Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Gž Ob-101/2026-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Tihane Pivac, kao predsjednice vijeća, Ane Grbavac kao suca izvjestitelja, člana vijeća te Marijana Miletića, kao člana vijeća u pravnoj stvari tužiteljice – protutužene SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivani Jurčević, odvjetnici iz Vinkovaca, protiv tuženika - protutužitelja KA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po preuzimatelju ureda punomoćniku Jurici Barbariću, odvjetniku iz Vinkovaca, uz sudjelovanje posebnog skrbnika maloljetne djece i to LA i ZA, EA, dipl. pravnice, djelatnice Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Osijek, radi razvoda braka i dr., odlučujući o žalbi tuženika - protutužitelja protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P Ob-149/2021-48 od 26. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2026.

    p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

    Djelomično se odbija žalba tuženika kao neosnovana a djelomično prihvaća kao osnovana pa se presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P Ob- 149/2021-48 od 26. ožujka 2026.

    a) potvrđuje u pobijanom dijelu pod točkom I., II. i III. izreke,

    b) ukida u pobijanom dijelu pod točkom IV. i V. izreke i u ukinutom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

    I. Razvodi se brak sklopljen 20. srpnja 2019., upisan u Maticu vjenčanih matičnog područja Otok za 2019. godinu, pod rednim brojem 00017, između tužiteljice – protutuženika SA rođene S, OIB [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1999. u [adresa] i tuženika - protutužitelja KA, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1998. u [adresa].

    II. Zajednička djeca stranaka mlt. LA, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2019. u [adresa] i mlt. ZA, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2021. u [adresa], živjet će sa majkom SA, OIB [osobni identifikacijski broj], u [adresa], gdje je i prebivalište majke SA.

    III. Otac KA će održavati susrete i druženja sa maloljetnom djecom sa kojom ne živi, odnosno sa mlt. CA i mlet. ZA, dva vikenda u mjesecu, petkom od 18:00 sati do nedjelje u 18:00 sati, na način da otac dolazi po maloljetnu djecu na adresu prebivališta djece, [adresa], te ih po isteku osobnih odnosa vraća na adresu prebivališta [adresa].

    IV. Nalaže se tuženiku - protutužitelju KA, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], doprinositi za uzdržavanje maloljetne LA, OIB [osobni identifikacijski broj], iznos od 152,59 eura (stotinupedesetdvaeuraipedesetdevetcenti) mjesečno i za uzdržavanje maloljetne ZA, OIB [osobni identifikacijski broj] iznos od 152,59 eura (stotinupedesetdvaeuraipedesetdevetcenti) mjesečno, počevši od dana podnošenja tužbe tj. od 22. rujna 2021. pa do 31. prosinca 2025., a od 1. siječnja 2026. pa ubuduće za svako dijete mjesečni iznos od 190,00 eura (stotinudevedeseteura), pa nadalje dok za to postoje zakonski uvjeti, najkasnije do 15.-og u mjesecu za tekući mjesec, s tim da je dospjele iznose uzdržavanja dužan platiti odjednom u roku od 15 dana sa zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3 % poena na tekući račun majke i z.z. mlt. djece SA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], broj: IBAN [broj bankovnog računa] kod Hrvatske poštanske banke d.d.

    V. Odbija se tuženik-protutužitelj sa zahtjevom za naknadom troškova ovog parničnog postupka.

    2. Protiv prvostupanjske presude žali se tuženik-protutužitelj (u daljnjem tekstu tuženik) zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. točka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 114/22 i 155/23-dalje: ZPP) predlažući da drugostupanjski sud usvoji žalbu, ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje uz obvezu provođenja timske sinteze i utvrđivanja svih relevantnih okolnosti te da posebna skrbnica da svoje očitovanje na tako utvrđene okolnosti, podredno da pobijanu presudu preinači u skladu s navodima žalbe uz obvezu tužiteljice da tuženiku naknadi troškove žalbe.

