REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Psp-83/2024-32

Ovr-2144/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari I-tužitelja HR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tužiteljice BR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-tužiteljica RR iz [adresa], Cascade drive 174, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici odvjetnici Maji Lešnjak, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Vedriš & Partneri d.o.o., odvjetnici u Zagrebu, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 16. travnja 2026. u nazočnosti I-tužitelja osobno, punomoćnice tužitelja Maje Lešnja, odvjetnice, tužene osobno i punomoćnice tužene SR, odvjetnice, dana 19. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e:

I. Utvrđuje se da je tužena KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], samovlasno smetala tužitelje HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], BR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], Cascade drive 174, Indian Head Par I L60525, SAD, u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza kroz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa]., poljski put, upisano u PL 207 k. o. [katastarska općina], na način da je nepoznatog dana, a što su tužitelji saznali 25. svibnja 2024.g., na pomičnu ogradu na zapadnoj strani nekretnine postavila lokot te na način da je nepoznatog dana, a što su tužitelji saznali 8. lipnja 2024.g., na istočnoj međi nekretnine cijelom širinom međe postavila fiksnu žičanu ogradu na tri metalna stupa.

II. Nalaže se tuženoj KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da uspostavi posjedovno stanje prije smetanja posjeda utvrđenog u točci 1. izreke ovog rješenja, na način da ukloni lokot s pomične ogradu na zapadnoj strani k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da ukloni fiksnu žičanu ogradu na tri metalna stupa koja se nalazi na istočnoj međi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u roku od 8 dana.

III. Zabranjuje se tuženoj KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ponavljanje smetanja posjeda iz točke 1. izreke ovog rješenja ili slično smetanje posjeda stvarne služnosti prolaza i provoza tužitelja kroz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

IV. Odbija se prijedlog za donošenje privremen mjere koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja - predlagatelja osiguranja HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], BR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Cascade drive 174, Indian Head Par I L60525, SAD, prema tuženoj - protivnici osiguranja KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da uspostavi posjedovno stanje prije smetanja posjeda prava stvarne služnosti prolaza i provoza kroz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da ukloni lokot s pomične ogradu na zapadnoj strani k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da ukloni fiksnu žičanu ogradu na tri metalna stupa koja se nalazi na istočnoj međi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] određuje se

PRIVREMENA MJERA

I. Nalaže se tuženoj - protivnici osiguranja da tužiteljima - predlagateljima osiguranja, na njihov zahtjev i poziv, jednokratno, u razdoblju od 01. lipnja 2025.g. do 30. rujna 2025.g., otključa pomičnu ogradu na zapadnoj strani k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te privremeno ukloni fiksnu žičanu ogradu na tri metalna stupa koja se nalazi na istočnoj međi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a radi jednokratnog ulaska i izlaska poljoprivredne mehanizacije na nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Ukoliko tužena – protivnica osiguranja ne ispuni obvezu iz točke I. izreke ovog rješenja sud joj zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 EUR.

III. Ako tužena - protivnica osiguranja u roku koji joj je određen ne ispuni naloženu obvezu sud će joj na prijedlog tužitelja - predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu kojom joj je zaprijetio.

2. Ovo rješenje stupa na snagu njegovim donošenjem, a žalba protiv istog ne odgađa njegovo izvršenje.

3. Nalaže se tuženoj - protivnici osiguranja da tužiteljima - predlagateljima osiguranja isplati prouzročeni trošak postupka osiguranja, uvećan za pripadajuću zateznu kamatu koja teče na isti iznos, od dana donošenja rješenja do dana konačne isplate, po stopi koja odgovara, za svako polugodište, uvećanju referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje

posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana."

