljudskih resursa te joj je jedna od osnovnih obveza održavati i njegovati dobre međuljudske odnose između radnika poslodavca, a da otkaz skrivljenim ponašanjem radnika može biti temeljen na neprihvatljivom ponašanju prema podređenim i/ili nadređenim radnicima u radnom kolektivu, uključivo i verbalno nasilje, zlostavljanje ili diskriminaciju na radnom mjestu, što ozbiljno narušava međuljudske odnose i atmosferu na poslu. Također se u Odluci navodi kako se poslodavac suočio s problemom najave bezuvjetnog odlaska više radnika u slučaju da radnica (ovdje tužiteljica-predlagateljica osiguranja ) nastavi raditi kod poslodavca (ovdje tuženika- protivnika osiguranja ).

29. U toj oduci je poslodavac kronološki naveo koje radnje su poduzete prije donošenje te odluke o otkazu.

30. Uvidom u dokumentaciju sud je utvrdio da je poslodavac- tuženik (protivnik osiguranja ) prije nego je radnici- tužiteljici (predlagateljici osiguranja ) dao taj otkaz pozvao radnicu na iznošenje obrane i to na dva termina zakazanih razgovora za dan 18. veljače 2026.god. i za 23. veljače 2026.god., a na koje razgovore se ista uopće nije odazvala, bez po sudu valjanog obrazloženja poslodavcu zašto nije pristupila. Niti kod ovoga suda nije objasnila u iskazu niti u podnescima navela zbog čega se nije odazvala na te pozive poslodavca.

31. Osim toga, tuženik-protivnik osiguranja je prije donošenja odluke o otkazu dana 04. veljače 2026.god. donio posebnu odluku kojom se tužiteljica oslobađa radne obveze počevši od toga dana kako bi se proveo postupak po anonimnoj prijavi protiv nje i provjeri navoda iz prijave, a koja odluka poslodavca također dokazuje o kakvom se ozbiljnom poremećaju u radnom procesu radilo, kada su poduzete ovakve radnje. Kada je dobila takvu odluku poslodavca i kada je suočena s očitim problemima na radnom mjestu, po mišljenju suda predlagateljica je na isto morala adekvatno reagirati i pokušati iznijeti svoj stav na takve optužbe ostalih radnika, odnosno svakako se morala odazvati pozivu poslodavca kojim ju je pozvao da iznese obranu, a što nije učinila.

32. Sud je uvidom u svu predanu dokumentaciju i pisane izjave ostalih radnika poslodavca (tuženika-protivnika osiguranja ), kao i iskaza svjedoka u ovom postupku radi osiguranja i to DĐ i CĐ, u bitnome utvrdio da je kod poslodavca (tuženik-protivnika osiguranja ) doista došlo do poremećaja u radu zbog određenog ponašanja tužiteljice-predlagateljice osiguranja, zbog čega su pisane izjave dali drugi radnici koji su se požalili na njezino postupanje, te je sud utvrdio da su kod tuženika kao poslodavca zaista i to ozbiljno narušeni međuljudski odnosi zbog određenih postupanja ovdje tužiteljice-predlagateljice osiguranja na koje su se ti ostali radnici požalili i u pisanim izjavama te radnje ovdje predlagateljice osiguranja opisali, a pogotovo je sud utvrdio da se zbog tih pritužbi na rad ovdje tužiteljice- predlagateljice osiguranja i njezinog ponašanja u radu prema drugim radnicima je došlo do ozbiljnog narušavanja međuljudskih odnosa i da je više radnika, čak više od 15 radnika na višim odgovornim pozicijama kod poslodavca (tuženika-protivnika osiguranja ) tj. voditelja odjela (izjava na listu 229 spisa ) najavilo nemogućnost daljnje suradnje u radu, a neki od radnika i bezuvjetne odlaske s rada (davanjem otkaza ) u slučaju da ovdje tužiteljica-predlagateljica osiguranja tamo nastavi raditi. Te svjedokinje su isto potpisale pisane izjave u kojima su navodile zbog čega je i kojim postupanjem ovdje tužiteljice-predlagateljice osiguranja došlo do poremećaja u radnim procesima kod poslodavca i zbog čega je došlo do sukoba između radnika, a njih izjavile su i da u slučaju da se predlagateljica osiguranja vrati na rad, da će onda i one, a i drugi radnici iz tih izjava dati otkaz.

