Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Stalna služba u Đurđevcu
Đurđevac, Đure Basaričeka 12
Poslovni broj: P-72/2024-26
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, po sutkinji Marini Rengel Brlečić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JADRANSKI NAFTOVOD d.d., OIB: 89018712265, Zagreb, Miramarska cesta 24, kojeg zastupa punomoćnik Maro Mihočević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mihočević & Bajs d.o.o., Zagreb, protiv tuženika JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi služnosti na nekretninama, nakon zaključene javne i glavne rasprave dana 5. svibnja 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika i odluke objavljene dana 19. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužitelj JADRANSKI NAFTOVOD, dioničko društvo, OIB: 89018712265, Zagreb, Miramarska cesta 24, stekao pravo stvarne služnosti radi redovitog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru 5 metara lijevo i desno od osi cjevovoda koje uključuje pregled trase, redovito održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama i otklanjanja štetnih posljedica nastalih uslijed havarije na kčbr. [katastarska čestica], oznake zemljišta NOVE LIVADA, površine 1424 m², upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Koprivnici, Zemljišnoknjižnog odjela Đurđevac, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kojom česticom prolazi cjevovod u dužini od 8,46 metara u smjeru jug – sjever, ulazi na česticu na južnoj međi na udaljenosti od 85,56 metara od istočne međe i izlazi na sjevernoj međi na udaljenosti od 83,58 metara od istočne međe s pojasom služnosti površine 85 m² sa širinom 10 metara, po 5 metara od osi cjevovoda na svaku stranu.
II. Nalaže se ispravak upisa prava stvarne služnosti radi redovitog i izvanrednog održavanja naftovoda koje uključuje pregled trase, redovito održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama i otklanjanja štetnih posljedica nastalih uslijed havarije na kčbr. [katastarska čestica], oznake zemljišta NOVE LIVADA, površine 1424 m², upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Koprivnici, Zemljišnoknjižnog odjela Đurđevac, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kojom česticom prolazi cjevovod u dužini od 8,46 metara u smjeru jug – sjever, ulazi na česticu na južnoj međi na udaljenosti od 85,56 metara od istočne međe i izlazi na sjevernoj međi na udaljenosti od 83,58 metara od istočne međe s pojasom služnosti površine 85 m² sa širinom 10 metara, po 5 metara od osi cjevovoda na svaku stranu, upisom tog prava za korist tužitelja JADRANSKI NAFTOVOD, dioničko društvo, OIB: 89018712265, Zagreb, Miramarska cesta 24.
III. Nalaže se tuženiku JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknaditi tužitelju JADRANSKI NAFTOVOD, dioničko društvo, OIB: 89018712265, Zagreb, Miramarska cesta 24, troškove parničnog postupka u iznosu od 2.343,16 eura (slovima: dvije tisuće tristo četrdeset tri eura i šesnaest centi), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 19. svibnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1.1. Tužitelj je dana 23. veljače 2024. protiv tuženika podnio tužbu radi utvrđenja prava služnosti na nekretninama naznačenim u izreci presude i ispravka upisa u zemljišnim knjigama.
