Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-1025/2026-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, na prijedlog više sudske savjetnice-specijaliste KP i uz sudjelovanje zapisničarke Marije Padavić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, Rijeka i okrivljene odgovorne osobe ČP, koje brani braniteljica Danijela Lukšić Kokić, odvj. iz Rijeke, zbog prekršaja iz članka 228. stavka 1. točke 28. i stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22., dalje: Zakon o radu), pokrenutom optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, KLASA: 116-02/22-01/5398, URBROJ: 443-02-02-10-22-10 od 25. studenog 2022., nakon glavne i javne rasprave dovršene 18. svibnja 2026. u odsutnosti predstavnice okrivljene pravne osobe, te u odsutnosti okrivljene odgovorne osobe ČP i prisutnosti braniteljice okrivljenih, Danijele Lukšić Kokić odvjetnice iz Rijeke, a u odsutnosti predstavnika tužitelja, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: Prekršajni zakon), 19. svibnja 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljena pravna osoba, [adresa], sa sjedištem u [adresa], OIB 55700291940, poslovni račun: IBAN: [broj bankovnog računa] kod Erste & Steiermarkische bank d.d., prekršajno kažnjavana, predstavnica ĆP, ostali podaci neutvrđeni i

okrivljena odgovorna osoba ČP, sin K, rođen **.**.1956. u [adresa], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju dr. med. spec HM, VSS, umirovljenik, iznos mirovine 1.071,95 eura, prekršajno osuđivan, ostali podaci neutvrđeni,

oslobađaju se od optužbe

da bi

protivno odredbi članka 150. stavka 1. i stavka 3. Zakona o radu, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi propustili se savjetovati u Rijeci sa sindikalnim povjerenicima koji djeluju u Zavodu za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, Rijeka prije donošenja odluke važne za položaj radnika, o planu korištenja godišnjih odmora za 2021. godinu i planu godišnjih odmora za 2022. godinu radnika Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, a isto nisu učinili do dana 30.06.2021. godine, za plan korištenja godišnjih odmora za 2021. godinu, niti do dana 30.06.2022. godine za plan korištenja godišnjih odmora za 2022. godinu, što su bili dužni,

dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi prije donošenja odluke važne za položaj radnika - planu godišnjih odmora, nije se savjetovao s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci,

čime da bi pravna osoba [adresa], sa sjedištem u [adresa], počinila prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 28. Zakona o radu,

čime da bi odgovorna osoba u pravnoj osobi ČP počinio prekršaj iz članka 228. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 28. Zakona o radu.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa, kao ovlašteni tužitelj, podnio je ovome Sudu optužni prijedlog, KLASA: 116-02/22-01/5398, URBROJ: 443-02-02-10-22-10 od 25. studenog 2022., protiv okrivljene pravne osobe [adresa], sa sjedištem u [adresa], i okrivljene odgovorne osobe ČP, zbog djela prekršaja iz članka 228. stavku 1. točke 23. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17. i 98/19.).

2. Ovaj sud je 19. studenog 2025. godine donio osuđujuću presudu u odnosu na okrivljenike koji su putem braniteljice podnijeli žalbu. Rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj: Ppž-1360/2026 prihvaćena je kao osnovana žalba okrivljenih te je ukinuta pobijana presuda i predmet je dostavljen ovome sudu na ponovno suđenje.

1. Na glavnu raspravu zakazanu za dan 18. svibnja 2026. godine nisu pristupili okrivljenici, unatoč urednoj dostavi poziva, a pristupila je njihova braniteljica. Nije pristupila svjedokinja KPJ, unatoč urednoj dostavi poziva, a pristupila je pozvana svjedokinja TP. S obzirom na ispunjene zakonske pretpostavke provedena je glavna rasprava na kojoj je pročitan optužni prijedlog i proveden dokazni postupak.

2. Braniteljica je navela da okrivljenici ostaju kod iznesenih pisanih obrana. Stoga su pročitane pisane obrane okrivljenih.

