Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Zk-8/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Veljku Kučekoviću kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Samostana Svete Klare, OIB: 66170321991, Zagreb, Kvaternikova ulica 167 kojeg zastupa punomoćnik Zoran Roso, odvjetnik iz Zagreba, M. Pavelića 23, radi upisa promjene oblika, površine izgrađenosti katastarske čestice na temelju prijavnog lista broj 4 za zemljišnu knjigu RN-29/21 k. o. [katastarska općina], radi besteretnog otpisa i radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-23719/2025-21, Ozn. Z-42131/2022 od 11. rujna 2025., 20. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-23719/2025-21, Ozn. Z-42131/2022 od 11. rujna 2025.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u zk. ul. br. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina] protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-23719/2025, Ozn. Z-42131/2022 od 11. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio rješenje kojim je odbijen kao neosnovan predlagateljev prigovor protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta toga suda poslovni broj Z-57454/2024, Ozn. Z-42131/2022 od 26. ožujka 2025. i to rješenje je potvrđeno te je određeno brisanje zabilježbe odbijenog prigovora.

2. Protiv rješenja žali se predlagatelj zbog bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (članak 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku „Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22.; dalje: ZPP) u vezi s člankom 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19.; dalje: ZZK) i predlaže da se pobijano rješenje preinači.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predlagatelj je podnio prijedlog za upis kojim je predložio da se dopusti upis promjene oblika, površine i izgrađenosti kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te upis novoformiranih kčbr. [katastarska čestica] ukupne površine 4629 m2 i kčbr. [katastarska čestica] ukupne površine 5677 m2 uz istovremeno poništenje kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uslijed spajanja sa novoformiranim kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], time da se predlaže besteretni otpis kčbr. [katastarska čestica] i njihovo poništenje uslijed spajanja sa novoformiranim česticama, sve na temelju prijavnog lista broj 4 za zemljišnu knjigu RN-29/21 k. o. [katastarska općina] uz uknjižbu prava vlasništva na navedenim novoformiranim česticama za korist predlagatelja te predlaže da se dopusti besteretni otpis kčbr. [katastarska čestica] sa 69 m2 u novoosnovani zemljišnoknjižni uložak uz uknjižbu prava vlasništva na toj čestici za korist predlagatelja, time što je predlagatelj predložio da se navedeno izvrši u skladu s odredbom članka 169. stavak 1. ZZK-a.

4.1. Člankom 169. stavak 1. ZZK-a je propisano da vlasnik koji želi otpisati dio zemljišnoknjižnoga tijela bez prijenosa tereta (u daljnjem testu: besteretni otpis) može predložiti zemljišnoknjižnom sudu da pozove one ovlaštenike knjižnih prava čiji bi pristanak bio potreban da u roku od 30 dana od dostave poziva prigovore besteretnom otpisu jer će se inače takav otpis dopustiti, čime će prestati njihova knjižna prava glede otpisanoga dijela.

4.2. Člankom 172. stavak 1. ZZK-a je propisano da pravodobno podnesen prigovor sprječava otpis.

4.3. Prvostupanjski sud je utvrdio da su u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane, između ostalih, i kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], a na teret cijelog zemljišnoknjižnog tijela upisanog u taj zemljišnoknjižni uložak, dakle i na teret navedenih čes tica, je uknjiženo založno pravo u korist Međimurske banke d.d. radi osiguranja tražbine u iznosu od 60.000,00 DEM, prisilno založno pravo za korist Republike Hrvatske radi osiguranja tražbine u iznosu od 734.118,03 kune te založno pravo za korist Privredne banke Zagreb d.d. radi osiguranja tražbine u iznosu od 89.075,82 eura .

4.4. Kako je predlagatelj predložio besteretni otpis kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] na kojima su upisana navedena založna prava, prvostupanjski sud je u skladu s člankom 169. stavak 1. ZZK-a pozvao ovlaštenike založnih prava da u roku od 30 dana prigovore besteretnom otpisu. Poziv je upućen Republici Hrvatskoj putem Općinskog građanskog državnog odvjetništva u Zagrebu i Privrednoj banci Zagreb d.d. za koju je utvrđeno da je sveopći pravni slijednik Međimurske banke d.d. Privredna banka Zagreb d.d. nije prigovorila besteretnom otpisu, ali je prigovorila Republika Hrvatska.