1.2. Tužitelj je u tužbi naveo da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Koprivnici, Zemljišnoknjižnog odjela Đurđevac, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana zk.č.br. 4080/2, oznake zemljišta LIVADA U NOVIMA, površine 396 čhv. Kao vlasnik predmetne nekretnine upisan je tuženik. Tužitelj je na predmetnoj nekretnini kao poslužnoj dosjelošću stekao pravo stvarne služnosti radi redovitog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru 5 metara lijevo i desno od osi cjevovoda, koje uključuje pregled trase, redovito održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama i otklanjanje štetnih posljedica nastalih uslijed havarije. Radi upisa navedenog prava tužitelj je kod naslovnog suda, Stalne službe u Đurđevcu 13. listopada 2021. podnio prijedlog radi otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka. Rješenjem navedenog suda poslovni broj Z-9907/2021 od 7. srpnja 2022. otvoren je pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak. Rješenjem istog suda poslovni broj Z- 1294/2024 od 7. veljače 2024. odbijen je tužiteljev prijedlog za upis prava stvarne služnost opisanog sadržaja te je zemljišnoknjižnom odjelu tog suda naloženo da u zemljišnoj knjizi, po proteku roka od 30 dana od dana uredne dostave tog rješenja, izbriše zabilježbu otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka na nekretnini iz tužbe. Navedeno rješenje je nezakonito iz razloga što je isto utemeljeno na stavu suda da se radi o zakonskoj služnosti koja se isključivo može ustanoviti kroz postupak izvlaštenja, a ne putem dosjelosti. Takav stav suda protivan je odredbama Zakona o energiji, Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te ustaljenoj sudskoj praksi hrvatskih sudova, uključujući i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Pravnom predniku tužitelja, JUGOSLAVENSKOM NAFTOVODU, poduzeću za prijevoz nafte, 28. lipnja 1982. izdana je uporabna dozvola broj: [broj dozvole] kojim mu je dopuštena upotreba izgrađenog naftovoda koji prolazi nekretninom tuženika. Da se naftovod nalazi na nekretnini tuženika proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u koji je upisana predmetna nekretnina te iz izvoda iz katastarskog plana s ucrtanom trasom naftovoda, izrađenog po geodetima tužitelja. Navedenu činjenicu tuženik nije niti sporio u tijeku zemljišnoknjižnog postupka. Tužitelj je najkasnije od 1982. godine do danas u odnosu na tuženikovu nekretninu kao poslužnu u posjedu prava služnosti sa sadržajem opisanim kao pod toč. II tužbe na način da predmetni naftovod koji prolazi nekretninom tuženika redovito pregledava i održava, organizira i provodi sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti naftovod, popravlja naftovod i pripadajuće podzemne instalacije te otklanja štetne posljedice djelovanja naftovoda. Tužitelj je zakonit posjednik opisanog prava služnosti jer su mu za upotrebu naftovoda koji prolazi tuženikovom nekretninom na kojoj tužitelj vrši posjedovne čine izdane odgovarajuće dozvole. Tužitelj je pošteni posjednik predmetnog prava služnosti jer mu tuženik niti itko drugi nikada nije osporio da se koristi naftovodom, da isti pregledava, održava, popravlja i otklanja štetu nastalu od naftovoda. Tužitelj je istiniti posjednik predmetnog prava služnosti jer sadržaj služnosti nije izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva, već na temelju izdanih mu odgovarajućih dozvola. Odredbom čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (nastavno: ZV) određeno je da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Odredbom čl. 228. st. 1. ZV-a određeno je da će se neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovati kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti; inače samo kad tako odredi posebni zakon. Obzirom je tužitelj kao zakonit, istinit i pošten posjednik izvršavao sadržaj prava stvarne služnosti opisan kao pod toč. II tužbe kroz zakonom propisano vrijeme od 20 godina, to je tužitelj danom isteka navedenog vremenskog razdoblja stekao pravo stvarne služnosti predmetnog sadržaja. Tuženik niti navedenu činjenicu nije sporio u tijeku zemljišnoknjižnog postupka. Zaključno, u odnosu na prostorni obuhvat stečenog prava stvarne služnosti, tužitelj ukazuje na odredbu čl. 8. Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport ("Službeni list SFRJ" broj 26/85, u daljnjem tekstu: Pravilnik) kojom je propisano da je u pojasu širokome 5 m s jedne i s druge strane računajući od osi cjevovoda zabranjeno saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m. Povod za podnošenje tužbe tužitelj je imao upravo zato što je rješenjem Općinskog suda u Koprivnici, Stalne službe u Đurđevcu poslovni broj Z-1294/2024 od 7. veljače 2024. odbijen njegov prijedlog za upis prava stvarne služnosti iz toč. III tužbe u njegovu korist te je upućen svoje pravo ostvarivati u parnici. Obzirom na navedeno, tužitelj je podnio predmetnu tužbu kako bi zaštitio svoja prava.
