Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Zk-77/2025-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Tihane Cišper članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Vesne Gašparuš-Horvat članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marin Zekanović, odvjetnik u Zadru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1123/2021-29 od 21. kolovoza 2025., na sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2026.,

p r e s u d i o j e

I. Odbija se žalba tuženice Republike Hrvatske kao neosnovana te potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1123/2021-29 od 21. kolovoza 2025.

II. Odbija se zahtjev tuženice Republike Hrvatske za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom ispravljen je pogrešan upis određen rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanim u zapisnicima broj Z-6428/2008/674 i Z- 6461/2008/224 na način da se vlasnikom kat. čest. [katastarska čestica], "[adresa], šuma površine 1926 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica], "[adresa], oranica površine 5867 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisuje tužitelj VL uz istovremeno brisanje toga prava sa imena upisanog zk. vlasnika (točka I. izreke) i naloženo je tuženici da nadoknadi tužiteljici troškove postupka u iznosu 3.262,07 eura, a i ostali dio zahtjeva tužitelja za naknadom troškova postupka je odbijen (točka II. izreke).

2. Tuženica je podnijela žalbu protiv navedene presude zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje: ZPP) jer izvedeni dokazi nisu ocijenjeni na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Također da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stava 2. točka 11. ZPP-a jer presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama i isti su proturječni. Predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev. Zahtijeva trošak sastava žalbe u iznosu 250,00 eura.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženice nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za kat. čest. [katastarska čestica] "Gajevi" šuma površine 1926 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica] "Lug" oranica površine 5867 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da se vlasnikom predmetne nekretnine upiše tužitelj, uz istovremeno brisanje upisa tuženice. Tužbeni zahtjev temelji se na tvrdnji da je vlasništvo navedenih čestica stekao dosjelošću na temelju poštenog posjeda svojih prednika oca DL i djeda SL te da je stoga pogrešan upis vlasništva tuženice Republike Hrvatske koji je određen u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina].

6. Neosnovani su žalbeni navodi tuženice da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354 ZPP-a. stavka 1. u vezi članka 8. ZPP-a. Suprotno navodima tuženice izvedeni dokazi ocijenjeni su svaki zasebno i svi zajedno te pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama koje imaju podlogu u izvedenim dokazima i može se ispitati te je obrazloženo koje je dokaze sud izveo i što je dokazivanjem utvrđeno, a navedeno je i koje je materijalno pravo sud primijenio, pa neosnovano navodi tuženica da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

7. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a.

8. Nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje relevantno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

9. Tako je prvostupanjski sud utvrdio:

- da je kat. čest. [katastarska čestica] zvana Gajevi u naravi šuma površine 1926 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od dijela stare kat. čest. [katastarska čestica] površine 2858 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] i dijela stare kat. čest. [katastarska čestica] površine 17346 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] [adresa] te je tuženica Republika Hrvatska upisana vlasnicom novonastale čestice protiv kojeg upisa je tužitelj podnio prigovor koji je odbijen rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-17654/2015 od 23. prosinca 2015.,

- da je kat. čest. [katastarska čestica] zvana [adresa] u naravi oranica površine 5867 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od dijela stare kat. čest. [katastarska čestica] površine 126399 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] i dijela stare kat. čest. [katastarska čestica] površine 14029 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] te je tuženica Republika Hrvatska upisana vlasnicom novonastale čestice protiv kojeg upisa je tužitelj podnio prigovor koji je odbijen rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z- 17660/201515 od 22. prosinca 2015.,

- da iz povijesti posjedovanja za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da predmetna čestica svojim položajem odgovara dijelovima starih kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], da je kat. čest. [katastarska čestica] evidentirana kao posjed Općine Poljica od 1897., I. revizijom ove katastarske općine 1955. godine kat. čest. [katastarska čestica] evidentirane su općenarodnom imovinom (Općina Zadar), II. revizijom ove katastarske općine iz 1986. godine kat. čest. [katastarska čestica] evidentirane su kao posjed više fizičkih osoba između ostalog i kao posjed VLV pok. SL (oca tužitelja), da je 1996. godine došlo do diobe kat. čest. [katastarska čestica] te je formirana kat. čest. [katastarska čestica] koja je evidentirana kao Općenarodna imovina, da bi 2003. na osnovu rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-325/96 iza smrti KL posjednikom njegovog dijela na ovim česticama bili upisani njegovi nasljednici, a između ostalog i tužitelj LL pok. KL. Novom izmjerom i revizijom k. o. [katastarska općina] došlo je do formiranja nove kat. čest. [katastarska čestica] koja je upisana kao posjed Republike Hrvatske,

