REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Kninu

Poslovni broj: Pp-2730/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Anamariji Krnić Šupe, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Murić Marinković, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene ĐD, zbog prekršaja iz članka 247. stavak 2. točka 1. i stavak 7. Zakona o strancima ("Narodne novine" br. 133/20., 114/22., 151/22., dalje: Zakon o strancima), iz članka 229. stavak 1. točka 3. i stavak 2. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23. , dalje: Zakon o radu), članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22. , dalje: Zakon o mirovinskom osiguranju) te prekršaja iz članka 150. stavak 1. toč. 2. i stavka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13., 137/13., 98/19., 33/23., dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostava u Šibeniku, KLASA: 116-02/23-01/3171 URBROJ: 443-02-03-21-23-8 od 21. rujna 2023., nakon glavne i javne rasprave održane 26. ožujka 2026. i 28. travnja 2026., a zaključene 28. travnja 2026. u prisutnosti okrivljenice i odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, dana 19. svibnja 2026. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljena ĐD, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. Đ i pok. L, djev. G, rođena **.**.1967. u [adresa], BiH, s prebivalištem na adresi [adresa], državljanka RH, domaćica, vlasnica obrta za ugostiteljstvo " [obrt]", udovica, majka petero punoljetne djece, lošeg imovinskog stanja, ranije prekršajno osuđivana po potvrdi Odjela za prekršajne evidencije,

k r i v a j e

što je:

1. kao poslodavac fizička osoba, dana 09. lipnja 2023., u ugostiteljskom objektu „ [obrt]“ u [adresa], koji posluje u sastavu obrta za ugostiteljstvo „ [obrt]“ sa sjedištem u [adresa], vlasništvo okrivljene, na poslovima konobara koristila rad državljanke treće zemlje državljanke Bosne i Hercegovine – LD iz [adresa], rođene **.**.1992., sve to bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada,

što je, dakle, koristila rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada,

čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 247. st. 2. toč. 1. i st. 7. Zakona o strancima,

2. kao poslodavac fizička osoba, dana 09. lipnja 2023., u ugostiteljskom objektu „ [obrt]“ u [adresa], koji posluje u sastavu obrta za ugostiteljstvo „ [obrt]“ sa sjedištem u [adresa], vlasništvo okrivljene, na poslovima konobara zaposlila radnicu GD iz [adresa], rođenu **.**.1992.., pri čemu da istoj radnici pri tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u Kninu, Ulica fra Andrije Resice 2., nije prijavila obvezno mirovinsko osiguranje prije početka njenog rada,

što, dakle, radniku nije prijavila mirovinsko osiguranje,

čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 172. st. 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju,

3. kao poslodavac fizička osoba, dana 09. lipnja 2023., u ugostiteljskom objektu „ [obrt]“ u [adresa], koji posluje u sastavu obrta za ugostiteljstvo „ [obrt]“ sa sjedištem u [adresa], vlasništvo okrivljene, na poslovima konobara zaposlila radnicu GD iz [adresa], rođenu **.**.1992.., pri čemu da tijelu zdravstvenog osiguranja u Kninu, D. Šimunovića 4., za istu radnicu nije do dana 19. lipnja 2023. god. dostavila prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,

što, dakle, nije u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe podnijela prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,

čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 150. st. 1. toč. 2. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,

pa se okrivljenoj, na temelju citiranih zakonskih odredbi, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22., dalje: Prekršajni zakon)

u t v r đ u j e

za djelo pod 1. novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću četrdeset) eura, za djelo pod točkom 2. novčana kazna u iznosu od 330,00 (tri stotine i trideset) eura te za djelo pod 3. novčana kazna u iznosu od 500,00 (pet stotina) eura

pa joj se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.870,00 (jednu tisuću osam stotina i sedamdeset) eura.