1.3. Stoga je tužitelj predložio prihvatiti tužbeni zahtjev, a kao dokaz je priložio izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stranica 6-7 spisa), rješenje Općinskog suda u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, poslovni broj Z-9907/2021-4 od 7. srpnja 2022. (8-11), rješenje Općinskog suda u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, poslovni broj Z-1294/2024, Z-9907/2021-9 od 7. veljače 2024. (12-17), izvadak iz sudskog registra (18-27), Potvrdu Trgovačkog suda u Zagrebu, broj R3-10668/17 (28- 32), rješenje Republičkog komiteta za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline od 28. lipnja 1982. (33-37), rješenje Općinskog sekretarijata za privredu od 20. lipnja 1977. (38-59), izvod iz katastarskog plana s ucrtanom trasom plinovoda (60). Tijekom postupka tužitelj je kao dokaz u spis priložio sporazum o naknadi štete (92), narudžbu broj 24-0220-000078 (93-100), mjesečni pregled trasa (101-102).
2.1. Tuženiku je tužba s prilozima dostavljena radi davanja odgovora na tužbu te je tuženik ovo sudsko pismeno uredno primio dana 26. travnja 2024. ali u određenom mu roku, kao niti do zaključenja glavne rasprave, tuženik odgovor na tužbu nije dao. Također, iako uredno pozvan, tuženik se nije odazvao na pripremno ročište održano dana 15. siječnja 2025.
3. U predmetnom postupku bilo je potrebno utvrditi da li je tužitelj stekao pravo stvarne služnosti na nekretninama tuženika.
4. Radi utvrđenja navedene činjenice, u svrhu dokazivanja pročitan je sadržaj izvatka iz zemljišnih knjiga za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 6-7), rješenje Općinskog suda u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-9907/2021- 4 od 7. srpnja 2022. (8-11), rješenje Općinskog suda u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-1294/2024 (9907/2021-9) od 7. veljače 2024. (12-17), izvadak iz sudskog registra za tužitelja (18-27), potvrda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj R3-10668/17 (28-32), rješenje Republičkog komiteta za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline od 28. lipnja 1982. (33-37), rješenje Općinskog sekretarijata za privredu od 20. lipnja 1977. (38-59), izvod iz kopije plana (60), Sporazum o naknadi štete (92), narudžba broj 24-0220- 000078 (93-100), mjesečni pregled trasa (101-102), izvadak iz BZP-a za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (124-125), iskaza geodetskog vještaka Tihomira Husnjaka dan na očevidu održanom 20. siječnja 2026. (132-133), izvršen je uvid u ispis s Geoportala (134) te je pročitan ovosudni spis broj Z-9907/2021.
5. Sud je savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), te je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.
6. Uvidom u rješenje Republičkog komiteta za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline broj: UP/I-08-289/1981 od 28. lipnja 1982. utvrđeno je da se pravnom predniku tužitelja Jugoslavenskom naftovodu dozvoljava upotreba izgrađenih objekata, između ostalih na terminalu Virje, te ovo rješenje predstavlja uporabnu dozvolu za predmetni naftovod tužitelja.
7. Uvidom u Sporazum o naknadi štete sastavljen dana 15. prosinca 1978. u [adresa] utvrđeno je da se tužitelj obvezao u roku od 30 dana platiti vlasniku kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] OŽ iz [adresa], naknadu štete u iznosu od 309,60 dinara.
8.1. Uvidom u ovosudni spis br. Z-9907/2021 utvrđeno je kako je povodom prijedloga predlagatelja, ovdje tužitelja, od 13. listopada 2021., ovaj sud Rješenjem broj Z- 9907/2021-4 od 7. srpnja 2022., otvorio je pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak za kčbr. [katastarska čestica] livada u Novima sa 396 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika u cijelosti. Oglas o otvaranju postupka je objavljen na e-Oglasnoj ploči ovog suda te oglasnoj ploči Područnog ureda za katastar Koprivnica, Ispostava Đurđevac i Općine Molve na čijem se području predmetne nekretnine nalaze. Predmetno rješenje o otvaranju ispravnog postupka uredno je dostavljeno i protustranci, ovdje tuženiku, dana 18. kolovoza 2022., rješenje je preuzela supruga CŽ, čime se dostava smatra urednom protekom 30 dana, sukladno odredbi čl. 137. st. 5. i 6. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19, 128/22, 155/23, 127/24, u daljnjem tekstu: ZZK). Prijava i prigovora povodom oglasa za otvaranje ovog postupka nije bilo osim prijedloga predlagatelja koji se ima smatrati prijavom u smislu odredbe čl. 196. ZZK. Dakle, niti tuženik nije izjavio prigovor na pokretanje dotičnog pojedinačnog ispravnog postupka.
