REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
R1-447/24-13
Split, Gundulićeva 27
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Marici Lović kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku po prijedlogu predlagatelja OO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić, Vrdoljak & Partneri, naspram protustranaka pod 1. KO, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Močiću, odvjetniku u Splitu i pod 2. EO, OIB. 09507983730, [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, izvanraspravno 19. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Ne dopušta se stupanje u ovaj izvanparnični postupak ĐO na mjesto protustranke pod 2. EO.
II. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja koji je zaprimljen kod ovog suda 28. svibnja 2019. radi razvrgnuća suvlasničke zajednice naspram protustranaka KO i EO.
III. Dužan je predlagatelj u roku od 15 dana naknaditi protustranci pod 1. trošak ovog postupka u iznosu od 4.375,00 eura ,dok se za više traženo u iznosu od 3.322,75 trošak odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužba tužitelja OO (u daljnjem tekstu predlagatelj) zaprimljena je kod ovog suda 28. svibnja 2019. protiv tuženika pod 1. KO ( u daljnjem tekstu protustranka pod 1.) i pod 2. EO ( u daljnjem tekstu protustranka pod 2.) te se u istoj navodi da su nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 16787 i čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 6592 K. O. [katastarska općina], uknjižene kao suvlasništvo stranaka, međutim stvarni vlasnik posebnog dijela iste nekretnine da je predlagatelj koji da je ishodio i Potvrdu nadležnog upravnog odjela Grada Splita. Predlagatelj da je u više navrata pozivao protustranke da se predmet riješi dogovorom i da se provede etažiranje, na što da su se protustranke oglušile pa da stoga predlaže razvrgnuti postojeću suvlasničku zajednicu na predmetnoj nekretnini na način da se kao isključivo etažno vlasništvo upiše u korist predlagatelja na dvoetažnom stanu broj 1., položenom na prizemlju i potkrovlju stambene zgrade izgrađene na ZK čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 6592 K. O. [katastarska općina].
2. U odgovoru na prijedlog protustranka pod 1. je navela da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te da predlaže istu odbaciti odnosno odbiti a predlagatelja obvezati na naknadu parničnog troška. Ističe da nije jasno naveden dio nekretnine u odnosu na koju predlagatelj traži da se upiše etažno vlasništvo u njegovu korist, da elaborat protustanka po 1. nije potpisala jer da je isti netočan i nepotpun i da bi realizacijom istoga predlagatelj dobio više nego što mu pripada prema stanju u zemljišnim knjigama. Nadalje ističe prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije s obzirom da je u međuvremenu predlagatelj nekretninu prodao trećoj osobi.
3. Rješenjem ovog suda od 1. veljače 2022. (poslovni broj P-2415/19) obustavljen je parnični postupak u ovoj pravnoj stvari te je odlučeno da će se, nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi, postupak nastaviti po pravilima izvanparničnog postupka. Rješenjem Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-504/22 od 7. lipnja 2024. potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja te je postupak nastavljen po pravilima izvanparničnog postupka.
4. U nastavku postupka predlagatelj je naveo da je točno da je u međuvremenu otuđio nekretninu koja je predmet ovog postupka, međutim da se Ugovorom o kupoprodaji te iste nekretnine obvezao u idućih 20 godina nastaviti osobno i o svom trošku rješavati sve stvarno pravne odnose sa ostalim upisanim suvlasnicima cijele nekretnine te da stoga nije osnovan prigovor nedostatka aktivne legitimacije.
5. Nadalje je protustranka pod 1. tijekom postupka navela da je u međuvremenu utvrđeno kako ni protustranka pod 2. više nije upisana kao suvlasnik predmetne nekretnine, nakon čega je predlagatelj na ročištu održanom 20. studenog 2025. uredio prijedlog na način da je kao protustranku pod 2. umjesto EO označio ĐO, kojem preinačenju se usprotivila protustranka pod 1. izjavivši da na isto ne daje svoj pristanak.
6. Prijedlog predlagatelja da u ovaj izvanparnični postupak na mjesto protustranke pod 2. EO stupi ĐO, nije osnovan.
7. Sukladno odredbi čl. 192. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03, 88/05., 02/07, 84/08., 96/08.,123/08, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22 i 155/23. dalje ZPP-a), koji se Zakon ovdje ima primijeniti sukladno odredbi čl. 117. st.1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 70/19 - nastavno ZOIDZPP-a), koji se Zakon ima primijeniti u ovom izvanparničnom postupku, temeljem odredbe pravnog pravila 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku ("Sl. novine" 175-XLV od 01. kolovoza 1934 godine), koja pravna pravila se i nadalje primjenjuju u izvanparničnom postupku temeljem odredbe čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“ broj 73/91), za preinaku tužbe na način da se umjesto prvobitnog tuženika tuži druga osoba potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto tuženika, a ako se tuženik već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari potreban je i pristanak tuženika.
8. Prema odredbi čl. 195. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj:
53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., dalje ZPP-a) ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši. Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem teče parnica može stupiti u parnicu umjesto tužitelja, odnosno tuženika, samo ako na to pristanu obje stranke.
9. Predmet spora predstavlja zahtjev predlagatelja za donošenje odluke kojom se razvrgava postojeća suvlasnička zajednica na predmetnim nekretninama te se predlagatelj utvrđuje kao isključivi vlasnik na dvoetažnom stanu položenom na etažama prizemlja i potkrovlja izgrađenom na čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 6592 KO [katastarska općina] kao i pripadajućih dijelova izgrađenih na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 16787.