II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

III. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene im novčane kazne u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

IV. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti paušalni trošak prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 EUR (četrdeset eura), u korist proračuna Republike Hrvatske u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, priloženom uplatnicom, u protivnom će se troškovi naplatiti prisilno temeljem članka 152. stavka 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona.

V. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, okrivljena, osobnih podataka kao gore,

oslobađa se optužbe

da bi kao poslodavac fizička osoba, dana 09. lipnja 2023., u ugostiteljskom objektu „ [obrt]“ u [adresa], koji posluje u sastavu obrta za ugostiteljstvo „ [obrt]“ sa sjedištem u [adresa], vlasništvo okrivljene, na poslovima konobara zaposlila radnicu GD iz [adresa], rođenu **.**.1992., bez da je prethodno sa istom radnicom sklopila ugovor o radu u pisanom obliku, u kojem slučaju da je istoj radnici prethodno morala izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, što da nije izvršila,

što, dakle, u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada radniku nije izdala pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,

čime da bi počinila prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 229. st. 1. toč. 3. i st. 2. Zakona o radu.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljene ĐD, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Po ispitivanju optužnog prijedloga, sud je zakazao i održao glavnu raspravu 26. ožujka 2026. i 28. travnja 2026.

3. Ispitana u postupku pred sudom, okrivljenica je izjavila da je razumjela navode optužnog prijedloga te da se ne smatra krivom za prekršaje koji joj se optužnim aktom stavljaju na teret.

4. U svojoj obrani danoj na ročištu za glavnu raspravu od dana 26. ožujka 2026. okrivljenica je navela da nije točno da je na poslovima konobara koristila rad državljanke treće zemlje, državljanke Bosne i Hercegovine ZD iz [adresa], ona kod nje da nije radila niti jednoga dana. Točno je da je ona podnijela zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad ZD, ali da ona nije mogla ishoditi uvjerenje o nekažnjavanju, stoga se dozvola za boravak i rad nije ni mogla ishoditi, pa da je odustala od prethodno predanog zahtjeva za izdavanje predmetne dozvole, o čemu dokaz predaje u spis. Sa ZD sklopila je ugovor o radu na određeno vrijeme, ali joj nije izdala pisanu potvrdu sklopljenog ugovora o radu. Također GD nije prijavila niti na obvezno mirovinsko osiguranje, niti na obvezno zdravstveno osiguranje. Na poseban upit suda je li GD na dan utužene prigode radila kod nje u ugostiteljskom objektu " [obrt]", odgovara da nije radila, ali se možda tamo zatekla te prigode.

5. Sud je u dokaznom postupku saslušao svjedoke policijske službenike ČD i ŽD te je izveo dokaze pregledom i čitanjem: zakonitog dijela zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 4. rujna 2023. godine (list spisa 3-4), dopisa PP Knin od 15. rujna 2023. (list spisa 6), obavijesti PP Knin upućene Državnom Inspektoratu Područni ured Split (list spisa 7-8), preslike emaila od 6. rujna 2023. zajedno sa prilozima (list spisa 9-12), obavijesti okrivljenici od 31. kolovoza 2023. (list spisa 13-15), zamolba ugostiteljskog objekta " [obrt]" od 16. kolovoza 2023. (list spisa 32), zamolba ugostiteljskog objekta " [obrt]" od 16. lipnja 2023. (list spisa 33) i potvrde o ranije prekršajnoj osuđivanosti okrivljenika od 28. travnja 2026. (list spisa 34-35).

6. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljena ĐD počinila prekršaje iz članka 247. st. 2. toč. 1. i st. 7. Zakona o strancima, čl. 172. st. 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 150. st. 1. toč. 2. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a koji joj se optužnim aktom stavljaju na teret.

7. Člankom 3. Prekršajnog zakona između ostalog je propisano da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Ako se u tim slučajevima izmijeni naziv ili opis prekršaja ili izmijeni naziv propisa, sud će ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da činjenično stanje podvede pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa pa ako utvrdi da postoji, primijenit će propis koji je blaži za počinitelja. Nema prekršaja ako pravni kontinuitet ne postoji.