- da iz povijesti posjedovanja za kat. čest. [katastarska čestica] k.o. proizlazi da predmetna čestica svojim položajem odgovara dijelovima starih kat.čest 519 i 521 koje su do 1955. godine evidentirane kao posjed tadašnje Općine Poljica, a onda je I. revizijom ove katastarske općine 1955. godine upisan veći broj suposjednika fizičkih osoba između ostalih i ZL pok. SL (otac tužitelja), koji je tada upisan posjednikom dijela kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 5080 m2, ali ne i posjednikom kat. čest. [katastarska čestica], II. revizijom ove katastarske općine 1986. godine je također upisan veći broj suposjednika fizičkih osoba kat. čest. [katastarska čestica] između ostalih i [adresa] V pok. SL kao posjednik dijela kat. čest. [katastarska čestica] u površini 5080 m2 i dijela kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 4071 m2. Novom izmjerom i revizijom je došlo do formiranja kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je upisana kao posjed Republike Hrvatske za cijelo,

- da iz povijesti zemljišnoknjižnog upisa proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica], "Gaj" površine 535 m2 bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo Obćine porezne Poljica, zatim je od 1948. upisana kao općenarodna imovina, te od 1949. upisan je organ upravlja općenarodne imovine u korist Mjesnog narodnog odbora Poljica. Nakon toga je 2000. godine kat. čest. [katastarska čestica], šuma površine 2858 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.

Poljica kao vlasništvo Republike Hrvatske,

- da iz povijesti zemljišnoknjižnog upisa proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica], "Gaj" šuma površine 18886 m2 bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo D pok. S, zatim od 1928. godine kao vlasništvo K, onda od 9. lipnja 1969. kao društveno vlasništvo,

- da iz povijesti zemljišnoknjižnog upisa proizlazi da su kat. čest. [katastarska čestica] pašnjak u Žeravi površine 126399 m2 i kat. čest. [katastarska čestica] Gaj u Žeravi površine 14689 m2 bile upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zatim su 1948. upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kat. čest. [katastarska čestica] pašnjak površine 126399 m2 i kat. čest. [katastarska čestica] šuma površine 14029 m2 kao općenarodna imovina, onda je 1949. izvršen upis organa upravljanja na ime Mjesni narodni odbor Poljica. Nakon toga je 1971. kat. čest. [katastarska čestica] pašnjak površine 126399 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao društveno vlasništvo da bi 18. studenog 2013. izvršena uknjižba prava vlasništva u korist Republike Hrvatske i nakon toga je kat. čest. [katastarska čestica] pašnjak površine 126399 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo Republike Hrvatske,

- da je iza pokojnog KL pok. SL (otac tužitelja) iz Poljica, rođenog **.**.1910., a umrlog **.**.1996., proveden ostavinski postupak i doneseno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-325/96 od 17. listopada 2002. kojim je između ostaloga utvrđeno da ostavinu čini kao izvanknjižno vlasništvo dio kat. čest. [katastarska čestica], dio kat. čest. [katastarska čestica], dio kat. čest. [katastarska čestica] i dio kat.čest. k. o. [katastarska općina], te su njegovim nasljednicima na temelju zakona i ustupa proglašeni sinovi L, Z, Nikola, LL (ovdje tužitelj), svaki za po 7/32 dijela, te kći ČL za 4/32 dijela,

- da je ročištem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika utvrđeno da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi nekretnina obrasla niskim raslinjem, koja se nalazi neposredno uz Županijsku cestu Zadar – Ražanac te da je sa južne strane sporne nekretnine kao vlasnik uknjižen TL dok je na nekretninama koje se nalaze sjeveroistočno te istočno od sporne nekretnine uknjižena Republika Hrvatska. Na istom ročištu je utvrđeno da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi zapuštena oranica koja je s tri strane ograđena plotovima (ograda od raslinja), dok je sa sjeveroistočne strane, a prema poljskom putu omeđena tzv. vošom (plitkim jarkom) te da su vlasnici okolnih nekretnina Č,

- da iz potvrde i očitovanja Hrvatskih šuma proizlazi da kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara dijelovima kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, da kat.čest 521 stare izmjere nije bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima zadarskog užeg područja krša za razdoblje od 1982. do 1991., pa tako ni na dan 16. listopada 1990. kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, dok je kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima zadarskog užeg područja krša za razdoblje od 1982. do 1991. i to s površinom od 126299 m2.