3. U pisanoj obrani okrivljena pravna osoba je u bitnome navela da se 26. rujna 2022. prvookr. pisanim putem očitovao na zapisnik Državnog inspektorata od 22. rujna 2022. broj: 02-I-211/4-22 te dao iskaz kao i da je iz dokumentacije koja da je u tijeku inspekcijskog nadzora dostavljena Državnom inspektoratu nesporno da je poslodavac, odnosno Zavod, u zakonom propisanom roku donio plan godišnjih odmora za radnike u Ispostavi Crikvenica te na taj način postupio sukladno odredbi članka 85. stavka 1. Zakona o radu (NN 93/14,127/17, 98/19). Nadalje, prvookr. da je dao iskaz kako u Zavodu nije ustrojeno radničko vijeće, već da u istom dijelu je ukupno osam sindikata, te da su imenovana četiri sindikalna povjerenika. Članak 153. stavak 4. Zakona da propisuje: "Ako kod poslodavca djeluje više sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima, ... , a o postignutom sporazumu sindikati su dužni pisano obavijestiti poslodavca." U konkretnom slučaju da Zavodu nije dostavljen predmetni sporazum niti da su se sindikalni povjerenici obratili Zavodu s upitom da im se dostavi plan korištenja godišnjih odmora kao ni da se održi sastanak, a okrivljenici da smatraju kako da je isto bilo nužno.

4. U pisanoj obrani se nadalje ističe, da obzirom da se prema stavku 142. stavku 1. Zakona, broj članova radničkog vijeća utvrđuje prema broju zaposlenih radnika te uzevši u obzir da je Zavod u inkriminiranom razdoblju zapošljavao ukupno 248 radnika, samo 3 sindikalna predstavnika da su mogla preuzeti ulogu radničkog vijeća. Upravo stoga da nije moglo doći do automatskog preuzimanja uloge radničkog vijeća jer da navedeno pravo mogu ostvariti samo 3 od 4 imenovana sindikalna povjerenika u Zavodu, a zavod kao poslodavac da ne može inicirati postupak utemeljenja radničkog vijeća, kao ni utjecati na odluku sindikata o načinu njihova zastupanja kod poslodavca. Naprijed navedeno da potvrđuje i radnica TP u svom iskazu na zapisnik od dana 22. rujna 2022., Klasa: 116-02/22-01/5398, Urbroj: 443-02-02-10-22-2. Nadalje u pisanoj obrani okrivljena pravna osoba nadalje ističe da je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske od dana 31. ožujka 2025. godine, posl.br.: Usoz-246/2023-6 utvrđeno: "... svrha odredaba Zakona o radu koje uređuju to savjetovanje iscrpljuje se u davanju mogućnosti zaštite radnika u situaciji u kojoj postoji mogućnost da se savjetovanje ostvari, odnosno u situaciji u kojoj kod poslodavca postoji radničko vijeće ili sindikat. S druge strane, u situaciji u kojoj kod poslodavca ne postoji ni radničko vijeće ni sindikat, Zakon o radu, po prirodi stvari, ne zahtjeva provođenje postupka savjetovanja. Na ovakvo stajalište da upućuje i praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske (primjerice presuda i rješenje broj: Rev-850/2020-2 od 28. svibnja 2024.)...".

5. Nadalje Mišljenje Ministarstva rada koje da je bilo dostavljeno u privitku dopisa od 26. rujna 2022. kao i komentar Zakona o radu da potvrđuju prethodno navedeno, odnosno u slučaju ukoliko sindikalni povjerenici ne sklope sporazum, nitko od njih da neće obnašati funkciju radničkog vijeća, te poslodavca pri donošenju odluka da neće obvezivati odredbe Zakona o radu, o savjetovanju, obavješćivanju i suodlučivanju.

6. Okrivljenici da smatraju kako propust sindikata da sporazumom odrede sindikalne povjerenike ne može ići na štetu poslodavca, odnosno Zavoda, obzirom nedostatkom takvog sporazuma ne postoji obveza poslodavca na savjetovanje. Unatoč navedenom, Zavod da surađuje sa svim sindikalnim povjerenicima budući je svjestan kako da su redovita komunikacija i suradnja najvažnije komponente kvalitetnog rada te zaštite dobrobiti svih radnika te da je jedan od sindikalnih povjerenika ujedno i član upravnog vijeća Zavoda i da sudjeluje u donošenju svih odluka koje da se tiču poslovanja Zavoda.

