Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj Gž-528/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinje Dijane Hofer predsjednice vijeća, Lane Putrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tanje Novak-Premec članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Nataši Vujčić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika ŽBĐ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3665/2024-85 od 31. listopada 2024., na sjednici održanoj 25. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 3665/2024-85 od 31. listopada 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca.

I. O troškovima žalbenog postupka odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I Odbija se tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari koji glasi:

«I Utvrđuje se da je obveznopravni odnos koji proizlazi iz ugovora o zajmu 100201RVRV, a koji ugovor je potvrđen po javnoj bilježnici Ladi Draškić iz Zagreba, Frane Petrića 1, dana 01.02.2010. godine, pod brojem: OV -774/10 sklopljen između ŽB (Blaž), [adresa], 48 317 Legrad, JMBG: [jedinstveni matični broj građana], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao zajmodavca i dužnika I -tužitelja ŽB, [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana], 018: $2290034115 kao sudužnika i tuženika RBĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], broj putovnice: [broj putovnice], [adresa], CA 90018, 1566 W 37th kao zajmodavca, bez učinka. II Nalaže se uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe ovosudnog rješenja broj ZS-14/2010. od 03.02.2010. (Z-1586/13. od 25.02.2013.), na način da se dopušta brisanje uknjiženog prava zaloga radi osiguranja tražbine u iznosu od 14.070,64 EUR, s godišnjom kamatom od 6,40% plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja, s rokom otplate 01.07.2017., za korist RBĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], CA 90018, 1566 W 37th, na nekretninama etažno vlasništvo - 4. ETAŽA: 0/0-dvosobni stan u prizemlju, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, WC-a, predsoblja, loggie, balkona i prava korištenja ostave u podrumu, površine 59,18 m2, a koja etažna cjelina iznosi neodređeni dio čkbr. [katastarska čestica], dvorište sa 723 m2, gospodarska zgrada sa 65 m2, stambena zgrada kbr. 43. sa 197 m2, upis. u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina], a koja provedba se nalaže ovosudnom z.k. odjelu, vlasništvo RB (Ž), u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III Nalaže se tuženiku da nadoknadi trošak ovog postupka tužiteljima zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana objave presude pa do plateža, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja vrijedi zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.»,

kao neosnovan.

II Nalaže se tužitelju isplatiti tuženiku trošak ovog parničnog postupka u visini od €

2.572,37, u roku od 15 dana.“

2. Protiv prvostupanjske presude pravovremenu i dopuštenu žalbu podnosi tužitelj zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da ovaj sud prihvati žalbu i ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. U pravu je tužitelj kada prvostupanjsku presudu pobija zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), jer su razlozi presude o odlučni činjenicama nejasni i proturječni zbog kojih nedostataka se ne može ispitati.

6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je bez učinka ugovor o zajmu sklopljen između prednika tužitelja kao zajmoprimca i založnog dužnika te tužitelja kao sudužnika sa tuženikom 1. veljače 2010. te zahtjev tužitelja za brisanje upisanog tereta u svrhu osiguranja novčane tražbine, odnosno predmet spora je da li je predmetni ugovor o zajmu zelenaški ugovor iz čl. 329. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08 - dalje: ZOO).

7. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi kako prvostupanjski sud smatra da tužitelj nije sa uspjehom dokazao da je ugovor zaključen u stanju teške nužde, da je opisivanje momenta "straha" po zaključenju ugovora nejasno, da nije dokazano da bi ugovor bio sklopljen pod prisilom ili prijetnjom, te da su se prednik tužitelja i tužitelj sami javili tuženiku za sklapanje tog ugovora putem oglasnika. Osim toga, prvostupanjski sud ističe i da je zajmoprimac potpisao i ispravu kojom potvrđuje da nije u stanju nužde koja bi ga prisilila na zaključenje takvog ugovora - a koju tijekom postupka nije posebno osporavao, što je u koliziji sa onim što je naveo u iskazu o niskim osobnim primanjima i brizi za članicu kućanstva. Prvostupanjski sud navodi da je teško povjerovati u postojanje takvog stupnja lakomislenosti ili naivnosti u tužitelja i njegovog prednika da bi potpisivali obvezujući ugovor bez ikakve pravne zaštite u smislu prethodnih stručnih konzultacija koja su im mogle biti pružene i pro bono.

8. Nadalje, prvostupanjski sud navodi da tužitelj nije sa uspjehom dokazao niti različitost onoga što je ugovorno i/ili stvarno primljeno te da postoji i druga isprava koju je prednik tužitelj osobno potpisao, a to je da je primio od tuženika upravo puni iznos novca. Tvrdnja tužitelja da je zajmom koji je dobiven od tuženika "zatvorena" pozajmica od VB, po mišljenju prvostupanjskog suda nije provjerljiva. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud smatra da tužitelj nije sa uspjehom dokazao sve bitne karakteristike zelenaškog (lihvarskog) ugovora (uzimajući u obzir u ugovorenu kamatu od 6,40%), te ističe da je opsežna dokumentacija iz kaznenih postupka koja je dostavljena u ovaj spis predmeta, po dokaznoj snazi isključivo na razini neodlučnih indicija.