33. Prilikom takvog slijeda događaja u radnom okruženju kod tuženika-protivnika osiguranja (poslodavca ) očito je da je došlo do narušavanja u radu i komunikaciji između radnika, pogotovo između radnika koji rade na višim pozicijama odlučivanja kod poslodavca tj. između prokurista društva, voditelja odjela, zamjenika voditelja odjela i dr.

34. Životno je i logično i u poslovnom okruženju očigledno da poslodavac (tuženik- protivnik osiguranja ) u takvim međusobnim međuljudskim odnosima unutar tvrtke ne može normalno funkcionirati i obavljati sve radne zadatke na nivou cjelokupnog rada poslodavca, koji ima zaposlenih i više od 1000 radnika, kao i više voditelja raznih odjela, a u slučaju kada se ozbiljno i očito svakodnevno mora baviti sa poremećenim međuljudskim odnosima između svojih radnika, pogotovo radnika na vodećim pozicijama.

35. Prema svim dokazima u spisu, pogotovo kronologiji događanja i pisanih izjava više radnika tuženika-protivnika osiguranja predanih u spis, te sadržaju samih tih pojedinih izjava, sud samo u ovom postupku osiguranja za potrebe ovog postupka, utvrđuje da za sada nije osnovana tužba tužiteljice-predlagateljice osiguranja, odnosno da je tuženik-protivnik osiguranja tužiteljici-predlagateljici osiguranja osnovano dao otkaz zbog skrivljenog ponašanja (redovni otkaz ugovora o radu ).

36. Međutim, naglašava se da ocjena ovog suda vezana za osnovanost tužbenog zahtjeva djeluje samo u ovom postupku osiguranja, te da se stranke na isto ne mogu pozivati u parničnom postupku koji istovremeno teče među strankama.

37. Sud je u ovom postupku utvrđivao i da li je ispunjeni i druga kumulativna pretpostavka za određivanje privremene mjere vraćanja radnika na rad odnosno nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

38. Sud je tijekom postupka saslušao svjedoke i tužiteljicu-predlagateljicu osiguranja.

39. Iz iskaza svjedokinja DĐ i CĐ, isto zaposlenica tuženika- protivnika osiguranja je sud utvrdio da je predlagateljica osiguranja, osim ove redovne plaće ostvarivala i druge prihode iz svojeg obrta za zapošljavanje, te da je o tim prihodima govorila i njima kao svojim kolegicama. Te svjedokinje su vidjele i objave na društvenom mrežama ( Facebook i dr. ) da predlagateljica osiguranja oglašava i određena savjetovanja koja su se također naplaćivala. Navela su da predlagateljica osiguranja ima u vlasništvu automobil terenac i motocikl-motor, kao i kuću u kojoj živi s majkom.

40. Iz iskaza svjedokinje MĐ, majke tužiteljice-predlagateljice osiguranja, kao i njezinog iskaza sud je utvrdio navode koji se iznose u samom prijedlogu za osiguranje određivanjem privremene mjere, kao i da one smatraju da sada nakon spornog otkaza se njih dvije ne mogu uzdržavati bez tog prihoda. Očiovale su se na predanu dokumnetaciju i svoje prihode, kao i mogućnost ostvarivanja drugih prihoda, te su se očitovale u svezi svoje imovine- pokretne i nepokretne imovine, kao i o svojim životnim troškovima.

41. Sud je utvrdio da je tužiteljica-predlagateljica osiguranja ostvarivala/ostvaruje prihode iz vlastitog obrta pod nazivom „Labour capital consulting“, što je i sama izjavila u svom iskazu tj. da je tijekom 2024.godine ostvarila prihod od 10.000,00 EUR, dok je tijekom 2025. godine ostvarila prihod od ukupno 11.000,00 EUR. Tužiteljica-predlagateljica osiguranja je sada odjavila obrt, nakon što je dobila sporni otkaz, što je vidljivo iz Obrtnog registra, a izjavila je i u svom iskazu.

42. Što se tiče savjetovanja, sud je utvrdio da tužiteljica-predlagateljica osiguranja objavljuje tj. oglašava na stranici "Kiša rominja" što je njezina Facebook stranica što je u iskazu potvrdila, za koju je potvrđeno da je stranica od tužiteljice u kojoj je objava za zapošljavanje u Abu Dhabiu odnosno Dubaiu.