10. U vrijeme podnošenja tužbe predlagatelj je bio upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine zajedno sa protustrankama te je tijekom postupka predlagatelj svoj suvlasnički dio prodao UO a umjesto protustranke pod 2. EO u zemljišne knjige je sada upisan ĐO ,što je sve razvidno iz zemljišnoknjižnog izvatka . Prema mišljenju ovog suda odredba čl. 195. ZPP-a, (u skladu sa Paragrafom 21 st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku kojim je propisana supsidijarna primjena ZPP-a) propisuje da otuđenje stvari o kojoj teče parnica premda u procesno pravnom smislu ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši, od utjecaja je u materijalno pravnom smislu na donošenje meritorne odluke o predmetu postupka, odnosno o postavljenom prijedlogu . Naime s obzirom da se protustranka pod 1. usprotivila da na mjesto protustranke pod 2. stupi druga osoba to je sukladno citiranoj odredbi ZPP-a valjalo odlučiti kao u točci I izreke ovog rješenja. Nadalje i sam predlagatelj , premda je zadržao procesnu legitimaciju , izgubio je materijalno pravnu legitimaciju iz razloga što materijalno pravnu legitimaciju mogu imati samo subjekti građanskopravnog odnosa, a to nedvojbeno više nije predlagatelj. Stoga u konkretnoj procesnoj situaciji, kada je predlagatelj otuđio spornu nekretninu više ne može uspjeti s podnesenim prijedlogom te je dakle sama okolnost što je izvršio otuđenje odnosno što je prestalo njegovo pravo vlasništva na spornoj nekretnini, od bitnog utjecaja za odluku u ovoj pravnoj stvari. Još je za navesti da nije od važnosti pozivanje predlagatelja da je kupoprodajnim ugovorom preuzeo obvezu rješavanja imovinsko pravnih odnosa i to stoga što isto nije ni moguće bez sudjelovanja kupca u takvim pravnim poslovima. Dakle za zaključiti je da u konkretnom slučaju materijalno pravna sukcesija koja se dogodila za vrijeme trajanja ovog postupka, a budući je za odluku bitno stanje stvari u vrijeme donošenja odluke, ima učinak da dovodi do gubitka aktivne legitimacije predlagatelja te predlagatelj ne može uspjeti sa zahtjevom pa je slijedom svega navedenog prijedlog predlagatelja valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u točci II izreke ovog rješenja.
11. Kod odlučivanja o troškovima primjenjuje se pravno pravilo iz paragrafa 20 Zakon o sudskom izvanparničnom postupku (Sl. Novine od 1.8.1934, broj 175-XLV), koja se primjenjuju na temelju odredbe članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih 6.4.1941. (NN 73/91), a koji zakon treba primijeniti u ovom konkretnom slučaju s obzirom na vrijeme podnošenja prijedloga. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužni trošak. Prema stavku 4. pravnog pravila iz Paragrafa 20. citiranog Zakona, sud može po prijedlogu jedne stranke predložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući troškove pravnog zastupnika, koji je uzrokovala neosnovanim prijedlozima ili drugom krivnjom te je ovaj sud mišljenja da je predlagatelj neosnovano prouzročio trošak protustranci pod 1. i da ga je u smislu citirane odredbe dužan i naknaditi. Naime premda je predlagatelj u vrijeme podnošenja tužbe 28.svibnja 2019. bio upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine dotični je svoj suvlasnički udio prodao već 4.studenog 2019. te je i nakon toga ustrajao u prijedlogu a kako je taj prijedlog ocijenjen kao neosnovan to u konkretnom slučaju protustranka pod 1. ima pravo na prouzročeni trošak.
12. Odluka o trošku donesena je u smislu odredbe čl.154. st.1. ZPP i u skladu sa Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23).
13. Prema odredbi čl. 155. st. 2. ZPP, ako je propisana Tarifa za nagradu odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema Tarifi, a Tarifa u odredbama Tbr.16. – 18. određuje plaćanje troškova u izvanparničnom postupku razlikujući procjenjive i neprocjenjive predmete.
14. Pravnim pravilima paragrafa 20. Zakona o vanparničnom postupku i to st. 1. je propisano da u vanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden. Nadalje st. 4. je propisano da sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući ovdje i troškove pravnog zastupnika koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom. U konkretnom predmetu predlagateljica je po punomoćniku, premda je nedvojbeno utvrđeno kako je nekretninu koja je predmet postupka otuđila, ustrajala u daljnjem vođenju postupka tražeći da na njezino mjesto stupi novi vlasnik nekretnine u čiju korist se traži osnivanje nužnog prolaza.
15. Slijedom navedenog protustranci pod 1. je valjalo priznati za zastupanje po punomoćniku na ročišta od 17. studenog 2020., 28.siječnja 2022.,15.listopada 2024.,16.siječnja 2025., 20.studenog 2025. i 12.veljače 2026. po 250 bodova, na ročišta od 5.studenog 2021.,1. travnja 2025., 15.svibnja 2025. i 9.rujna 2025. po 125 bodova , sveukupno 1750 bodova što pri vrijednosti boda od 2,00 eura i uvećano za 25% PDV-a daje iznos od 4.375,00 eura, za više traženo u iznosu od 3.322,75 eura valjalo je trošak odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u točci III izreke ovog rješenja.
Split, 19. svibnja 2026.
S U D A C
MARICA LOVIĆ
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom primitka rješenja.
DNA:
- pun. predlagatelja
- pun. protustranke pod 1.
- protustranci pod 2.
- u spis