7.1. Sud je utvrdio da je u vrijeme počinjenja navedenih prekršaja, dana 9. lipnja 2023., na snazi bio Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21.) koji je člankom 172. stavak 2. točka 5. propisivao da će se novčanom kaznom u svoti od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za prekršaj poslodavac odnosno obveznik doprinosa ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.) dok je stavkom 3. bilo propisano da će se za postupke iz stavaka 1. i 2. kazniti za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 1.000,00 kuna do 10.000,00 kuna. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 119/22.) u odredbi članka 19. propisano je da se u članku 172. stavku 2. riječi: »5.000,00 do 50.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »660,00 do 6630,00 eura«, a u stavku 3. riječi: »1.000,00 do 10.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »130,00 do 1320,00 eura«.

7.2. Nadalje, dana 9. lipnja 2023., na snazi je bio Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13., 137/13., 98/19.) koji je u članku 150. stavak 1. propisivao da će se novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. stavak 3.), dok je u stavku 3. propisivao da će se novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 kuna do 15.000,00 kuna kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 33/2023.) u članku 54. propisano je da se članak 150. stavak 1. mijenja i glasi: »(1) Novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:- ne isplati naknadu plaće u skladu s obračunom koji je dostavio Zavod najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja obračuna naknade plaće (članak 43. stavak 3.),- ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.),

- podnese prijavu na osnovi zaključenog ugovora o radu koji se ne temelji na istinitom činjeničnom stanju i postojanju stvarnih okolnosti koje su osnova za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno ako svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (članak 122. stavak 4.) te da se članak 150. stavak 2. mijenja i glasi: Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.

7.3. Nadalje, u vrijeme počinjenja prekršaja, na snazi je bio Zakon o strancima ("Narodne novine" br. 133/20.) koji je u članku 247. stavak 2. točka 1. propisivao da će se novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kazniti poslodavac – pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad ako: 1. ako zapošljava ili koristi rad državljana treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1.), a u točki 5. da će se za prekršaje iz stavaka 2. i 3. novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit odgovorna osoba u pravnoj osobi. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o strancima u članku 6. ("Narodne novine" br. 114/2022.) propisano je da se u članku 247. stavku 2. riječi: »od 50.000,00 do 100.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »od 6630,00 do 13.270,00 eura«., u stavku 5. riječi: »od 10.000,00 do 50.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »od 1320,00 do 6630,00 eura«., dok je Zakonom o izmjenama i dopuna Zakona o strancima ("Narodne novine" br. 151/2022.) u članku 53. propisano da se članak 247. stavak 2. mijenja i glasi: (2) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac - pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad: 1. ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1.), a u stavku 5. da će se za prekršaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, dok je stavkom 7. navedenog članka propisano da će se novčanom kaznom od 2000,00 do 6000,00 eura za svakog državljanina treće zemlje kazniti poslodavac – fizička osoba koja zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u [adresa].

7.4. Budući da je sud utvrdio da su od trenutka počinjena prekršaja, a prije donošenja nepravomoćne odluke o prekršaju, na snagu stupili Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 119/22.), Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 33/2023.) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima ("Narodne novine" br. 114/2022.) te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima ("Narodne novine" br. 151/2022.) to je sud u smislu članka 3. stavka 3. Prekršajnog zakona bio dužan ispitati postoji li pravni kontinuitet djela prekršaja. Sud je razmatrajući navedene odredbe - članak 172. stavak 2. točka 5. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21.), članak 150. stavak 1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13., 137/13., 98/19.), te članak 247. stavak 2. točka 1. i stavak 5. Zakona o strancima ("Narodne novine" br. 133/20.), utvrdio da je biće djela navedenih prekršaja nepromijenjeno te da postoji pravni kontinuitet.