7. Nadalje, okrivljenici da smatraju da ne postoji svrha za kažnjavanje budući da Zavodu nije dostavljen sporazum sindikata kojima da se isti sporazumijevaju oko sindikalnog povjerenika koji će preuzeti prava i obveze Radničkog vijeća te da se sukladno tome predlaže sudu da utvrdi da isti nisu krivi za počinjenje prekršaja koji da im se stavlja a teret, odnosno da rješenje obustavi prekršajni postupak. Podredno da ako sud ne oslobodi okrivljenike krivnje da isti mole da sud prilikom određivanja vrste i mjere kazne uvaži prethodno nekažnjavanje kao olakotnu okolnost kod oba okrivljenika, a osobito da uzme u obzir stupanj krivnje, ponašanje okrivljenika te ukupnost društvenih i osobnih uzroka jednako kao i da uvaži opću i posebnu svrhu prekršajno pravnih sankcija te da se okrivljenicima izrekne opomena kao mjera upozorenja, odnosno da ih se oslobodi od kazne ili da se kazne maksimalno ublaže.

8. Iz pisane obrane okrivljene odgovorne osobe, drugookrivljenika utvrđeno je da je ista sadržajno identična pisanoj obrani okrivljene pravne osobe.

9. Iz podneska prvookrivljene pravne osobe i drugookrivljene odgovorne osobe razvidno je da je kod okrivljenika djelovalo četiri sindikalna povjerenika i to kako slijedi: 1. Nezavisni sindikat zaposlenih u zdravstvu, Kotorska bb, 51260 Crikvenica, KPJ – sindikalni povjerenik, BP – sindikalni povjerenik do dana 11. travnja 2022. kada tu funkciju u sindikalnoj podružnici Čabar preuzima AP. 2. Hrvatski sindikat hitne medicine – PPsindikalni povjerenik, 3. Nezavisni sindikat medicinskih sestara, tehničara i djelatnika u zdravstvu [adresa] – LPsindikalni povjerenik (kao dokaz dostavljen dopis Nezavisnog sindikata zaposlenih u zdravstvu od 04.05.2026., dopis Hrvatskog sindikata hitne medicine od 18.05.2026. te dopis Nezavisnog sindikata medicinskih sestara, tehničara i djelatnika u zdravstvu od 15.04.2026. Nadalje, iz istih podnesaka proizlazi da je osim sindikata s imenovanim predstavnicima, da su u Zavodu djelovali sindikati koji nisu imali svog izabranog predstavnika/povjerenika-radnika zavoda i to kako slijedi: Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, Sindikat radnika hitne pomoći Hrvatske, Zagreb, Ivana Ragnera 4 od 2022. godine, Sindikat medicinske sestre/tehničari zajedno, Zagreb, Palomotićeva 50 (trenutno: Sindikat zajedno), Hrvatski liječnički sindikat Zagreb, Šubićeva 9 (uz navode da su u Zavodu imali svog sindikalnog povjerenika do kraja 2020. godine, gđa. ČPJ), Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara, Zagreb, Ilica 109. Ističe se sa Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara, medicinskih tehničara, da se očitavao kako nije tijekom 2021. i 2022. imao predstavnika niti sindikalnih povjerenika. Nadalje, okrivljenici ističu da se Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi očitovao kako tijekom 2021. i 2022. nije imao članove niti podružnice kod prvookrivljenika, a kao dokaz prileži dopis dopis Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara-medicinskih tehničara od 07.05-.2026. te dopis Samostalnog sinidikata zdravstva i socijalne skrbi od 05.05.2026. Nadalje, okrivljneici su istaknuli da se preostali sindikati na postavljene upite, a koji da su im pisano upućeni 05.04.2026. nisu do 18. svibnja 2026. pisano očitovali, uz napomenu da Sindikat radnika hitne pomoći ne raspolaže e-mail adresom, a 04. svibnja 2026. da se telefonski očitovao da je u međuvremenu sindikat ugašen. Kao dokaz dostavljen je dokaz Hrvatskom liječničkom sindikatu od 04.05.2026., dopis sindikatu zajedno od 04.05.2026. te dopis Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi od 04.05.2026. Za istaknuti je da se u podnesku prvo i drugookrivljenika navodi kako su u cijelosti isti postupali u dobroj vjeri, u skladu s važećim propisima i sudskom praksom u uvjerenju da njihovo postupanje ne predstavlja povredu Zakona. Nadalje, da nije nastupila nikakva štetna posljedica, niti da je došlo do ugrožavanja prava radnika, već da je poslodavac kontinuirano osiguravao zakonito korištenje godišnjih odmora, vodeći računa o pravima radnika i o nužnosti osiguravanja kontinuirane zdravstvene zaštite. Nadalje, okrivljenici ističu da je prekršajna sankcija neosnovana kao i da je protivna svrsi kažnjavanja i načelu razmjernosti. Također, u bitnome se navodi da smatraju da ne postoji svrha za kažnjavanje budući Zavodu nije dostavljen sporazum sindikata kojima se isti sporazumijevaju oko sindikalnog povjerenika koji će preuzeti prava i obveze radničkog vijeća te je predloženo sudu oslobađanje okrivljenika.