43. Do donošenja ovoga rješenja nadležna Porezna uprava po pozivu suda nije dostavila tražene podatke o tim prihodima predlagateljice osčiguranja, međutim odluka se može donijeti na temleju njezinog iskaza i podataka u spisu, pri čemu se ističe da predlagateljica osiguranja u svom prijedlogu za osiguranje uopće nije navela da ostaruje ikakve dodatne prihode i to iz obrta i sl., već sada dok to tijeom postupka ističe protivnik osiguranja, sada pokušava po mišljenju suda umanjiti prihode iz tih osnova, iako se očito time bavila i to više godina.

44. Također ima u vlasništvu dva osobna automobila, marke Toyota RAV4 i marke Renault Twingo, dok je motocikl-motor marke BMW prodala prije dvije godine za višu cijenu (13.000,00 EUR ), što je sama izjavila.

45. Okolnosti koje tužiteljica-predlagateljica osiguranja ističe glede financijskih poteškoća izazvanih odlukom o otkazu su redovita posljedica prestanka radnog odnosa i ne radi se o nasilju, niti o nenadoknadivoj šteti koja prijeti. Sama činjenica da je tužitelica-predlagateljica osiguranja ostala bez posla i plaće (kao redovnih mjesečnih primanja ) ne znači sama po sebi teško nadoknadivu štetu.

46. Tužiteljica-predlagateljica osiguranja je navela da joj je radni odnos kod tuženika- protivnika osiguranja prestao s danom 10. travnja 2026.god., a ona se sve do ročišta održanog u ovom postupku 05. svibnja 2026.god. nije prijavila na Hrvatski zavod za zapošljavanje kao nezaposlena osoba, a po mišljenju suda isto bi osoba koja se ozbiljno boji za svoje financijske prihode i egzistenciju, to svakako odmah učinila.

47. Isto tako je tužiteljica-predlagateljica osiguranja kod tuženika-protivnika osiguranja radila više od pet godina i kroz to razdoblje je ostvariva visoku mjesečnu plaću, a svakako tijekom kraja 2025.god. i početka 2026.god. bruto plaću 3.103,39EUR, odnosno oko 2.450,00 EUR neto, što je u Republici Hrvatskoj viša mjesečna plaća, pogotovo za jednu osobu koja u bitnome od te mjesečne plaće uzdržava samo sebe tj. podmiruje samo svoje životne potrebe, a samo pomaže u uzdržavanju svoje majke s kojom živi.

48. Tako sud smatra da se od tih mjesečnih iznosa, normalnim i uobičajenim raspolaganjem s plaćom mogli neki iznosi i uštedjeti. Navodi tužiteljice-predlagateljice osiguranja koje navodi u iskazu pred sudom da je pomagala i bratovoj obitelji nisu od značaja s obzirom da se ona sukladno Obiteljskom zakonu nije dužna o njima brinuti i ta bratova obitelj je nažalost morala na druge načine ishoditi svoje uzdržavanje, uvažavajući okolnost da je brat pod skrbništvom, a skrbnik mu je sin (očito punoljetni).

49. Osim toga, predlagateljica osiguranja navodi da je uzela tri kredita i da se navikla na viši životni standard zbog takve plaće kod tog poslodavca, međutim isto se ne može nikako uzeti u obzir u odlučivanju, s obzirom da svaka osoba mora sama raspolagati sa svojim primanjima i svojim troškovima, te cjelokupnim obvezama i svakako ne može računati da će takvu višu plaću primati uvijek i do kraja svog radnog vijeka.

50. Osim toga sud smatra da se troškovima uzdržavanja predlagateljice osiguranja mogu smatrati samo troškovi nužni za podmirenja njezinih svakodnevnih životnih potreba i uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, ali da se otplata kredita ne može smatrati troškom nužnim za njezino uzdržavanje, što je sukladno recentnoj sudskoj praksi.

51. Tužiteljica-predlagateljica osiguranja nije dokazala da se ne može zaposliti, kao i da u tome postoje opravdana ograničenja, kada je ista potpunosti radno sposobna, te ne postoje za nju kakvi zdravstveni problemi koji bi je sprječavali u obavljanju bilo koje vrste posla, ima 44 godine života, te ovaj sud smatra da je u svrhu ostvarivanja barem minimalnih prihoda mogla naći neko barem privremeno zaposlenje, a sve kako bi ostvarila prihode dok se njezin spor sa poslodavcem ne okonča.