    3. Tužiteljica-protutužena (u daljnjem tekstu tužiteljica) nije podnijela odgovor na žalbu.

    4. Žalba tuženika djelomično je osnovana.

    5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice i protutužbeni zahtjev tuženika radi donošenja odluke o razvodu braka, održavanju susreta i druženja roditelja s kojim dijete neće živjeti, te uzdržavanje mal. djece.

    6. Iz sadržaja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi slijedeće:

    - da iz zaključka Centra za socijalnu skrb Vinkovci od 16. studenog 2021. proizlazi da su oboje roditelja sniženih kognitivnih sposobnosti (graničnog intelektualnog funkcioniranja) prema lakoj mentalnoj retardaciji, da je u bračnoj situaciji KA naglašenije posesivan, isključiv i nepovjerljiv što sam racionalizira ponašanjem supruge, da je aktualno slabo kritičan prema svojim postupcima, dok je SA spremnija na kompromise, dogovore i jasnije uočava da je neophodno da se sukobi okončaju radi daljnjeg pravilnog emocionalnog razvoja djece, da je CZSS Vinkovci odredio mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djeci, jer njihovim emocionalnim odnosima dominiraju osjećaji povrijeđenosti, frustracije i nezadovoljstva te se nerazriješeni partnerski odnos prenosi na roditeljski, što da može imati trajne i štetne posljedice po emocionalni razvoj maloljetne djece, da je prijedlog da zajednička maloljetna djeca LA i ZA, nastave stanovati s majkom SA a da s ocem KA ostvaruju osobne odnose na način da će otac po mlt LA i mlt. ZA dolaziti svake srijede oko 15,30 sati te ih odvoditi u svoje kućanstvo, s tim da će mlt. LA ostati kod oca sedam dana a mlt. ZA će otac isti dan vratiti oko 20,00 sati,

    - da je sukladno prijedlogu posebnog skrbnika maloljetne djece CZSS Vinkovci izvršio dopunu svog izvješća pa da je od strane psihologa opserviran odnos roditelja s djecom ponaosob oca i majke u odnosu na oboje djece te je utvrđeno da su roditelji emocionalno vrlo topli i u odnosu na djecu pažljivi, strpljivi te prilagođeni njihovom ritmu (spavanju, igranju i hranjenju), da djecu prihvaćaju, upućuju im lijepe i tople riječi, daju komplimente i fizički ih podupiru, grle, miluju i ljube, da su unatoč nesuglasicama u braku sposobni infiltrirati neprikladne emocionalne reakcije, mogu se samo umiriti te svoju pažnju usmjeriti na dobrobit djece, da su djeca zadovoljenih osnovnih potreba, uredno obučena, njegovana i čista, da su glede osobnih susreta i druženja oca sa djecom suglasni s prijedlogu socijalnog radnika, s tim da je navedeno da otac ne doprinosi za djecu,

    - da iz izvješća voditelja mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljskih znanja i vještina od 8. prosinca 2021. proizlazi da je odnos SA i KA prožet lošom komunikacijom i nesuradnjom, da kao roditelji moraju uložiti više truda te gledati interes i dobrobit djece, da je vidljiv utjecaj obitelji na njihovo razmišljanje i postupanje, jer roditelji SA i KA se međusobno optužuju za nebrigu o djeci, da su zamjeranja više izražena kod KA ali je spreman uložiti trud i surađivati, s tim da su tijekom razgovora više puta upozoreni na važnost komunikacije te da međusobna zamjeranja moraju ostaviti postrance i svu svoju pažnju usmjeriti ka djeci,

    - da je sukladno zahtjevu posebnog skrbnika maloljetne djece CZSS Vinkovci 14. siječnja 2022. dostavio dopunu podataka u kojoj navodi da je roditeljima maloljetne djece, ovdje parničnim strankama, određena mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djeci mlt. LA i mlt. ZA, a svrha određivanja mjere da je poticati roditelje na veći angažman oko djece, razvijati i proširivati roditeljska znanja i vještine, pratiti kvalitetu i skrb o maloljetnoj djeci te kontinuitet ostvarivanja osobnih odnosa s djecom, da je mjera određena u trajanju od dvanaest mjeseci, odnosno od 1. studenog 2021. do 1. studenog 2022., da je izvješće o socioekonomskim prilikama roditelja sačinjeno 16. studenog 2021., a sukladno Pravilniku o mjerama zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta,

