Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-437/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Dijane Hofer predsjednice vijeća, Ivane Čačić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Tanje Novak- Premec članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Vinku Ljubičiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika ŽK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Raiću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj P-1379/2021- 47 od 6. veljače 2026., na sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj P- 1379/2021-47 od 6. veljače 2026. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima žalbenog postupka se ostavlja za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom, u točci I. izreke, utvrđeno da je tužitelj u cijelosti vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], dvor i kuća od ukupno 891 m[2] , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je ovlašten tužitelj temeljem te presude izvršiti upis prava vlasništva predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama na svoje ime uz istovremeno brisanje prava vlasništva tuženika. Točkom II. izreke utvrđen je ništetn im, bez pravne valjanosti i bez pravnog učinka aneks od 11. lipnja 2012. ovjeren kod javnog bilježnika Vel imira Čerića iz Zagreba, pod brojem Ov-6818/2012. Točkom III. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka od 18.829,62 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate.

2. Navedenu presudu pravodobno izjavljenom žalbom u cijelosti pobija tuženik ne navodeći određeno žalbene zakonske osnove. Iz sadržaja žalbe u kojoj tvrdi da prvostupanjska presuda „nije pravno osnovana“, „protivna prisilnim propisima“, neobrazložena, proizvoljna, arbitrarna, „rezultat samovolje pristranosti i neobjektivnosti prvostupanjskog suda“ proizlazi da je žalba podnesena zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Iz činjenice da tuženik u žalbi osporava pravilnost ocjene dokaza provedene po prvostupanjskom sudu te tvrdi da nije izveden dokaz koji je predložio, proizlazi da se prvostupanjska presuda pobija i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavka 2. točke 6. ZPP-a. Tuženik predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem prvostupanjskog suda. Zahtijeva i naknadu troškova sastavljanja žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

3. Tužitelj nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Drugostupanjski je sud na temelju članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014. i 70/2019., dalje: ZPP koji se na ovaj postupak primjenjuje u skladu s člankom 107. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 80/2022. s izuzecima iz članka 107. stavka 2., 3. i 4. tog Zakona) ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbama, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

6. Ispitujući na takav način pobijanu presudu, ocjena je ovog suda da u njezinom donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Osnovano tuženik u žalbi tvrdi da je u donošenju pobijane presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a te da je u postupku koji je prethodio donošenju te presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a.

8. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje da je ništetan aneks od 11. lipnja 2012. kojim su sada pokojni LK, sin i pravni prednik tuženika, kao zajmodavac i predlagatelj osiguranja i tužitelj kao zajmoprimac i protivnik osiguranja, sporazumno promijenili zaglavlje ugovora o zajmu sa sporazumom o prijenosu prava vlasništva na nekretninama radi osiguranja tražbine od 11. lipnja 2012., potvrđenog istog dana po javnom bilježniku Velimiru Čeriću iz Zagreba, pod brojem OV-6807/2012 na način da je izmijenjen OIB tužitelja kao zajmoprimca i protivnika osiguranja i kojim su iste osobe sporazumno promijenile zaglavlje specijalne punomoći od 11. lipnja 2012. na kojoj je potpis tužitelja kao specijalnog opunomoćitelja javno ovjeren istoga dana po javnom bilježniku Velimiru Čeriću iz Zagreba, pod brojem OV-6810/2012 na način da je izmijenjen OIB tužitelja (specijalnog punomoćnika). Taj je zahtjev utemeljen na tvrdnji tužitelja da je njegov potpis koji je na tom aneksu javno ovjeren 11. lipnja 2012. po javnom bilježniku Velimiru Čeriću iz Zagreba, pod brojem OV-6818/2012 krivotvoren jer da on taj aneks nije potpisao.

8.1. Predmet spora je i zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], dvor i kuća od ukupno 891 m[2] , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Taj je zahtjev utemeljen na tvrdnji tužitelja (točka 5. tužbe) da je do prijenosa prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na fiducijara, sada pokojnog LK, kojeg je naslijedio tuženik, došlo na temelju krivotvorenog aneksa.

9. Iz razloga koji su navedeni u točkama 10. i 11. obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da se ocjena o osnovanosti tužbenog zahtjeva za utvrđenje ništetnosti spornog aneksa temelji, s jedne strane, na činjenici da tužitelj nije potpisao taj aneks, a što da je utvrđeno grafološkim vještačenjem i, s druge strane, na činjenici da je ugovor o zajmu sa sporazumom o prijenosu prava vlasništva na nekretninama radi osiguranja tražbine od 11. lipnja 2012. (već) utvrđen ništetnim u odvojenoj parnici.