7.5. Budući da je sud supsumirajući činjenični opis iz optužnog akta pod biće odgovarajućih djela prekršaja novih propisa utvrdio da pravni kontinuitet postoji, to je u smislu članka 3. stavak 2. Prekršajnog zakona bio dužan utvrditi koji je propis najblaži za okrivljenika. Razmatrajući kaznene odredbe konkurirajućih propisa, sud je utvrdio da su za okrivljenike najblaži: - Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. , 119/22.), Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13., 137/13., 98/19., 33/23.), te Zakon o strancima ("Narodne novine" br. 133/20., 114/22., 151/22.) budući da navedeni propisi propisuju blažu novčanu kaznu (zakonski minimum i maksimum) od onih koji su bili na snazi u trenutku počinjenja prekršajnih djela, sve primjenjujući pritom fiksni tečaj konverzije 7,53450.

8. U postupku nije sporno da je okrivljenica s radnicom GD sklopila ugovor o radu na određeno vrijeme, ali da joj nije izdala pisanu potvrdu sklopljenog ugovora o radu, niti je sporno da okrivljenica navedenu radnicu nije prijavila na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

9. Sporno je, s obzirom na obranu okrivljenice, je li okrivljenica na poslovima konobara koristila rad državljanke Bosne i Hercegovine ŠD iz [adresa], a da ista prethodno nije imala dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada.

10. Radi razjašnjenja sporne, a za ovaj postupak odlične činjenice, sud je u postupku saslušao svjedoke, policijske službeniku ČD i ŽD.

11. U svom iskazu na glavnoj raspravi dana 28. travnja 2026. svjedok ČD je naveo da je utužene prigode vršio postupanje prema ŠD jer su u policijskoj postaji putem jednog izoliranog incidenta koji se prethodno dogodio u ugostiteljskom objektu " [obrt]" saznali da je u navedenom lokalu kao konobarica zatečena naprijed spomenuta GD. Dakle, utuženoga dana on da je sam osobno ispitivao GD koja je prema vlastitom kazivanju obavljala poslove konobara u ugostiteljskom objektu "Oscar", a koji objekt je u vlasništvu okrivljenice. Zbog proteka vremena od utužene prigode ne može se sa sigurnošću sjetiti je li ŠD izdao tada obavezni prekršajni nalog, ali zna sigurno da je ona novčanu kaznu platila i to joj je upravo novce za plaćanje kazne platio poslodavac, pri tom misli na okrivljenicu ĐD. Napominje da su u policijskoj postaji [adresa] uvidom u dostupne evidencije utvrdili da GD nema dozvolu za boravak i rad na području Republike Hrvatske ili potvrdu o prijavi rada. Prema njegovom sjećanju kolega ŽD je utužene prigode obavljao razgovor sa okrivljenicom. Nadalje napominje da su prilikom obrade prema ŠD koristili snimke video nadzora iz predmetnog ugostiteljskog objekta, a sve u cilju utvrđivanja toga da je GD doista bila zaposlena u ugostiteljskom objektu i općenito utvrđivanja činjeničnog stanja radi daljnjeg postupanja prema ŠD i prema okrivljenici.

12. U svom iskazu na glavnoj raspravi dana 28. travnja 2026. svjedok ŽD je naveo da se utužene prigode u ugostiteljskom objektu " [obrt]" dogodila neka tučnjava, ali se ne može prisjetiti je li vršio ikakvo postupanje prema okrivljenici ili ŠD u daljnjem tijeku te večeri. Nije siguran zbog čega je njegovo ime točno navedeno u izvješću, ali pretpostavlja da je pozvan u predmetni ugostiteljski objekt radi postupanja zbog tučnjave koja se te večeri dogodila. Pretpostavlja da je netko od njegovih kolega vršio daljnju obradu okrivljenice i ŠD. Ne može sa sigurnošću tvrditi, ali misli da su njegove kolege i on te večeri pregledavali snimke video nadzora predmetnog ugostiteljskog objekta, te da se na tim snimkama nalazila upravo GD za šankom iz čega je bilo razvidno da ona obavlja poslove konobarice. Kad se malo bolje prisjeti misli da je on pozvan te večeri na intervenciju u predmetnom lokalu upravo radi pregledavanja i izdavanja snimki video nadzora zbog tučnjave koja se te večeri dogodila u lokalu, naime misli da se u konkretnom slučaju radilo o kaznenom djelu tjelesne ozljede koja je nekome od sudionika te tučnjave nanesena. Može još iskazati da doista da nije u njegovoj domeni bavljenje sa propisima iz grane Gospodarstva pa je vjerojatno neko od njegovih kolega policijskih službenika vršio postupanje prema okrivljenici i ŠD kada su utvrdili da ista radi u ugostiteljskom objektu.