10. Polazeći od navedenih utvrđenja i cijeneći kao istinite iskaze svjedoka i tužitelja prvostupanjski sud je zaključio da se tužitelj nalazi u samostalnom, poštenom, neprekidnom posjedu utuženih nekretnina kakav posjed ovih nekretnina su ranije imali njegovi prednici od vremena prije Drugog svjetskog rata. Pri tome je prvostupanjski sud posebno cijenio da je prednik tužitelja njegov otac DL bio evidentiran kao posjednik predmetnih nekretnina još od 1955., odnosno od 1986., da su svjedoci potvrdili da je tužitelj predmetne nekretnine dobio diobom iza smrti svoga oca, a njegov otac od svojeg oca T, da je otac tužitelja DL rođen 1910. godine, a da su prije toga te nekretnine bile u posjedu djeda tužitelja SL, pa je prvostupanjski sud zaključio da su već prednici tužitelja prije drugog svjetskog rata istekom roka od 40 godina stekli vlasništvo dosjelošću kao pošteni posjednici, a tužitelj nasljeđivanjem i diobom ostavinske imovine te da je time pogrešan upis prava vlasništva u korist tuženice jer je već u trenutku te uknjižbe tužitelj bio vlasnik.

11. Iznesena činjenična utvrđenja i zaključke prihvaća i ovaj sud te isti nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima tuženice kojima u biti ponavlja navode iz prvostupanjskog postupka i daje svoju ocjenu činjeničnih utvrđenja, suprotno pravilnim utvrđenjima prvostupanjskog suda.

12. U odnosu na stjecanje vlasništva dosjelošću i tvrdnje tužitelja da on i njegovi prednici sporne nekretnine drže u mirnom posjedu najmanje stotinu godina, odnosno od prve polovice 20. stoljeća, na pravni odnos stranaka valja primijeniti pravna pravila Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koja se primjenjuju na temelju članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 27/09., 153/09., 143/12., 81/15., 94/17. i 52/25. – dalje: ZVDSP).

13. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ-a u paragrafima 1460. do 1472. po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima pravo stvar posjedovati, da je njegov posjed pošten, zakonit i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. To znači da posjednik ne smije prisvojiti stvar silom ili lukavstvom, ili potajno (paragraf 1464.), da posjed mora biti pošten (paragraf 1463. i 326.) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461.) time da opisani uvjeti moraju postojati cijelo vrijeme dosijedanja. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326. OGZ-a, pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik je onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 328. OGZ-a, je li način posjeda pošten ili nepošten presuđuje sudac, a u dvojbi se uzima da je posjed pošten. Ukoliko se radilo o nekretninama koje su pripadale crkvenim ili općinskim dobrima, rok dosijedanja je iznosio četrdeset (40) godina prema paragrafu 1472.

14. Sudska praksa je nakon odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu broj 35298/04 zauzela pravno shvaćanje da se za društveno vlasništvo u vrijeme dosjelosti računa i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu ako su pretpostavke za dosjedanje ispunjene u razdoblju do 17. studenoga 1999. i ako na nekretnini ne postoji suprotstavljeni privatni interesi trećih osoba. To nadalje argumentum a contraio znači da ako na nekretninama bivšeg društvenog vlasništva pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću nisu ispunjene do 17. studenoga 1999. rok za stjecanje vlasništva dosjelošću računa se počev od 8. listopada 1991. (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2019. Rev-2021/2014 od 17. prosinca 2019., Rev-2230/2017-2 od 27. travnja 2021., Rev x-974/2017 od 7. svibnja 2019., Rev-158/2017 od 7. svibnja 2019. i druge).

15. U okolnostima konkretnog slučaja, a imajući u vidu činjenice koje je iznio tužitelj, to znači da je tijekom postupka trebalo utvrditi je li tužitelj osobno i putem svojih prednika bio barem u poštenom posjedu najmanje 40 godina. Pri tome treba istaknuti da se poštenje posjeda uvijek pretpostavlja, a tko tvrdi drugačije da to treba dokazati (paragraf 328. OGZ-a i sada članak 18. stavak 5. ZVDSP-a)