8.2. Rješenjem br. Z-1294/2024 (Z-9907/2021-9) odbijen je prijedlog predlagatelja sa sljedećim obrazloženjem. Prema odredbi čl. 40. st. 1. Zakona o energiji ("Narodne novine" broj 120/12, 14/14, 95/15, 102/15 i 68/18 – dalje: ZE), energetski subjekt ima pravo koristiti nekretnine koje nisu u njegovom vlasništvu za izgradnju i održavanje mreža, odnosno sustava koji služe za prijenos, odnosno transport i distribuciju energije u skladu s posebnim propisima, dok je odredbom čl. 4. st. 2. ZE propisano da je izgradnja energetskih objekata, njihovo održavanje i korištenje te obavljanje energetskih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Pravne i fizičke osobe dužne su energetskom subjektu omogućiti pristup na njihove nekretnine na kojima su izgrađeni objekti, uređaji, mreža, odnosno sustavi energetskog subjekta radi njihovog pregleda i održavanja te sječe drveća i drugog raslinja koje ugrožava ove objekte, uređaje, mrežu ili sustav (čl. 40. st. 2. ZE). Pravne i fizičke osobe dužne su energetskom subjektu omogućiti pristup mjernim uređajima koji se nalaze na njihovim nekretninama te ne smiju sprječavati energetskog subjekta da isključi mjerne uređaje ili druge uređaje energetskog sustava (čl. 40. st. 3. ZE). Pravne i fizičke osobe iz čl. 40. st. 2. i 3. ZE imaju pravo na naknadu, odnosu naknadu štete prema općim propisima. Odredbom čl. 185. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV) propisano je da određuje li neki posebni zakon da pod određenim pretpostavkama neke služnosti terete one stvari glede kojih su te pretpostavke ispunjene (zakonske služnosti) to su zakonska ograničenja prava vlasništva, pa se na njih ne primjenjuju pravila o služnostima, ako zakonom nije drukčije određeno. Navodi se da je predlagatelj nedvojbeno energetski subjekt jer je pravna osoba koja obavlja jednu ili više energetskih djelatnosti i ima dozvolu za obavljanje energetskih djelatnosti (čl. 3. st. 1. točka 5. ZE). Pravo predlagatelja kao energetskog subjekta da koristi predmetnu nekretninu koja nije njegovo vlasništvo za izgradnju i održavanje mreža, odnosno sustava koji služe za prijenos, odnosno transport i distribuciju energije u skladu s posebnim propisima, propisano je odredbom čl. 40. st. 1. ZE. Iz navedenog proizlazi da se u predmetnoj stvari radi o javnopravnim ograničenjima prava vlasništva, odnosno da se radi o zakonskoj služnosti koja je definirana odredbom čl. 185. ZV. Zakonske služnosti su vrsta javnopravnog ograničenja prava vlasništva te kao takve spadaju u širu grupaciju u kojoj se još nalaze izvlaštenje, arondacija te komasacija. Radi se o institutu upravnog prava kojim se vlasnika određene nekretnine obvezuje na neko trpljenje i propuštanje, pri čemu navedena obveza mora biti ustanovljena u javnom interesu. Postoje dva načina zasnivanja ovog ograničenja prava vlasništva. Tako zakonska služnost može postojati ipso iure, u kojem slučaju nije potrebno donositi posebni rješenje o njenom osnivanju nego je dovoljno da je njeno postojanje propisano zakonom. S druge strane, zakon može dati ovlast određenom javnopravnom tijelu da pod propisanim pretpostavkama ustanovi zakonsku služnost., u kojem slučaju se donosi konstitutivno rješenje. Služnosti nastale na temelju zakona (dosjelost) i zakonska služnost predstavljaju dva različita instituta. Služnost je stvarno pravo na tuđoj stvari, dok je zakonska služnost javnopravno ograničenje vlasništva koje se osniva u javnom interesu. Kako zakonske služnosti nisu služnosti u smislu građanskog prava jasno je istaknuo i zakonodavac u odredbi čl. 185. ZV, u kojoj je zakonodavac utvrdio da su zakonske služnosti zakonska ograničenja prava vlasništva, pa se na njih ne primjenjuju pravila o služnostima, ako zakonom nije drukčije određeno. Zakonska služnost kao vrsta javnopravnog ograničenja prava vlasništva stječe se u postupku i