13. Nadalje, sud je pročitao zakoniti dio zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 4. rujna 2023. godine (list spisa 3-4), dopis PP Knin od 15. rujna 2023. (list spisa 6), obavijest PP Knin upućene Državnom Inspektoratu Područni ured Split (list spisa 7-8), preslike emaila od 6. rujna 2023. zajedno sa prilozima (list spisa 9-12), obavijest okrivljenici od 31. kolovoza 2023. (list spisa 13-15), zamolbu ugostiteljskog objekta " [obrt]" od 16. kolovoza 2023. (list spisa 32), zamolbu ugostiteljskog objekta " [obrt]" od 16. lipnja 2023. (list spisa 33) i potvrdu o ranije prekršajnoj osuđivanosti okrivljenika od 28. travnja 2026. (list spisa 34-35).

14. Bitnu dokumentaciju predmetnog postupka predstavlja zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru. Iz zakonitog dijela zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 4. rujna 2023. godine, razvidno je da je uredujući inspektor utvrdio činjenično stanje, koje okrivljenicu tereti za počinjenje predmetnih prekršaja, gdje je okrivljenica, uz vlastoručni potpis zapisnika, potvrdila evidentiranu situaciju.

15. Nadalje, iz obavijesti PP Knin upućene Državnom inspektoratu Područni ured Split od 9. lipnja 2026. (list spisa 7-8) razvidno je da je na dan utužene prigode u ugostiteljskom objektu '' Z' u [adresa] prilikom postupanja i uspostavljanja narušenog JRM-a od strane policijskih službenika PP Knin zatečena državljanka BIH GD kako obavlja ugostiteljske poslove (konobari) u unutrašnjosti navedenog ugostiteljskog objekta koji je u vlasništvu okrivljenice. Nadalje, iz predmetnog dopisa utvrđeno je da su nakon dovođenja u PP Knin izvršene provjere u operativnim evidencijama PP Knin kao i neposredno opažanje policijskih službenika čime je utvrđeno da GD ne posjeduje ugovor o radu s predmetnim ugostiteljskim objektom, ali isto tako da prethodno nije ishodila dozvolu za boravak i radu ili potvrdu o prijavi rada u Republici Hrvatskoj, odnosno da je ista nezakonito radila u Republici Hrvatskoj.

16. Nadalje, iz ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog između [obrt] kao poslodavca i ŠD kao radnice, proizlazi da je predmetni ugovor sklopljen za obavljanje poslova konobara i da isti stupa na snagu 18. svibnja 2023. Predmetni ugovor potpisan je po objema strankama toga ugovora.

17. Sud je gore pročitanu materijalnu dokumentaciju u cijelosti cijenio kao vjerodostojnu.

18. Nadalje, iz zamolbe ugostiteljskog objekta ''Oscar'' od 16. lipnja 2023. proizlazi da je okrivljenica PP Knin uputila molbu da obustavi dozvolu za boravak i rad ŠD. Zamolba je potpisana po okrivljenici i pečatirana po ugosititeljskom objektu [obrt].