    - da je tužiteljica saslušana kao stranka ostala kod namjere da se brak razvede, jer nema razgovora niti dogovora sa tuženikom,

    - da je tuženik u svom iskazu naveo da drži da je nastavak bračne zajednice moguć i protivi se razvodu braka,

    - da iz timske sinteze psihologa i socijalnog radnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad 16. svibnja 2024. proizlazi da partnerski odnos stranaka nikada nije bio kvalitetan, razmirice i sukobi da su bili česti, da je bilo i verbalnog i tjelesnog nasilja od strane KA prema SA pa je imao i mjeru zabrane prilaska, uslijed svega da su nekoliko puta prekidali i ponovno obnavljali bračnu zajednicu, da dio odgovornosti imaju i njihovi roditelji koji su se miješali u njihovo partnerstvo, a njih dvoje da nisu bili dovoljno zreli i spremni za sve obveze partnerskog i roditeljskog odnosa, da sam partnerski odnos nije razriješen te se prenosi na roditeljski, da kod jednog i drugog roditelja postoje propusti i pogreške zbog čega im je dva puta određena mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi oko djece, da su oboje roditelja u kontaktu neposredni i otvoreni, rječnik je siromašniji jer su sniženih kognitivnih sposobnosti (granično prema ispodprosječnom), negativno su usmjereni jedno prema drugome, posebno KA, što onemogućava postizanje dogovora, uz to da su impulzivni, emocionalno nezreli, nerazvijene samokritičnosti, snižene tolerancije na frustraciju a KA da se postavlja nadređeno u odnosu na SA, da su oboje u brizi oko djece oslanjaju se na svoje roditelje, s tim da je SA više upoznata s potrebama djece i jasnija je u planovima organizacije brige o njima u odnosu na oca, da uviđa dio propusta u roditeljskoj ulozi, spremnija je raditi na tome za razliku od oca koji je usmjeren na materijalni dio brige oko djece (kupljena hrana i odjeća) ali ne uviđa onaj nematerijalni dio (pažnja, igra, razgovor, zagrljaj, utjeha),

    - da je prijedlog i mišljenje stručnog tima da mlt. LA i ZA nastave stanovati s majkom SA a s ocem KA da ostvaruju osobne odnose i to dva vikenda mjesečno od petka u 18,00 sati do nedjelje u 18,00 sati na način da otac dolazi po maloljetnu djecu na adresu prebivališta djece te ih po isteku vraća na adresu prebivališta,

    - da tužiteljica nije imala primjedbi ma prijedlog i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad 16. svibnja 2024., dok je tuženik imao,

    - da je Hrvatski zavod za socijalni rad ostao kod svog prijedloga te je dodatno naveo kako između roditelja ne postoji dovoljno visok stupanj suradnje i komunikacije u svakodnevnoj skrbi o djeci, a što da je preduvjet za podjednaku podjelu vremena koje bi djeca provodila sa svakim od roditelja, da je uzeta u obzir i činjenica kako su roditelji i prostorno udaljeni, što da je otegotna okolnost za udovoljenje traženju oca KA jer je djeci nužno osigurati mir, sigurnost i predvidivost svakodnevnog okruženja a što bi u slučaju udovoljenja zahtjevu oca izostalo i dovelo do možebitnih negativnih psihosocijalnih posljedica za djecu,

    - da je posebna skrbnica mal. djece zatražila dodatno od suda da zatraži od Hrvatskog zavoda za socijalni rad da psiholog utvrdi interakciju oba roditelja s djevojčicama, kao bi se predmetno mišljenje moglo nadopuniti sukladno iznesenim prigovorima,