na način izvlaštenja, što propisuju odredbe Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine" broj 74/14, 69/17 i 98/19 – dalje: ZI), kao i ranije važeće odredbe Zakona o izvlaštenju ("Narodne novine" broj 9/94, 35/94, 112/00, 114/01, 79/06, 45/11, 34/12 i 74/14), odnosno odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Narodne novine" broj 10/78, 5/80, 30/82, 28/87, 39/88, 71/91, 73/91, 26/93 i 9/94), kao i Zakona o eksproprijaciji ("Službeni list SFRJ" broj 11/68, 30/68 i 32/70 i "Narodne novine" broj 53/71 i 52/73). Prema odredbi čl. 2. st. 1. ZI nekretnina se može izvlastiti ako posebnim zakonom nije drukčije propisano kada je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske, kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine za koju se namjera predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način, a nekretnina se u smislu čl. 2. st. 1. ZI može izvlastiti radi izgradnje energetskih objekata, što naftovodi i plinovodi jesu (čl. 3. st. 1. točka 4. ZE). Osim potpunog izvlaštenja, odredbom čl. 6. ZI propisano je i nepotpuno izvlaštenje. Nepotpunim izvlaštenjem ograničava se prava vlasništva na nekretnini ustanovljenjem zakupa ili ustanovljenjem služnosti. Ako se nepotpunim izvlaštenjem ograničava prava vlasništva na nekretnini ustanovljenjem služnosti, rješenjem kojim se prihvaća prijedlog za nepotpuno izvlaštenje ustanovljenjem služnosti sadrži i naznaku dijela nekretnine na kojem se ustanovljava služnost (čl. 37. st. 3. ZI). Naknada za ustanovljenje služnosti određuje se u iznosu za koji je zbog ustanovljena služnosti umanjena tržišna vrijednost nekretnine (čl. 51. st. 1. ZI). Upis služnosti upisati će se u zemljišnu knjigu na zahtjev korisnika izvlaštenja ili vlasnika nekretnine na temelju pravomoćnog rješenja o izvlaštenju i dokaza o isplaćenoj naknadi u iznosu određenom rješenjem o izvlaštenju (čl. 56. ZI).
8.3. Iz sadržaja navedenih odredbi ZE, ZI i ZV zemljišnoknjižni sud je utvrdio da je upis služnosti koju predlaže predlagatelj moguć samo na temelju odluke upravnog tijela donesenog u postupku nepotpunog izvlaštenja i to nakon što je vlasniku nekretnine isplaćena naknada u iznosu određenom rješenjem o izvlaštenju. Budući da se radi o zakonskoj služnosti koje predstavlja zakonsko ograničenje prava vlasništva, na zakonsku služnost se ne primjenjuju pravila o služnostima, ako zakonom nije drugačije određeno, a u konkretnom slučaju zakonom nije drugačije određeno. Kako se u slučaju javnopravnog ograničenja prava vlasništva stjecanjem služnosti radi o zakonskoj služnosti na koje se ne primjenjuju pravila o služnosti, služnost koju predlagatelj predlaže uknjižiti na tuđim nekretninama moguće je steći samo na temelju rješenja javnopravnog tijela o nepotpunom izvlaštenju, ali ne i na druge načine na temelju kojih se služnost osniva u korist građanskopravnog, u pravilu susjedskog vlasništva. Na temelju navedenog, sud utvrđuje da predlagatelj nije priložio ispravu (odluku upravnog tijela o nepotpunom izvlaštenju) iz koje bi proizlazilo da je ustanovljena služnost koju predlagatelj predlaže uknjižiti, niti je priložio dokaz da bi vlasniku nekretnine bila isplaćena naknada za nepotpuno izvlaštenje. Predlagateljevom predniku je rješenjem Općinskog sekretarijata za privredu Općine Đurđevac od 20. lipnja 1977. ustanovljeno pravo služnosti radi izgradnje naftovoda na nekretnini koja je predmet postupka, ali ne i pravo služnosti radi redovitog i izvanrednog održavanja naftovoda na način kako to predlagatelj predlaže. Zemljišnoknjižni sud je smatrao da se u konkretnom slučaju radi o zakonskoj služnosti koja se ne može steći dosjelošću, jer se kod zakonskih ograničenja prava vlasništva ne primjenjuju pravila o služnostima budući da u konkretnom slučaju zakonom nije drugačije određeno, pa je zaključio kako je predlagateljev prijedlog neosnovan.