19. Naprijed navedenu zamolbu sud nije ocijenio kao vjerodostojnu jer se radi o privatnoj ispravi koja nije javno ovjerovljena po javnom bilježniku, pa je okrivljenica lako mogla istu antidatirati radi manipulacije postupkom. Stoga, sud istu nije prihvatio kao autentičnu.

20. Sud je u cijelosti povjerovao iskazu svjedoka ČD, policijskog službenika PP Knin, jer je isti iskazivao jasno i uvjerljivo, opisujući navedenu situaciju. Naime, iz iskaza navedenog svjedoka proizlazi da je on osobno obavljao razgovor s radnicom GD u policijskoj postaji. Ujedno, njegov iskaz je u suglasnosti sa pročitanim zakonitim dijelom zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 4. rujna 2023. godine i obavijesti PP Knin upućene Državnom inspektoratu Područni ured Split od 9. lipnja 2026. Stoga iskaz ovog svjedoka ne ostavlja nikakvu dvojbu u pogledu odlučnih činjenica. Sud pritom nije utvrdio objektivnog razloga zbog kojeg bi policijski službenik kao službena osoba lažno teretio okrivljenicu.

21. Nadalje, sud je cijenio iskaz svjedoka policijskog službenika ŽD kao objektivan, nepristran i uvjerljiv. Iako svjedok navodi da se ne može sa sigurnošću sjetiti svih detalja utuženog događaja, sud prihvaća da je to upravo zbog protek vremena od dana počinjenja prekršaja do dana održavanja rasprave.

22. Okrivljenica u svom iskazu priznaje odlučne činjenice pa tako iskazuje da s radnicom GD sklopila ugovor o radu na određeno vrijeme, ali da joj nije izdala pisanu potvrdu sklopljenog ugovora o radu, kao i da navedenu radnicu nije prijavila na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Sud nije povjerovao iskazu okrivljenice u dijelu u kojem navodi da na poslovima konobara nije koristila rad državljanke Bosne i Hercegovine ŠD iz [adresa], a da ista prethodno nije imala dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada. Navedeno je protivno ostalim dokazima izvedenima u ovom postupku. Naime, navedeno opovrgava sam ugovor o radu na određeno vrijeme koji je okrivljenica sklopila s radnicom GD. Dakle nije niti logično niti životno uvjerljivo da bi okrivljenica s navedenom radnicom sklapala ugovor o radu, a da isti nije imala namjeru realizirati. Nadalje, iz iskaza svjedoka ČD koji je osobno postupao prema radnici ŠD proizlazi da je neposredno od same radnice saznao da je ista utužene prigode obavljala poslove konobara u ugostiteljskom objektu ''Oscar'', a svjedok ŽD je u svom iskazu naveo, da koliko se može sjetiti, da su utužene prigode pregledavane snimke video nadzora ugostiteljskog objekta ''Oscar'' te da se na tim snimkama nalazila GD za šankom iz čega je bilo razvidno da ona obavlja poslove konobarice. Stoga sud iskaz okrivljenice u dijelu u kojem navodi da nije zaposlila GD za obavljanje poslova konobarice ocjenjuje kao neuvjerljivu i neistinitu, danu upravo s ciljem izbjegavanja prekršajnopravne odgovornosti.

23. Sud je raspravnim rješenjem od dana 28. travnja 2026. odustao od izvođenja dokaza za saslušanjem policijskih službenika KD i UD jer je stanje spisa bilo dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke u postupku pa dokaz za saslušanjem navedenih svjedoka više nije bio potreban.