    - da iz iskaza DA, psihologa Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koja je sudjelovala u izradi zadnje timske sinteze iz 2024. proizlazi da je tim bio protiv ostvarenja osobnih kontakata djece sa roditeljima na način da su jedan tjedan kod jednog a drugi tjedan kod drugog roditelja ali da su pozdravili odluku stranaka u odnosu na zajednički život sa maloljetnom djecom i sada da su kod prijedloga da tuženik viđa djecu svaki drugi vikend od petka u 18,00 sati do nedjelje u 18,00 sati, jer su djeca još uvijek niske kronološke dobi i njima je potrebno da točno znaju gdje stanuju i na koga i kada od roditelja mogu računati, da promjene u partnerskom odnosu nisu dobre za djecu jer promjene utječu na njihov emocionalni i psihološki razvoj ali se roditelji moraju izjasniti žele li, ili ne žele zajednički život s maloljetnom djecom i da to bude konačna odluka budući sud donosi odluku o razvodu bračnih partnera, ovdje parničnih stranaka, dok roditeljski odnos ostaje kao konstanta i dalje, da će svakako doći do narušavanja odnosa djece i oca nakon razvoda braka i nakon što tuženik napusti zajedničko kućanstvo ali nije bitno duže druženje sa ocem nego kvaliteta druženja budući djeca traže pažnju i da se njima netko bavi, da u u cijelosti ostaje kod prijedloga da djeca nastave stanovanje sa majkom budući je cijelo vrijeme trajanja postupka razgovarano sa roditeljima da moraju više raditi na sebi i uvidjelo se da je to činila samo majka, ovdje tužiteljica,

    - da prigovora na iskaz svjedoka nije bilo niti od jedne strane u postupku,

    - da je mlt. LA, sada stara 7 godina i mlt. ZA 5 godina,

    - da mjesečne potrebe za uzdržavanje mlt. djece iznose oko 548,00 eura, za oboje djece,

    - da je otac stalno zaposlen u poduzeću Bjelin Spačva iz Vinkovaca, u kojem ostvaruje mjesečnu plaću u iznosu oko 700,00 eura, te ima kreditno zaduženje koje je još uvijek u otplati do 2027., a druge imovine nema,

    - da se u međuvremenu zaposlila i tužiteljica u Domu za stare i nemoćne osobe u [adresa], i da aktualno prima plaću u iznosu od 1.000,00 do 1.100,00 eura mjesečno, te da za oboje djece prima dječji doplatak u iznosu od 64,00 eura mjesečno.

    7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, a pozivom na odredbe članka 51. 119., 307., 309., 310. i 314. Obiteljskog zakona (Narodne Novine broj 103/15, 98/19, 47/22 i 49/23- dalje ObZ) prvostupanjski sud je razveo brak stranka, te je odlučio da će zajednička djeca stranaka stanovati s majkom s tim da će susrete i druženja ostvarivati s ocem dva vikenda u mjesecu, petkom od 18:00 sati do nedjelje u 18:00 sati, na način da će otac dolazi po maloljetnu djecu na adresu prebivališta djece, [adresa], te ih po isteku osobnih odnosa vraća na adresu prebivališta [adresa], dok je otac dužan na ime uzdržavanja mal. djece plaćati mjesečni iznos od 190,00 eura za svako dijete, a što da je manje od minimalnog novčanog iznosa za uzdržavanje djeteta propisanog Odlukom nadležnog Ministarstva. Preostali novčani iznos do namirenja ukupnih potreba uzdržavanja mlt. LA i mlt. ZA da će snositi majka sukladno članku 310. ObZ.

    8. Ispitujući pobijanu presudu u pobijanom dijelu pod točkom I., II. i III. izreke u granicama žalbenih razloga i pazeći po službenoj dužnosti na pojedine bitne povrede odredaba postupka, ovaj sud drži kako u prvostupanjskom postupku u tom dijelu nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP na koju ukazuje žalba, kao niti koja druga bitna povreda odredaba postupka, a na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP pa se zakonitost i pravilnost prvostupanjske presude u tom dijelu može ispitati.