10. Navedeni su razlozi proturječni stanju spisa predmeta. Najprije, u postupku nije provedeno grafološko vještačenje pa se utvrđenje da tužitelj nije potpisao aneks ne temelji na tom dokazu kako pogrešno navodi prvostupanjski sud. Zbog toga je razlog zbog kojeg je sud prvog stupnja utvrdio da je potpis tužitelja na aneksu krivotvoren proturječan provedenoj glavnoj raspravi na kojoj dokaz grafološkim vještačenjem na kojem se temelji to utvrđenje nije proveden.

10.1. Prema odredbi članka 251. ZPP-a vještačenje obavljaju vještaci koje određuje sud na prijedlog stranaka, a kad je radi utvrđenja ili razrješenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Sud rukovodi vještačenjem, označuje vještaka, predmet koji će se razgledati, postavlja mu pitanje i, prema potrebi, traži objašnjenja u svezi s danim nalazom i mišljenjem (članak 259. stavak 1. ZPP -a), a vještak uvijek mora usmeno obrazložiti svoje mišljenje (članak 260. stavak 1. i 2. ZPP). Značaj provedenog vještačenja u smislu citiranih propisa, ima samo nalaz i mišljenje vještaka kojeg je u tom svojstvu odredio sud. Premda nalaz i mišljenje na zahtjev neke od stranaka mogu izraditi također stalni sudski vještaci, njihov pisani nalaz i mišljenje nije zatražio sud. Stoga takav nalaz i mišljenje nemaju jednaku dokaznu snagu kao nalaz i mišljenje vještaka koje je odredio sud i koje je provedeno u smislu propisa ZPP- a kojim je uređeno izvođenje tog dokaza, već predstavlja ispravu pribavljenu od strane pojedine stranke u postupku, koja jest dokazno sredstvo, ali ju kao takvu treba vrednovati i ocijeniti u sklopu svih ostalih provedenih dokaza. Takvo je pravno shvaćanje izrazio Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama Rev 2277/2018 od 17. listopada 2018. i Rev 1298/2021-2 od 24. listopada 2023.

11. Iz stanja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da je tužitelj uz tužbu dostavio privatni nalaz Ljerke Zdunić stalnog sudskog vještaka za rukopise. Utvrđenja iz te isprave tuženik nije prihvatio nego je već u odgovoru na tužbu kao protudokaz toj ispravi predložio da se provede grafološko vještačenje koji prijedlog nije povučen do kraja raspravljanja. Imajući na umu razloge koje je tuženik pritom iznio - da su tvrdnje o navodnom krivotvorenju aneksa iznesene 2021. iako je taj aneks naveden u rješenju zemljišnoknjižnog suda kojim je dopuštena uknjižba prava vlasništva pravnog prednika tuženika na nekretnini koja je bila predmet osiguranja i koje je doneseno i dostavljeno tužitelju još 2012., kao i činjenicu da iz same isprave vještakinje Ljerke Zdunić proizlazi, s jedne strane, da je mišljenje o autentičnosti potpisa dano isključivo na temelju preslika (fotokopije) spornog aneksa i, s druge strane, da je sama vještakinja u toj ispravi navela da neće moći dati sigurno mišljenje jer pravila grafološke struke nalažu da se sigurno mišljenje ne može dati ako je vještačenje izvršeno na temelju fotokopije dokumenta, očito je da ocjena te isprave nije vrednovana u skladu s člankom 8. ZPP- a. Osim što se zbog toga činjenica da tužitelj nije potpisao sporni aneks zasad ne može smatrati utvrđenom zbog čega je u tom smislu osnovan žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, počinjena je i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. jer je tuženiku koji je pravovremeno predložio provođenje dokaza grafološkim vještačenjem kojim je predložio otkloniti dokaznu snagu privatne isprave o vještačenju koju je uz tužbu dostavio tužitelj kao dokaz svoje tvrdnje da je njegov potpis krivotvoren, postupanjem suda koji je nezakonito ocijenio da ta privatna isprava predstavlja grafološko vještačenje provedeno u sudskom postupku, onemogućio raspravljanje.