10. Obzirom na smjernice Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske ovaj sud je ponovno pozvao svjedokinje TP i KPJ.

11. Svjedokinja KPJ nije pristupila istoj, niti je ispričala svoj izostanak.

12. Svjedokinja TP uredno upozorena na dužnost kazivanja istine, na glavnoj raspravi održanoj 18. svibnja 2026. iskazala je da joj je poznato zbog čega je pozvana na sud. Ona da je inicialno bila uključena u predmetni postupak kada da je Državni inspektorat došao u inspekcijski nadzor. Dostavili da su u spis podatke koje da je inspektorat tražio. Na poseban upit suda odgovorila je da je u 2021. i u 2022. godini bilo 8 sindikata u Zavodu za hitnu medicinu PGŽ, međutim da nisu svi imali imenovane sindikalne povjerenike. U jednom trenutku da ih je bilo 5, a zatim 4 sindikalna povjerenika. Iskazala je da nije bio postignut nikakav sporazum između istih, čak da je tim povjerenicima ukazivala na sudsku presudu i na Odredbu zakona o radu da bi povjerenici trebali sklopiti sporazum. Na poseban upit suda odgovorila je da danas djeluje isti broj sindikata te 4 sindikalna povjerenika, a sporazum da još uvijek nije postignut. Braniteljica je postavila pitanje svjedokinji: "Kakva je suradnja sa sindikatima?", na što joj je svjedokinja odgovorila da redovito dostavljaju svako tromjesečje obavijesti i provode savjetovanja za neke akte, da bi rekla da je suradnja zadovoljavajuća. Braniteljica nije imala daljih pitanja niti primjedbi na iskaz svjedoka.

3. U dokaznom postupku pročitani su prilozi dostavljeni spis po obrani, ispitana je svjedokinja TP te je pročitana dokumentacija: obavijesti tužitelja (listovi spisa 3-6), zapisnik o saslušanju svjedoka ĆPJ koji je propisno sastavljen (listovi spisa 9-10), pročitan je (list spisa 11) - podnesak Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije upućen Državnom inspektoratu (listovi spisa 11-16), pročitani su listovi spisa 62 i 63 obavijest o mirovinskim primanjima za osobu ČP. Pročitana je pravomoćna presuda Visokog Upravnog suda Republike Hrvatske od 31. ožujka 2025. koja prileži spisu kao i praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske (listovi spisa 47-50). Nadalje, pročitani su podaci Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidenciju za okrivljenike. određeno je da se neće ispitati svjedokinja KPJ, jer je ista uredno pozvana, nije pristupila sudu, pa je stoga kako je naprijed navedeno sud pročitao zapisnik o ispitivanju iste kao svjedoka.

4. Po provedenom postupku, razmotrivši utvrđene činjenice, mjerodavne propise i sadržaj optužnog prijedloga, uvažavajući pritom recentnu sudsku praksu Visokog prekršajnog suda, Sud je našao da djelo za koje se okrivljenici optužuju, nije dokazano da su isti počinili na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu.

5. Naime, svjedokinja TP je uredno upozorena na dužnost kazivanja istine iskazala da nije bio postignut nikakav sporazum između istih u inkriminirano vrijeme, a isti da nije postignut niti sada, a prema njezinom iskazu u inkriminirano vrijeme djelovalo je više sindikata (8 sindikata u Zavodu za hitnu medicinu PGŽ), a nisu svi imali imenovane sindikalne povjerenike. U jednom trenutku da ih je bilo 5, a zatim 4 sindikalna povjerenika.

6. Sud je iskaz ispitane svjedokinje TP ocijenio iskrenim, životnim i uvjerljivim, a u koji ovaj sud nije imao razloga sumnjati.

7. Svjedokinja KPJ koja je dala pred višom inspektoricom rada (list spisa 9-10), uredno upozorena na dužnost kazivanja istine, iskazala je da unutar Zavoda za hitnu medicinu PGŽ djeluje samo Nezavisni sindikat zaposlenih u zdravstvu sa dva sindikalna povjerenika i pravovaljanom odlukom o imenovanju sindikalnih povjerenika. Ostali sindikati da ili nemaju dovoljan broj članova ili da nemaju sindikalnog povjerenika ili da nemaju pravovaljanu odluku o imenovanju sindikalnog povjerenika.

13. Prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 23. Zakona o radu čine poslodavac pravna osoba te odgovorna osoba u pravnoj osobi ako se s radničkim vijećem ne savjetuje o pitanjima o kojima je dužan savjetovati se na način propisan ovim Zakonom (članak 150.).

14. Odredbom članka 150. stavka 1. Zakona o radu propisano je: "1) Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika." Stavkom 3. istog članka Zakona o radu propisano je da se važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju osobito, između ostalog odluke o planu godišnjeg odmora.

15. Odredbom članka 153. stavkom 3. Zakona o radu propisano je: "(3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane ovim Zakonom, osim prava iz članka 164. stavka 2. ovoga Zakona na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca iz članka 164. stavka 1. ovoga Zakona."

16. Odredbom članka 153. stavkom 4. Zakona o radu propisano je: " Ako kod poslodavca djeluje više sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze iz stavka 3. ovoga članka, a o postignutom sporazumu sindikati su dužni pisano obavijestiti poslodavca."

8. U predmetnom prekršajnom postupku nije dokazano da bi kod poslodavca djelovao samo jedan sindikat, niti da su okrivljenici bili dužni savjetovati se sa sindikalnim povjerenicima koji djeluju u Zavodu za hitnu medicinu PGŽ. Naime, propust sindikata da sporazumom odrede sindikalne povjerenike ne može ići na štetu poslodavca, odnosno Zavoda, obzirom nedostatkom takvog sporazuma ne postoji obveza poslodavca na savjetovanje.

17. Iz dopisa dostavljenih sudu po braniteljici okrivljenih, odnosno uvida u dopise kojima se traži očitovanje te dopisa: Nezavisnog sindikata hitne medicine, dopisa Hrvatskog sindikata Hitne medicine te dopisa Nezavisnog sindikata medicinskih sestara, tehničara i djelatnika u zdravstvu od 15.04.2026. (listovi spisa 136-153) u bitnome je utvrđeno da su kod okrivljenika u 2021. godini i 2022. godini djelovala 4 sindikalna povjerenika u Nezavisnom sindikatu zaposlenih u zdravstvu i to: u Nezavisnom sindikatu zaposlenih u zdravstvu KPJsindikalni povjerenik, BPsindikalni povjerenik do 11.04.2022. kada je tu funkciju u sindikalnoj podružnici Čabar preuzela IP, u Hrvatskom sindikatu hitne medicine – PP bila je sindikalni povjerenik, a u Nezavisnom sindikatu medicinskih sestara, tehničara i djelatnika u zdravstvu Hrvatske sindikalni povjerenik je bio LP. Osim navedenih s imenovanim predstavnicima u Zavodu su djelovali i sindikati koji nisu imali svog izabranog predstavnika / povjerenika-radnika Zavoda i to: Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatski liječnički sindikat, Zagreb.

9. Tužitelj, unatoč urednoj dostavi poziva za glavnu raspravu sudu nije pristupio niti je ispričao svoj izostanak.

10. Kako je za osuđujuću presudu potrebno s potpunom izvjesnošću utvrditi da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, te kako se odluka o prekršajnoj odgovornosti može temeljiti samo na činjenici koja je nedvojbeno dokazana, sukladno načelu in dubio pro reo, temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici se oslobađaju od optužbe.

11. Budući da su okrivljenici oslobođeni od optužbe, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Rijeci 19. svibnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Marija Padavić, v.r.

Josipa Jambrešić-Mattel, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presuda se dostavlja:

1. Okrivljenoj pravnoj osobi

2. Okrivljenoj odgovornoj osobi

3. Braniteljici okrivljene pravne i okrivljene odgovorne osobe

4. Tužitelju

5. U spis