    9. Ovako utvrđeno činjenično stanje glede točke I., II. i III. izreke navodima tuženika nije dovedeno u pitanje, a sud ga prihvaća kao pravilno jer je utemeljeno na pravilnoj ocijeni dokaza koje je sud cijenio kao zasebno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti.

    10. Imajući u vidu pravilno utvrđene činjenice, sud je prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio da se razvodi brak stranaka a sukladno citiranoj odredbi ObZ jer su odnosi između stranaka teško i trajno poremećeni, a i tužiteljica ustraje u razvodu, slijedom čega se žalba tuženika ukazuje neosnovanom.

    11. S obzirom na prijedlog i mišljenje stručnog tima HZSR, kao i psihologa istog, koji nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima, sud prvog stupnja je temeljem odredbe članka 409. ObZ pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio da mal. djeca stanuju s majkom.

    12. Prema odredbi članka 119. stavak 1. ObZ dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje. Roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom neovisno o njegovom pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Sukladno odredbi stavka 2. ovog članka roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

    13. Slijedom navedenog, u konkretnim okolnostima kada su roditelji pokušali više puta obnoviti svoju bračnu zajednicu u čemu nisu uspjeli, kada kod istih i dalje ne postoji dovoljno visok stupanj suradnje i komunikacije u svakodnevnoj skrbi o djeci, i da je majka više upoznata s potrebama djece te je jasnija u planovima organizacije brige o djeci u odnosu na oca, da uviđa dio propusta u roditeljskoj ulozi, da je spremnija raditi na tome za razliku od oca koji je usmjeren na materijalni dio brige oko djece ali ne uviđa onaj nematerijalni dio (pažnja, igra, razgovor, zagrljaj, utjeha), kako to i proizlazi iz prijedloga i mišljenja stručnog tima HZSR kao i saslušanja psiholaga istog, koji prijedlog i mišljenje tuženik žalbenim navodima nije doveo u sumnju, to je osnovano prvostupanjski sud odlučio da će mal. djeca stanovati sa majkom i da će sa ocem održavati susrete i druženja dva vikenda u mjesecu, petkom od 18:00 sati do nedjelje u 18:00 sati, na način da će otac dolazi po maloljetnu djecu na adresu prebivališta djece, [adresa], te ih po isteku osobnih odnosa vraća na adresu prebivališta [adresa], jer su djeca još uvijek niske kronološke dobi i njima je potrebno da točno znaju gdje stanuju i na koga i kada od roditelja mogu računati.

    14. Upravo rukovodeći se načelom najboljeg interesa mal. djece a u cilju njihovog pravilnog razvoja za koji je nužno održavati kontinuirane susrete s ocem za osiguravanje prava na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti a što je obveza roditelja da im to pravo osiguraju, sukladno odredbi članka 3. Konvencije o pravima djeteta („Narodne novine-Međunarodni ugovori“, 12/93, 20/97- dalje Konvencija), oba roditelja su zajednički odgovorna za odgoj i razvoj djeteta, pri čemu roditelji snose najveću odgovornost za odgoj, razvoj i dobrobit djeteta, što mora biti njihova temeljna briga, prvostupanjski sud je pravilno odredio način održavanja osobnih odnosa na način kako je naprijed navedeno. Nije moguće svaku situaciju kod susreta i druženja oca sa djetetom staviti na papir, već bi se roditelji trebali međusobno dogovoriti i odrediti novi termin susreta ukoliko onaj koji je predviđen presudom nije moguće ispoštivati.

    15. Dakle, kod određivanja stanovanja mal. djece s majkom te dinamike susreta i druženja oca i mlt. djeteta sud je vodio računa o dobrobiti i interesu djece a što je i u skladu s odredbom članak 5. ObZ i Konvencijom, pa nisu ostvareni žalbeni razlozi žalitelja, kao što nisu osnovani ni žalbeni navodi istog da je bilo potrebno ponovno tražiti mišljenje i prijedlog HZSR, obzirom da se stručni tim HZSR više puta izjašnjavao o tome s kojim roditeljem će mal. djeca živjeti kao i o susretima i druženjima istih sa roditelj sa kojim neće živjeti. Svi pokušaji zajedničkog života stranaka ostali su bezuspješni, pa se žalba žalitelja ukazuje neosnovanom.