12. Nejasni su razlozi prvostupanjskog suda o tome da je predmetni aneks kojim je mijenjan OIB stranke čiji identitet nije bio sporan „da nije utvrđen da je ništav, bio ništav“ već stoga što je u odvojenom postupku (već) utvrđen ništetnim ugovor o zajmu na koji se taj aneks odnosi. Prvostupanjski sud u tom zaključku polazi od teze da je predmetni aneks potpisan, a što je protivno činjeničnoj osnovi spora koju je u tužbi iznio tužitelj i za koju je sud vezan. Iz te činjenične osnove proizlazi da tužitelj tvrdi da aneks nije potpisan jer da je njegov potpis koji je pritom javno ovjeren krivotvoren. U tom je smislu za ukazati prvostupanjskom sudu da, pod pretpostavkom da je točna tužiteljeva tvrdnja da on nije potpisao sporni aneks, taj aneks nije niti sklopljen - nije nastao pa se ne može utvrditi ništetnim. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u, primjerice, odluci Rev 2425/2019-4 od 9. lipnja 2021., nužno je razlikovanje ništetnih ugovora od onih nepostojećih. Naime, kod ništetnih ugovora ispunjene su pretpostavke za nastanak ugovora jer ugovorne strane postoje i postoji njihova izjava volje, dopustiv i moguć predmet obveze ugovorne činidbe, osnova i propisani oblik ugovora, te su stranke postigle suglasnost o bitnim elementima ugovora, no unatoč tome ugovor ne proizvodi pravne učinke jer je protivan javnom poretku. Kod nepostojećih pak ugovora uopće nisu ispunjenje pretpostavke za nastanak ugovora, jer nije postignuta suglasnost volja za njihovo sklapanje. Dakle, nepostojeći ugovor uopće ne postoji, za razliku od ništetnog ugovora koji stvarno postoji, makar ne i pravno pa stoga i ne proizvodi pravne učinke. Ako jedan ugovor ne postoji tada se i ne može utvrđivati njegova ništetnost.

13. Odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva tužitelja na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], dvor i kuća od ukupno 891 m[2] , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nema odlučnih i dostatnih razloga pa se ne može ispitati. Tužitelj je određujući činjeničnu osnovu toga zahtjeva tvrdio da je on vlasnik predmetne nekretnine jer je vlasništvo prešlo na tuženika na temelju ništetnog aneksa. Imajući na umu da je ugovor o zajmu sa sporazumom o prijenosu prava vlasništva na nekretninama radi osiguranja tražbine od 11. lipnja 2012. utvrđen ništetnim jer je utvrđeno da je riječ o zelenaškom ugovoru u kojem identitet ugovaratelja nije bio sporan zbog pogrešno naznačenog OIB [osobni identifikacijski broj]a tužitelja, aneks ugovora kojim stranke ispravljaju nesporni identitet tužitelja, pod pretpostavkom da je zaista riječ o ništetnom ili nepostojećem aneksu, a što je na sudu prvog stupnja da utvrdi u ponovljenom postupku, nema značaj toga da bi tužitelj zbog ništetnosti aneksa kojim je promijenjen OIB postao vlasnikom sporne nekretnine, a što u biti traži tužbom. Drugim riječima, činjenica da tužitelj nije potpisao aneks ugovora kojim je promijenjen OIB stranke naveden u ugovoru nije osnova za utvrđenje njegova prava vlasništva.

14. Zbog počinjenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 6. i 11. ZPP-a, na temelju članka 369. stavka 1. ZPP-a ukinuta je prvostupanjska presuda i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

15. Odluka o ostavljanju odluke o troškovima parničnog postupka za konačnu odluku temelji se na članku 166. stavku 3. ZPP-a.

16. U ponovljenom će postupku sud prvog stupnja održati novu glavnu raspravu i izvesti predloženi dokaz grafološkim vještačenjem te će ovisno o rezultatima dokazivanja odlučiti o tužbenim zahtjevima i pritom razmotriti shvaćanja drugostupanjskog suda o primjeni materijalnog prava koja su u ovom rješenju naznačena u skladu s člankom 375. stavkom 4. ZPP-a. Za nove će odluke o oba tužbena zahtjeva dati jasne, odlučne i dostatne razloge iz kojih će se te odluka moći ispitati. Isto tako, sud prvog stupnja će u povodu pravovremenog prigovora tuženika o kojem nije odlučio, do zaključenja raspravljanja u ponovljenom postupku rješenjem odrediti vrijednost predmeta spora. U novoj će odluci ujedno odlučiti o svim troškovima postupka.

U Varaždinu 20. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dijana Hofer