9. Dana 20. siječnja 2026. održan je očevid na nekretnini koja je predmet ovog parničnog postupka uz sudjelovanje geodetskog vještaka Tihomira Husnjaka koji je po nalogu suda identificirao nekretninu te trasu cjevovoda tužitelja koji po istima prolazi. Tako je po nalazu i mišljenju sudskog vještaka utvrđeno da je identificirao kčbr. [katastarska čestica] livada Nove sa 1424 m2, upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da preko preko predmetne nekretnine prolazi trasa cjevovoda tužitelja. Predmetna čestica proteže se u smjeru zapad – istok, a u naravi je livada. Vještak je iskazao da cjevovod prolazi česticom u smjeru jug – sjever, ulazi na česticu na južnoj međi na udaljenosti od 85,56 metra od istočne međe i izlazi na sjevernoj međi na udaljenosti od 83,58 metra od istočne međe. Česticom prolazi u dužini od 8,46 metara, a pojas služnosti iznosi 85 m² sa širinom 10 metara, po 5 metara od osi cjevovoda na svaku stranu.
10. Nakon identifikacije nekretnine od strane geodetskog vještaka, sudska komisija izvršila je pregled nekretnine koja je vidljiva s poljskog puta te je pritom utvrđeno da je čestica u naravi livada i djelomično šikara, na istoj nema vidljivih brojčanih oznaka cjevovoda tužitelja, ali je oznaka vidljiva na susjednoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
11. Sukladno utvrđenjima sudskog vještaka, tužitelj je podneskom od 3. veljače 2026. specificirao svoj tužbeni zahtjev na način da je u istom detaljno opisan tok cjevovoda koji po nekretnini tuženika prolazi s točnim naznakama trase i udaljenosti istog od svake pojedine međe predmetne nekretnine.
12. Analizirajući provedene dokaze, sud zaključuje da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava služnosti radi redovnog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru 5 (pet) metara lijevo i desno od osi cjevovoda koje uključuje pregled trase, redovno održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama, otklanjanje štetnih posljedica nastalih uslijed havarije, sve prema kopiji plana s ucrtanom trasom naftovoda koji prolazi česticom kako je to opisano u nalazu sudskog vještaka, sve za korist tužitelja.
13. Iz provedenih dokaza, prvenstveno priložene dokumentacije tužitelja, vidljivo je kako je izgradnja predmetnih vodova vršena prije 40 godina i to temeljem suglasnosti prijašnjih vlasnika, dok je iz Rješenja Općinskog sekretarijata za privredu Broj: UP/I- 02-1093/1-1977 od 20. lipnja 1977. vidljivo kako je istim pravni prednik tužitelja ishodio ustanovljavanje prava služnosti radi izgradnje naftovoda te se pravo stvarne služnosti se od tada neprekidno koristi i ostvaruje. Dakle, radi se o pravu služnosti tuženika koje je nastalo daleko prije stupanja na snagu Zakona o energiji (Narodne novine, broj 120/12, 14/14, 95/15, 102/15 i 68/18 - dalje: ZE), na odredbe kojeg zakona se zemljišnoknjižni sud pozvao u odluci br. Z-1294/2024 (Z-9907/2021-9), jer je u vrijeme stjecanja odnosno osnivanja prava stvarne služnosti na nekretninama bilo definirano odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Službeni list SFRJ 26/86 ).