24. S obzirom na sve navedeno, sud smatra da su se u postupanju okrivljenice, izvan svake sumnje, stekla sva zakonska obilježja prekršaja, činjenično i pravno pobliže opisanih u točki I. izreke ove presude. Stoga primjenjujući mjerodavno pravo na utvrđeno činjenično stanje, sud je utvrdio da je okrivljena ĐD kao poslodavac fizička osoba, obrtnik u razdoblju od kao poslodavac fizička osoba, dana 09. lipnja 2023., u ugostiteljskom objektu „ [obrt]“ u [adresa], koji posluje u sastavu obrta za ugostiteljstvo „ [obrt]“ sa sjedištem u [adresa], vlasništvo okrivljene, na poslovima konobara koristila rad državljanke treće zemlje državljanke Bosne i Hercegovine – LD iz [adresa], rođene **.**.1992., sve to bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, pri čemu da istoj radnici pri tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u [adresa]., nije prijavila obvezno mirovinsko osiguranje prije početka njenog rada, te da tijelu zdravstvenog osiguranja u [adresa]., za istu radnicu nije do dana 19. lipnja 2023. god. dostavila prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje.

25. Eventualne šire okolnosti slučaja, koje bi okrivljenici išle u prilog, ne ispričavaju je od protupravnosti postupanja, odgovornosti i kažnjivosti.

26. Prilikom izbora vrste i mjere kazne, polazeći od stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, sud je okrivljenici kao olakotne okolnosti cijenio protek vremena od počinjenja prekršaja do donošenja odluke o kazni, a kao otegotnu okolnost okrivljenici je ocijenio dosadašnju prekršajnu osuđivanost za djela prekršaja iz područja Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o radu (presuda Općinskog prekršajnog suda u Splitu Pp-5968/2023 od 14.01.2025.), kao i višestruku prekršajnu osuđivanost za prekršaje iz Općeg poreznog zakona te prekršaj iz grane javnog reda i mira (sve razvidno iz potvrde o ranijoj prekršajnoj osuđivanosti. Ipak, sud je uzeo u obzir društveni uzrok koji je pridonio počinjenju prekršaja odnosno komplikacije na koje nailaze privatni poduzetnici prilikom zapošljavanja stranaca u Republici Hrvatskoj. Slijedom navedenog, primjenom odredbe članka 37. Prekršajnog zakona okrivljenici je utvrdio novčane kazne za svako djelo prekršaja u visini ispod najniže zakonom propisane novčane kazne za ta djela prekršaja te joj je izrekao ukupnu novčanu kaznu u skladu s člankom 39. stavkom 1. točka 2. Prekršajnog zakona. To stoga jer je sud mišljenja da su upravo tako izrečena ukupna novčana kazna primjerene okolnostima konkretnog slučaja te da će se i s tako ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja.

27. Kako se radi o djelima u stjecaju, sud je okrivljenici u konačnici izrekao ukupnu novčanu kaznu u iznosu zbroja pojedinačno utvrđenih i to u iznosu od 1.870,00 (jednu tisuću osam stotina i sedamdeset) eura.

28. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenica plati 2/3 iznosa izrečene mu novčane kazne u roku određenom ovom presudom.

29. Budući da je sud okrivljenicu proglasio krivom na temelju u izreci citiranih propisa, to su okrivljeni obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka koji mu je odmjeren u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona.

30. Nadalje, dana 9. lipnja 2023., na snazi je bio Zakon o radu ("Narodne novine" broj: 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22.) koji je u članku 229. stavak 1. točka 3. propisivao da će se novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, dok je u stavku 2. propisivao da će se novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznili poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 151/2022.) u članku 60. propisano je, između ostalog, da se članak 229. stavak 1. točka 3. mijenja i glasi:»(1) Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba: 3. ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 14. stavak 3.), dok se članak 229. stavak 2. mijenja i glasi: (2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

31. Obzirom da je u postupku dokazano da je okrivljenica sklopila pisani ugovor o radu na određeno vrijeme s radnicom GD, a koji ugovor ujedno i prileži ovom spisu, sud je okrivljenicu na temelju članka 182. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenicu oslobodio optužbe za predmetno djelo prekršaja iz članka 229. stavka 1. toč. 3., kažnjivog po članku 229. stavku 2. Zakona o radu.

32. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Knin, 19. svibnja 2026.

Sutkinja

Anamarija Krnić Šupe

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljenici

3. U spis