16. Utvrđujući kvalitetu posjeda tužitelja i njegovih prednika, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je posjed bio pošten pri čemu je uzeo u obzir da je otac tužitelja DL rođen 1910. godine i da je prije njega u posjedu bio njegov otac, tj. djed tužitelja SL o čemu su suglasno iskazivali svi saslušani svjedoci pri čemu treba istaknuti da se presumira da je posjed tužitelja i njegovih prednika bio pošten, a da tuženica, koja tvrdi suprotno, to nije dokazala. Nisu osnovani žalbeni navodi tuženice da nema nikakvih materijalnih dokaza za posjed prednika tužitelja, budući iz podataka Državne geodetske uprave proizlazi da je otac tužitelja DL bio upisan kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica] od 1955. godina te od 1986. godine upisan kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica] što dokazuje istinitost iskaza svjedoka o posjedu oca tužitelja, ali i djeda tužitelja bez obzira što taj posjed nije bio evidentiran kroz cijelo vrijeme posjedovanja o kojem su iskazivali svjedoci, odnosno da su prednici tužitelja najmanje 40 godina prije drugog svjetskog rata bili u posjedu čestica koje su predmet ovog spora. Tome valja dodati da nisu od pravno relevantnog značaja žalbeni navodi tuženice da se u rok dosjelosti ne računa vrijeme nakon 6. travnja 1941. s obzirom na naprijed navedeno pravno shvaćanje da se u vrijeme dosjelosti računa i vrijeme posjedovanja dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu.

17. Žalbene navode da je kat. čest. [katastarska čestica] (od dijela koje je nastala kat. čest. [katastarska čestica]) bila obuhvaćana Programom gospodarenja šumama i šumskih zemljištima zadarskog užeg područja krša za razdoblje 1982. -1991. valja ocijeniti u smislu članka 18. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 41/90.) koji je stupio na snagu 16. listopada 1990. (kasnije članak 16. stavak 1. Zakona o šumama, "Narodne novine", broj 52/90.; pročišćeni tekst) kojim je propisano da su šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske u državnom vlasništvu Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu.

18. Dakle, da bi Republika Hrvatska postala vlasnikom šuma i šumskog zemljišta treba biti ispunjen uvjet da se ne radi o šumama i šumskim površinama koje su na dan 16. listopada 1990. bile u privatnom vlasništvu.

19. Predmetnu potvrdu Hrvatskih šuma d.o.o. treba ocijeniti u odnosu na ostale dokaze koji su izvedeni tijekom prvostupanjskog postupka, a kojima je utvrđeno da su prednici tužitelja otac i djed vlasništvo stekli dosjelošću prije 16. listopada 1990. što znači da je dio nove kat. čest. [katastarska čestica] koji je nastao od dijela stare kat. čest. [katastarska čestica] već tada bio u privatnom vlasništvu pa tuženica vlasništvo nije mogla steći pretvorbom na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi tuženice kojima ukazuje na primjenu članka 49. stavak 2. Zakona o šumama ("Narodne novine", broj 20/77.) koji je stupio na snagu 31. svibnja 1977. i članka 55. stavak 2. Zakona o šumama ("Narodne novine", broj 54/83., 32/87., 47/89., 41/90., 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99,. 8/00., 13/02., 100/04. i 160/04.) i tvrdi da je postojala izričita zakonska zabrana takvog stjecanja prava vlasništva u razdoblju od 1977. do 2000.

20. Prema tome, polazeći od toga da je tužitelj dosjelošću putem poštenog posjeda svojih prednika i nasljeđivanjem te diobom ostavinske imovine stekao pravo vlasništva, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo iz članka 205. Zakona o zemljišnim knjigama u vezi paragrafa 1472. OGZ-a kada je prihvatio tužbeni zahtjev i utvrdio vlasništvo tužitelja te da je pogrešan upis vlasništva tuženice na kat. čest. [katastarska čestica], "Gajevi", šuma površine 1926 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica], "Lug", oranica površine 5867 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] određen rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanim u zapisnicima broj Z- 6428/2008/674 i Z-6461/2008/224.

21. U odnosu na troškove postupka ističe se da prema članku 365. stavak 2. ZPP- a drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, a budući tuženica određeno ne pobija prvostupanjsku odluku o visini troškova postupka, to glede visine odluka o troškovima nije ispitivana.

22. Slijedom navedenoga, na temelju članka 368. stavak 1. ZPP-a, žalba tuženice odbijena je kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.

23. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na članku 166. stavak 1. ZPP-a te je odbijen zahtjev tuženice za naknadom troškova sastava žalbe, jer njezina žalba nije osnovana.

U Velikoj Gorici 20. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte