REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-4980/2023-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivani Horvat, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ankice Zorić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ŠT iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Iva Žuvanić Štambuk, iz Zagreba, Ulica Matice Hrvatske 2, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za politički sustav i opću upravu, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 49, radi zahtjeva za upis činjenice smrti u maticu umrlih, 20. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprava za politički sustav i opću upravu, Sektor za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Služba za državne matice, KLASA: UP/II-223-03/23-01/05, URBROJ: 514-07-03-01/2-23-2 od 4. rujna 2023., te zahtjev za naknadu troška ovog upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko pravne poslove Grada Zagreba, IV Područnog odsjeka Medveščak, KLASA: UP/I-223-06/23-001/800, URBROJ:251- 04-21/5-23-2 od 2. lipnja 2023., kojim je odbijen zahtjev za upis činjenice smrti u Maticu umrlih u Republici Hrvatskoj, ŠTM, koja je umrla **.**.2021. u Grčkoj.
2. U tužbi i tijekom spora tužiteljica osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi kako je ŠTM rođena **.**.1944. u [adresa], te umrla u Grčkoj u mjestu Solun, 21. kolovoza 2021., da je činjenica smrti upisana u grčkoj Matici umrlih, te spisu prileži smrtni list kao dokaz smrti. Navodi kako u hrvatskim maticama nije bila upisana činjenica drugog sklopljenog braka sa grčkim državljaninom JT koji je danas također pokojni, a putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, tužiteljica je pribavila vjenčani i smrtni list za pokojnog drugog supruga te iz pribavljene dokumentacije proizlazi da je drugi brak ŠTM, prestao smrću bračnog druga JT koji je umro **.**.1994. Smatra kako donošenjem osporavanog rješenja zbog činjenica da u hrvatskim maticama nije upisana činjenica drugog braka tužiteljice, ignorira treću glavu drugog dijela ZUP-a koja se u članku 58. do 70 bavi upravo dokazivanjem činjenica. Smatra kako je dostavljenim dokazima dokazala identitet pokojne ŠTM te činjenicu njezine smrti, a osporavano rješenje nije svrhovito niti zakonito, te je protivno načelu utvrđivanja materijalne istine iz članka 8. ZUP-a. Poziva se na odredbu članka 18. Zakona o državnim maticama, te smatra da tuženik postupa protivno odredbi članka 33. stavka 1. Zakona o državnim maticama. Smatra kako opisano postupanje upravnog tijela dovodi do pravne nesigurnosti, jer se ne može pokrenuti ostavinski postupak. Naime, ŠTM napisala je oporuku na hrvatskom jeziku, te se njezina imovina nalazi u Hrvatskoj, a za provođenje ostavinskog postupka, nadležan je sud u Republici Hrvatskoj. Budući da je za [adresa] ŠTM još uvijek živa, predmetni ostavinski postupak nije moguće provesti.
3. Predlaže provesti dokaz saslušanja tužiteljice na okolnost da je ŠTM preminula.
4. Predlaže da Sud tužbeni zahtjev usvoji i poništi osporavano i prvostupanjsko rješenje, te upiše činjenicu smrti ŠTM u Maticu umrlih.
5. Tuženik u odgovoru ostaje kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja te u bitnome navodi kako sukladno članku 40. stavku 1. Zakona o državnim maticama jasno proizlazi da se upis činjenice koja je predmet ovog postupka, može se izvršiti samo ukoliko su podaci iskazani u izvatku inozemnog tijela istovjetni s podacima u evidenciji o hrvatskom državljanstvu za pokojnu osobu. S obzirom da u knjigu državljana i Maticu rođenih upisana osoba ŠTM dok je na dostavljenom inozemnom izvatku iz matice umrlih upisana osoba drugačijeg imena koje je u potpunosti različito od onog koje je upisano u državnim maticama u Republici Hrvatskoj, evidentno je da postoje razlike u osobnom imenu osobe te iz tog razloga nije moguće izvršiti upis imenovane u Maticu umrlih u Republici Hrvatskoj, a osim navedenog, činjenica je da s obzirom na to prethodno nije moguće niti kroz Maticu rođenih imenovane provesti bilješku o drugom braku u prestanku istog. Još jednom ukazuje na zakonsku odredbu da se činjenica smrt nastale u inozemstvu upisuje u državne matice u Republici Hrvatskoj isključivo na temelju inozemne isprave, a ne kao što to tužiteljica smatra da bi o osobnom imenu pokojnice trebalo saslušati svjedoke. Također da su točne tvrdnje tužiteljice da je matičar odgovaran za točno i pravilno vođenje državnih matica i upravo iz tog razloga matičar može upisati u državne matice činjenice nastale iz inozemstva na temelju inozemnih isprava koje sadrži identične osobne podatke o osobi koje su upisane u državnim maticama u Republici Hrvatskoj. Ukoliko osobni podaci nisu identični, nije moguće izvršiti upis na temelju inozemne isprave, jer to nisu točni podaci, a o čemu se upravo u konkretnom predmetu radi. Upućuje da nastalu razliku u osobnom imenu pokojnice, tužiteljica ispravi pred nadležnim tijelima Grčke na temelju isprava izdanih u Republici Hrvatskoj, te nakon ispravka inozemnih isprava i usklađivanja imena s imenom koje pokojnica ima u Republici Hrvatskoj, bilo bi moguće izvršiti upis činjenice smrti imenovane u Matici umrlih. Upućuje na presudu Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj Us I-739/20 i presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Usž-2591/21.
6. Stoga predlaže sud tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.
7. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja Sud je izvršio uvid u spis, kao i spis tuženika koji sadrži podatke o činjeničnom stanju utvrđenom u upravnom postupku te je održao usmenu i javnu raspravu.
8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud ocjenjuje da je tužbeni zahtjev osnovan.
9. Člankom 40. stavkom 1. Zakona o državnim maticama (Narodne novine, broj: 96/93, 76/13, 98/19, 133/22) propisano je da se upis činjenice rođenja, sklapanja braka ili smrti hrvatskih državljana nastalih u inozemstvu, obavlja na temelju izvatka iz državne matice inozemnog tijela.
10. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenih sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je tužiteljica podnijela zahtjev za upis u Maticu umrlih činjenicu smrti za JTM, umrle **.**.2021. u Solunu, Grčka.
11. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenih sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je u Knjizi državljana u Matici rođenih u [adresa] upisana osoba imena ŠTM.
12. Budući da na dokumentaciji inozemnog tijela (izvadak iz Matice umrlih, vjenčani list i dr.) nije navedena osoba ŠTM, već LTM, a budući da podaci iz izvatka državne matice inozemnog tijela, nisu identični podacima u državnim maticama Republike Hrvatske, sukladno odredbi članka 40. nisu bili ispunjeni uvjeti za upis smrti u konkretnom slučaju.
13. Pri tome je pravilno poučena tužiteljica da nastalu razliku u osobnom imenu pokojnice, ispravi pred nadležnim tijelima Grčke, a na temelju isprava izdanih u Republici Hrvatskoj, odnosno državi rođenja pokojnice, nakon čega bi bilo moguće izvršiti upis činjenice smrti imenovane u Maticu umrlih. Također, tuženik se pravilno poziva na pravna stajališta vezana uz mogućnost promjene podataka u državnim maticama izraženih u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-2591/21 od 11. studenoga 2021.
14. Kraj takvog stanja stvari, sud je ocijenio nesvrsishodnim dokazni prijedlog da se saslušanjem tužiteljice utvrđuje okolnost da je ŠTM, preminula, te je stoga predmetni dokazni prijedlog odbio.
15. Kako je sud osporavano rješenje ocijenio zakonitim, valjalo je, temeljem odredbe članka 16. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, 36/24, dalje – ZUS), odlučiti kao u izreci, pri čemu se odluka o trošku temelji na odredbi članka 147. istog Zakona.
U Zagrebu 20. svibnja 2026.
Sudac:
Ivana Horvat
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. Odvjetnica Iva Žuvanić Štambuk – e- komunikacijom
2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH – e-komunikacijom
3. U spis