14. Na temelju provedenih dokaza sud je ocijenio da su sva pitanja dovoljno raspravljena te je, sukladno obrazloženju, valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti. Protim je nužno napomenuti da tuženik ni na koji način nije osporio tužbeni zahtjev tužitelja, te se nije odazvao niti na zakazani očevid niti ročište glavne rasprave održano na sudu, iako je i na iste bio uredno pozvan.
15.1. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a, s obzirom da je tužitelj uspio s konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u cijelosti, pa mu je tuženik dužan nadoknaditi troškove postupka koji su bili potrebni za vođenje parnice. Sud je priznao tužitelju kao potrebne za vođenje postupka zatražene troškove sukladno vrijednosti predmeta spora, a koji se odnose na troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav tužbe 200,00 eura, sukladno Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, 107/25, dalje: Tarifa), zastupanje na ročištu dana 15. siječnja 2025. u iznosu od 100,00 eura sukladno Tbr. 9.2. Tarife, uvećano za trošak izbivanja iz mjesta pisarnice za 3 sata u iznosu od 150,00 eura sukladno Tbr. 39. Tarife, sastav podneska od 30. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 eura sukladno Tbr. 8.1. Tarife, zastupanje na očevidu dana 20. siječnja 2026. u iznosu od 200,00 eura sukladno Tbr. 9.7. Tarife, uvećano za trošak izbivanja iz mjesta pisarnice za 3 sata u iznosu od 150,00 eura sukladno Tbr. 39. Tarife, sastav podneska od 3. veljače 2026. u iznosu od 200,00 eura sukladno Tbr. 8.1. Tarife, zastupanje na ročištu dana 5. svibnja 2026. u iznosu od 200,00 eura sukladno Tbr. 9.1. Tarife, uvećano za trošak izbivanja iz mjesta pisarnice za 3 sata u iznosu od 150,00 eura sukladno Tbr. 39. Tarife, sve uvećano za PDV u iznosu od 387,50 eura sukladno Tbr. 46. Tarife, predujam za vještačenje u iznosu od 299,48 eura, sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 53,09 eura i sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 53,09 eura, što ukupno čini iznos od 2.343,16 eura.
15.2. U pogledu priznanja troškova punomoćnika tužitelja radi izbivanja iz pisarnice za vrijeme putovanja, napominje se kako put iz sjedišta pisarnice punomoćnika tužitelja, dakle iz Zagreba, do sjedišta Općinskog suda u Koprivnici, Stalne službe u Đurđevcu i lokacije nekretnina, traje nešto manje od sat i pol vremena, a ročište održano dana 15. siječnja 2025. trajalo je 9 minuta, očevid održan dana 20. siječnja 2026. trajao je 10 minuta, dok je ročište održano dana 5. svibnja 2026. trajalo 11 minuta. Temeljem navedenog riješeno je kao u točki III. presude.
15.3. Tužitelju se ne priznaju troškovi podnesaka od 11. ožujka 2024., 27. kolovoza 2025. i 7. listopada 2025. jer isti nisu bili potrebni za vođenje ove parnice, te zastupanja na ročištima u zatraženim iznosima od po 450,00 eura već u iznosima kako je gore detaljno obrazloženo sukladno citiranim odredbama Tarife. Ne priznaje se niti trošak pristupa na ročište radi objave i uručenja presude jer punomoćnik tužitelja istome nije pristupio.
16. Temeljem navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
Đurđevac, 19. svibnja 2026.
Sutkinja
Marina Rengel Brlečić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude i rješenja.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda i rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude i rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda i rješenje objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda i rješenje objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. ZPP-a).
Dostaviti:
1. Odvjetnik Maro Mihočević, Odvjetničko društvo Mihočević & Bajs, Zagreb
2. JŽ, [adresa]