9. Tužitelj u žalbi ističe da je navedeno obrazloženje prvostupanjskog suda u suprotnosti sa ranijim navodima u pobijanoj presudi da je “iskaz inicijalnog tužitelja sud cijenio kao jasan, životan i logičan te potpuno uvjerljiv i istinit..“ (str. 6. presude). Tužitelj ističe i smatra da iz iskaza prednika tužitelja proizlazi da sporni ugovor ima sve bitne karakteristike zelenaškog (lihvarskog) jer se tuženik koristio stanjem nužde i teškim materijalnim stanjem prednika tužitelja, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću i zavisnošću i radi navedenog je za sebe ugovorio korist koja je u očitom nesrazmjeru s onim što je dao predniku tužitelja. Smatra da prvostupanjski sud pogrešno zaključuje da tužitelj nije s uspjehom dokazao sporni ugovor ima sve bitne karakteristike zelenaškog (lihvarskog ) “unatoč prethodno navedenim egzotičnim činjenicama koje su pratile isti.“ (strana 8. presude). Nadalje, suprotno navodu prvostupanjskog suda tužitelj je stava da je dokazao da je sporni ugovor zaključen u stanju teške nužde.

10. Na temelju odredbe čl. 329. st. 1. ZOO ništetan je ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećeg korist koja je u očitom nerazmjeru sa onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti. Dakle, dvije su pretpostavke da bi se određeni ugovor o zajmu mogao smatrati i zelenaškim ugovorom od kojih je jedna na strani zajmoprimca, odnosno da je na njegovoj strani postojalo stanje nužde, teško materijalno stanje, lakomislenost i zavisnost, a što je utjecalo na odluku i volju da se sklope takvi ugovori. S druge strane na strani zajmodavca potrebna je želja da se to iskoristi i da mu je to bilo poznato te da je on to iskoristio kako bi stekao financijsku korist koja je u očiglednom nesrazmjeru s onim što je na temelju ugovora o zajmu dao zajmoprimcu.

11. Prvostupanjski sud u ovoj pravnoj stvari smatra da tužitelj nije dokazao te pretpostavke, a što ovaj sud za sada ne može prihvatiti jer prvostupanjski sud temelji svoju odluku u pogledu toga da li je predmetni ugovor o zajmu zelenaški na činjenici da je ugovor potpisan, solemniziran i potvrđen od strane javne bilježnice, da sam prednik tužitelj nije ukazivao na nikakvo svoje teško materijalno stanje , te da se ne može zaključiti kako je bio lakomislen kod sklapanja tog ugovora.

12. Međutim, ovaj sud prije svega ističe da se pitanje pretpostavki iz čl. 329. st. 1. ZOO radi li se o zelenaškom ugovoru ne može temeljiti samo na činjenicama koje je prihvatio prvostupanjski sud. Naime, prvostupanjski sud nije cijenio niti utvrdio sve okolnosti konkretnog slučaja, kao činjenicu koliki iznos novca je prednik tužitelja primio u odnosu na predmet ugovora o zajmu te da se mora sagledati u cijelosti sve konkretne okolnosti slučaja, a koje se odnose i na osobu tuženika koja se nije pojavila radi davanja iskaza pri čemu je opisani način poslovanja očigledno bio predmet postupka koji je provodio USKOK u odnosu na slične ugovore o zajmu, a koju opsežnu materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu sud uopće nije cijenio, već je svoju odluku bazirao samo na iskazu prednika tužitelja.

13. Sud je dužan u svakom konkretnom slučaju prilikom ocjene radi li se o zelenaškom ugovoru utvrditi je li faktično ugovorena korist za zajmodavca u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao i pritom uzeti u obzir sadržaj ugovora u cijelosti uz njegove sve usmene uglavke, neovisno o formalno ugovorenom iznosu zajma i ugovorenoj kamatnoj stopi kao i neovisno o tome što je ugovor zaključen u formi javnobilježničkog akta, odnosno solemniziran, a sama činjenica da se tužitelj nije pravno konzultirao prije sklapanja ugovora nije dovoljna za ocjenu da se ne radi o osobi s nedovoljnim iskustvom (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-1019/2024 od 13. svibnja 2025.).

14. Drugim riječima, kao što je ranije navedeno, potrebno je cijeniti sve konkretne okolnosti slučaja u ukupnosti te nije bitno da li su ugovori potvrđeni od strane javnog bilježnika, pri čemu se stanje nužde i teško materijalno stanje može se utvrđivati osnovom drugih okolnosti (primjerice okolnosti da postoji više založnih prava na nekretnini – list 12 spisa, raniji ugovor o zajmu s VB – list 15-19 spisa), a ne samo na temelju izjave samog zajmoprimca.

15. Slijedom navedenog, za sada ovaj sud ne prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da ne postoje pretpostavke iz čl. 329. st. 1. ZOO u odnosu na konkretni ugovor o zajmu.

16. Zbog navedenog, kako je ostvaren istaknuti žalbeni razlog, osnovanu žalbu tužitelja valjalo je prihvatiti, prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovni postupak na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP kako bi otklonio nedostatke ukazane ovim rješenje, te posljedično tome bio u mogućnosti, nakon nove pravilne ocjene svih izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP), prvenstveno opsežne dokumentacije koja prileži spisu i ponovnim saslušanjem stranaka na okolnosti na koje je ukazano ovim rješenjem, odlučiti o predmetu spora valjanom i zakonitom odlukom.

16.1. Zbog uočenih opsežnih manjkavosti, određeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP).

17. Nadalje, kako je zbog ukidanja odluke o glavnoj stvari, za sada neizvjestan uspjeh stranaka u sporu o čemu ovisi odluka o naknadi parničnog troška, valjalo je ukinuti prvostupanjsku odluku i u dijelu u kojem odlučeno o naknadi troškova postupka.

18. Odluka iz stavka II. izreke temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Varaždinu 25. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dijana Hofer