4.5. Budući da je citiranim člankom 172. stavak 1. ZZK-a propisano da pravodobno podnesen prigovor sprječava otpis, prvostupanjski sud je zaključio da nije moguće usvojiti predlagateljev prijedlog jer je pretpostavka za usvajanje tog prijedloga, radi upisa prava vlasništva na kčbr. [katastarska čestica] i na novoformiranim kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] koje se formiraju na temelju navedenog prijavnog lista, prethodno odlučivanje o osnovanosti predlagateljevog prijedloga za besteretni otpis kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] koje ulaze u sastav novoformiranih kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], a taj besteretni otpis nije moguće izvršiti obzirom da se je Republika Hrvatska kao ovlaštenik založnog prava usprotivila takvom otpisu.

4.6. Predlagatelj se žali navodeći u žalbi da je u prigovoru jasno izrazio svoju volju da sud sukladno članku 110. stavak 1. ZZK-a dozvoli traženu provedbu prijavnog lista i uknjižbu prava vlasništva u korist predlagatelja uz prijenos tereta u korist Republike Hrvatske sukladno članku 168. stavak 2. ZZK-a jer je takav upis moguć i dopušten, a i najpovoljniji za predlagatelja.

4.7. Člankom 110. stavak 1. ZZK-a je propisano da podnositelj mora odrediti koju vrstu upisa zahtijeva; inače prijedlog za upis prešutno sadrži u sebi prijedlog za onu vrstu upisa (uknjižbu, predbilježbu, zabilježbu) koji je prema postojećem zemljišnoknjižnom stanju i prilozima prijedloga najpovoljniji za osobu u čiju se korist upis zahtijeva, a moguć je i dopušten. Iz te zakonske odredbe proizlazi da prijedlog za upis prešutno sadrži u sebi prijedlog za onu vrstu upisa koji je prema postojećem zemljišnoknjižnom stanju najpovoljniji za osobu u čiju se korist upis zahtijeva samo onda ukoliko predlagatelj nije odredio koju vrstu upisa zahtijeva. U ovom predmetu je predlagatelj odredio da zahtijeva besteretni otpis tako da prvostupanjski sud nije trebao ocjenjivati koji upis bi bio najpovoljniji za predlagatelja već je samo trebao ocijeniti da li je vrsta upisa koju je predlagatelj odredio moguća i dopuštena. No, sve da je prvostupanjski sud to i učinio, ne bi se moglo smatrati da je teretni otpis i prijenos založnog prava u korist Republike Hrvatske radi duga od gotovo 100.000,00 eura povoljniji za predlagatelja. Postoji mogućnost da bi takav teretni otpis doista bio povoljniji za predlagatelja od odbijanja njegovog prijedloga, ali bi se o tome moglo zaključivati tek na temelju dodatnih činjenica koje bi na to ukazivale, a koje prvostupanjski sud nije bio ovlašten utvrđivati.

4.8. Također, a što se tiče predlagateljevih žalbenih navoda da je prvostupanjski sud povrijedio načelo privole, treba reći da bez obzira na to što Privredna banka Zagreb d.d. kao jedan od upisanih nositelja založnog prava nije prigovorila besteretnom otpisu, takav otpis sprječava prigovor Republike Hrvatske.

4.9. Zbog navedenih razloga je prvostupanjski sud pravilno primijenio gore navedeno materijalno pravo prilikom donošenja pobijanog rješenja i pri tom nije povrijedio postupovne odredbe zemljišnoknjižnog prava te je zbog toga predlagateljeva žalba odbijena kao neosnovana na temelju članka 149. stavka 3. ZZK-a i potvrđeno je pobijano rješenje te je naloženo brisanje zabilježbe žalbe.

Koprivnica, 20. svibnja 2026.

Sudac

Veljko Kučeković