    16. Prvostupanjski sud je kod donošenja predmetne odluke odlučio o svim zahtjevima stranaka kako u pogledu zahtjeva tužiteljice tako i u pogledu protutužbenog zahtjeva tuženika pa nisu osnovani navodi žalitelja da je je potrebno donijeti dopunsku presudu.

    17. Kako u dijelu presude kojom je razveden brak stranaka i da će mal. djeca stanovati s majkom, te sa ocem ostvarivati susrete i draženja nisu ostvareni žalbeni razlozi žalitelja, a ni žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu u tom pobijanom dijelu potvrditi temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP.

    18. Međutim, ispitujući prvostupanjsku presudu, u dijelu kojim je točkom IV. izreke prvostupanjske presude odlučeno o visini uzdržavanja maloljetne djece od strane oca, u granicama svojih ovlaštenja iz članka 365. stavak 2. ZPP i istaknutoj povredi iz odredbe članak 354. stavak 2. točka 11. ZPP od strane žalitelja ovaj drugostupanjski sud nalazi, da je istom presudom u tom dijelu počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka, jer izreka prvostupanjske presude u tom dijelu proturječi razlozima presude, a obrazloženje iste presude je u tom dijelu nejasno i nema razloga o odlučnim činjenicama, pa presuda u tom pobijanom dijelu ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

    19. Naime, iz tijeka postupka, kako iz samog iskaza tužiteljice tako i tuženika, te mišljenja socijalnog radnika HZSR Područnog ureda Vinkovci od 29. travnja 2024. proizišlo bi da su stranke u utuženom razdoblju jedno vrijeme živjele zajedno i da je tuženik doprinosio na ime uzdržavanja maloljetne djece. Stoga, nije jasno na temelju čega je prvostupanjski sud zaključio da je tuženik u obvezi od podnošenja tužbe plaćati uzdržavanje na ime mal. djece. Ako su točni navodi tuženika da je isti povremeno podmirivao određene iznose na ime uzdržavanja maloljetne djece, to je trebalo uzeti u obzir prilikom odlučivanja o doprinosu istog za uzdržavanje djece u spornom periodu. No, žalitelju je za istaći da roditelj s kojim dijete ne živi je u obvezi novčano doprinositi za uzdržavanje i to bez obzira na možebitno pomaganje djetetu materijalno, kupnjom određenih predmeta i sl. jer se uzdržavanje određuje uvijek u novčanom iznosu.

    20. Bez utvrđenja naprijed navedenih činjenica nije moguće niti utvrditi ukupan novčani iznos uzdržavanja koji je u predmetnom razdoblju u obvezi platiti tuženik, te nije moguće provjeriti je li u navedenom dijelu prvostupanjske presude materijalno pravo pravilno primijenjeno.

    21. Iz svega navedenog proizlazi kako u dijelu odluke o doprinosu za uzdržavanje maloljetne djece, prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama pa je, temeljem odredbe članka 369. stavak 1. ZPP, valjalo ukinuti presudu u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    22. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti uočene nedostatke, odnosno otkloniti bitnu povredu odredaba postupka, pravilno i potpuno utvrditi sve odlučne činjenice, te utvrditi u kojoj visini je tuženik u obvezi doprinositi za uzdržavanje mal. djece za sporno razdoblje i pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o osnovanosti tog dijela tužbenog zahtjeva.

    23. Kako je djelomično ukinuta prvostupanjska odluka, to je valjalo ukinuti i odluku o trošku postupka, o kojim troškovima će se sud odlučiti sukladno članku 166. ZPP u novoj odluci.

    U Splitu, 20. svibnja 2026.

    Predsjednica vijeća:

    Tihana Pivac

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.