52. Predlagateljica osiguranja je osoba srednje životne dobi, dobrog zdravstvenog stanja, a situacija na tržištu rada je takva da bi predlagateljica osiguranja trebala biti u mogućnosti naći odgovarajuće zaposlenje, sukladno i svojoj visokoj stručnoj spremi.

53. Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kontinuirano, pa tako i u trenutku odlučivanja suda o prijedlogu predlagateljice osiguranja, a što je opće poznata i javno dostupna informacija, se objavljuju podaci o trenutno traženim radnicima i kod kojih poslodavaca, te je sud utvrdio da ima i na području Varaždinske i Međimurske i Zagrebačke i Krapinsko zagorske županije, što je sve relativno blizu mjestu prebivališta predlagateljice osiguranja, oglašeno uvijek i po više radnih mjesta za koje se traži završeni Ekonomski fakultet, možda ne nužno iz područja menadžmenta, ali postoje oglašena radna mjesta za takvu visoku stručnu spremu, pa sud smatra da si predlagateljica osiguranja može naći barem privremeni posao, makar na određeno vrijeme.

54. Majka tužiteljice-predlagateljice osiguranja s kojom živi u zajedničkom kućanstvu ostvaruje kontinuirane mjesečne prihode s osnova mirovine koji, iako nisu veliki, po ocjeni ovog suda dovoljni su za podmirivanje njezinih osnovnih životnih potreba.

55. Predlagateljca ima u vlasništvu nekretninu koja je u naravi kuća s dvorištem na adresi [adresa] u kojoj živi s majkom MĐ, kuća se sastoji od prizemlja i kata, dakle obje imaju riješeno stambeno pitanje i imaju gdje obje živjeti. Nema drugih osoba koje bi živjele s njima.

56. I predlagateljica osiguranja i njezina majka imaju i nekoliko drugih nekretnina u vlasništvu, u naravi šume i oranice, što je vidljivo iz priloženih z.k. izvadaka, a sud je uzeo u obzir samo nekretnine koje su upisane pod njihovim osobnim podacima ( i OIB [osobni identifikacijski broj]om ), neke su većih površina, a neke manjih, ako se uzme u obzir vlasništvo odnosno suvlasništvo na istima.

57. Na niti jednoj nekretnini nije upisan nikakav teret tj. založno pravo (hipoteka ).

58. Neke od tih nekretnina, pogotovo ove u naravi šume i oranice koje se trenutno ne koriste se mogu prodati ili barem pokušati prodati bez obzira gdje se iste nalaze i svakako mogu postići barem nekakvu tržišnu cijenu s obzirom da ih i sada već dulje vrijeme niti predlagateljica osiguranja niti njezina majka očito ne koriste.

59. Bolest majke predlagateljice osiguranja, te njezine obitelji, ne ulazi pod pojam nenadoknadive štete koja bi mogla nastati pogotovo s obzirom da sud smatra da si predlagateljica osiguranja sa svojom stručnom spremom može naći makar privremeni posao.

60. Sud smatra da nakon prestana radnog odnosa tužiteljica-predlagateljica osiguranja nije dokazala, a na njoj je teret dokaza, da je poduzeo radnje kojima bi ublažio posljedice ostanka bez zaposlenja odnosno prihoda, odnosno da je pokušala naći makar i privremeni drugi posao (zaposlenje ), a sve kako bi ostvarila prihode dok se njezin spor sa poslodavcem ne okonča.

61. Navodi predlagateljice osiguranja da bi joj nastala nenadoknadiva šteta radi uzdržavanja nje i osoba koje je po zakonu dužna uzdržavati, što je u konkretnom slučaju samo njezina majka, su možda otegotni, ali nemaju utjecaja na konkretni prijedlog za izdavanje privremene mjere gdje se moraju kumulativno ispuniti uvjeti određeni odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona.

62. Ukoliko bi u pravomoćno okončanom parničnom postupku odluka o otkazu bila utvrđena nedopuštenom, tada tužiteljica – predlagateljica osiguranja u skladu s odredbama Zakona o radu ima pravo na isplatu plaće za razdoblje dok nije radila, dakle sve od dana prestanka radnog odnosa kod tuženika-protivnika osiguranja temeljem te nedopuštene odluke o otkazu, pa do vraćanja na rad tome poslodavcu (tuženiku-protivniku osiguranja ), odnosno do zaposlenja kod novog poslodavca, kao i na isplatu zakonske zatezne kamate koja teče zbog zakašnjenja u slučaju nedopuštenosti odluke o otkazu, pa se u konkretnom slučaju ne može govoriti o nenadoknadivoj šteti, a niti je tužiteljica dokazala da bi bez takve mjere tuženik - protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari.

63. Valja istaknuti da bi nastanak nenadoknadive štete podrazumijevao i takve imovinske prilike protivnika osiguranja (poslodavca, tuženika ) uslijed kojih bi nastalu štetu bilo otežano ili nemoguće nadoknaditi, a koje prilike predlagateljica osiguranja (radnica, tužiteljica ) nije ni pokušala učiniti vjerojatnim, zbog čega se da zaključiti da će od protivnik osiguranja (tuženika ), koji je pravna osoba, predlagateljica osiguranja (tužiteljica ) nedvojbeno moći potraživati isplatu razlike svih mjesečnih primanja u razdoblju u kojem je bila nezaposlena, u slučaju da se u ovosudnom postupku broj Pr-6/2026 pravomoćno utvrdi nedopuštenost predmetnog Otkaza ugovora o radu.

64. Nenadoknadiva šteta se mora ogledati u ugrožavanju elementarne egzistencije radnika (ovdje predlagateljice osiguranja ), što ovdje po mišljenju suda nije slučaj.

65. Stoga sud konačno zaključuje da spornim otkazom ugovora o radu predlagateljici osiguranja nije oduzet jedini stabilni izvor prihoda – plaća čime bi njezino uzdržavanje bilo ozbiljno ugroženo i radi čega bi vraćanje tužiteljice-predlagateljice osiguranja na rad bilo nužno radi njezinog uzdržavanja i to sve do okončanja spora koji se kod ovoga suda vodi pod brojem Pr-6/2026.

66. Sud smatra neosnovanim prijedlog tužiteljice kao protivnice osiguranja da ju se prije pravomoćnog okončanja ovog postupka vrati na rad i to na poslove kako je predložila u svojoj privremenoj mjeri jer je kako iz postupka poslovni broj Pr-6/2026, tako i iz navoda obiju strana u ovom postupku, sud nesporno utvrdio da su međusobni odnosi tužiteljice kao zaposlenice i tuženika kao poslodavca tako narušeni da bi vraćanje tužiteljice na rad bez pravomoćne presude o dopuštenosti ili nedopuštenosti, odnosno zakonitosti ili nezakonitosti otkaza ugovora o radu kojeg tužiteljica pobija, dodatno povećale njihove međusobne tenzije koje će biti moguće okončati samo pravomoćnom odlukom o meritumu stvari, dakle o zakonitosti ili nezakonitosti odluke o otkazu ugovora o radu o kojoj sud u ovoj fazi postupka još nije mogao odlučivati.

67. Tako tužiteljica-predlagateljica osiguranja nije dokazala da postoji vjerojatnost da je nedopuštena i nezakonita ta Odluka o otkazu ugovora o radu (redovni otkaz skrivljenim ponašanjem ) tuženika-protivnika osiguranja i stoga nisu ispunjeni uvjeti da sud donese odluku kojom bi privremeno vratio tužiteljicu- predlagateljicu osiguranja na rad do pravomoćnog okončanja parničnog postupka broj Pr-6/2026.

68. Ne postoje niti razlozi da bi da tuženik kao protivnik osiguranja tužiteljici kao predlagateljici osiguranja trebao plaćati naknadu za vrijeme trajanja tog radnog spora sve do njegovog pravomoćnog okončanja.

69. Slijedom svega navedenog, s obzirom na to da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim niti vjerojatnost postojanja nenovčane tražbine, niti pak opasnost da bi bez predložene privremene mjere nastala nenadoknadiva šteta odnosno da je određivanje privremene mjere potrebno za uzdržavanje radnika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona ( OZ-a) u vezi sa čl. 347. st. 1. toč. 10. OZ, te je odlučeno kao u t. 1. izreke rješenja.

70. O troškovima postupka će se odlučiti u konačnoj odluci u spisu koji se vodi kod ovoga suda pod brojem Pr-6/2026, te je odlučeno kao u toč. 2. izreke.

U Čakovcu, 20. svibnja 2026.

Sutkinja :

Valentina Varga Gombar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 8 (osam ) dana (čl. 352. Ovršnog zakona ) od dana dostave prijepisa rješenja, putem ovog suda na nadležni Županijski sud ,, pisanim podneskom u 3 primjerka.

DNA:

1. punomoćnici predlagateljice osiguranja

2. punomoćnici protivnice osiguranja