V. Nalaže se tuženoj da I-III-tužiteljima naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 1.204,11 EUR uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od dana 19. svibnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. I-III-tužitelji su protiv tužene dana 16.6.2024. podnijeli tužbu radi smetanja posjeda prava stvarne služnosti prolaza i provoza kroz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa]., poljski put, upisano u PL 207 k. o. [katastarska općina]. Ističu da su suvlasnici i suposjednici k. č. br. [katastarska čestica], Pašinec livada, sveukupne površine 2938 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], Pašinec, oranica, sveukupne površine 2409 m2, upisano u PL 743 k. o. [katastarska općina] te k. č. br. [katastarska čestica], Pašinec, livada, sveukupne površine 4498 m2, upisano u PL 5843 k. o. [katastarska općina]. Navedene nekretnine u zemljišnim knjigama odgovaraju zk.č.br. 2121/1B, livada u Gajištu, površine 750 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; zk.č.br. 2121/1A, livada površine 750 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te zk.č.br. 2121/2, livada Skutnišćak u Gajištu površine 1284 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Kao suvlasnici i suposjednici naprijed navedenih nekretnina, tužitelji su suposjednici prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa]., poljski put, upisano u PL 207 k. o. [katastarska općina]. Kao posjednici predmetne nekretnine u katastru su evidentirani PR i IR (pokojni otac tužene), a zemljišno knjižno stanje predmetnog puta nije uređeno. Naime, naprijed navedeni put tužitelji i ranije njihovi pravni prednici sve od 1943.g. pa do danas nesmetano koriste za pristup do svojih ranije nabrojanih nekretnina, a temeljem pisanog očitovanja tadašnjih vlasnika predmetne nekretnine – TR i ŽR (djeda tužene) od 9.10.1943. Tužitelji danas predmetni put za prolaz i provoz koriste nekoliko puta godišnje tj. u kasno proljeće i ranu jesen, a kako bi njime s javnog puta – [adresa]., pristupili na svoje naprijed navedene nekretnine i pokosili ih i očistili od trave i drugog raslinja, a s obzirom da su navedene nekretnine u naravi livade i u druge namjene se trenutno ne koriste.

2. Dana 18. svibnja 2024.g. I – tužitelj HR, po nalogu i u dogovoru s ostalim tužiteljicama, pristupio je do predmetne nekretnine u namjeri da prođe navedenim poljskim putem k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dođe do livada u vlasništvu tužitelja, kako bi iste pokosio. Dolaskom do k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] isti je utvrdio kako je sa zapadne strane 1244/3 k. o. [katastarska općina] (tj. uz [adresa]), tužena čitavom širinom čestice postavila pomičnu metalnu ogradu, zatvorenu lokotom. O činjenici da je tužena postavila predmetnu ogradu tužitelji su obavijestili policiju o čemu je sastavljen policijski zapisnik, a I – tužitelj je istog dana prerezao lokot te predmetnim putem pristupio na svoje nekretnine i pokosio travu. Nakon toga, nepoznatog dana, tužena je na spomenutu pomičnu metalnu ogradu ponovno postavila lokot, a što su tuženi saznali 25. svibnja 2024.g. Nakon toga, također nepoznatog dana, a što su tužitelji saznali 08. lipnja 2024.g., tužena je i na istočnu među k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cijelom širinom međe postavila fiksnu žičanu ogradu na tri metalna stupa, i na taj način onemogućila tužiteljima prolaz i provoz kroz predmetni put tj. smetala njihov posjed stvarne služnosti prolaza i provoza kroz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. Slijedom navedenog, predlažu da sud utvrdi da je tužena smetala tužitelje u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza kroz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa]., poljski put, upisano u PL 207 k. o. [katastarska općina], na način da je nepoznatog dana, a što su tužitelji saznali 25. svibnja 2024., na pomičnu ogradu na zapadnoj strani nekretnine postavila lokot te na način da je nepoznatog dana, a što su tužitelji saznali 08. lipnja 2024.g., na istočnoj međi nekretnine cijelom širinom međe postavila fiksnu žičanu ogradu na tri metalna stupa. Predlažu i da joj sud naloži da uspostavi posjedovno stanje prije naprijed opisanog smetanja posjeda na način da ukloni lokot s pomične ogradu na zapadnoj strani k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da ukloni fiksnu žičanu ogradu na tri metalna stupa koja se nalazi na istočnoj međi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u roku od 8 dana, kao i da joj zabrani ponavljanje utuženog ili sličnog smetanja posjeda stvarne služnosti prolaza i provoza tužitelja kroz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Potražuju naknadu parničnog troška uvećanog za zateznu kamatu tekuću od dana donošenja prvostupanjskog rješenja pa do isplate.

Tužitelji uz tužbu kao dokaze prilažu Posjedovni list PL 743 k. o. [katastarska općina], Posjedovni list PL 5843 k. o. [katastarska općina], Zk izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], Očitovanje od 9.10.1943., Posjedovni list PL 207 k. o. [katastarska općina], kopija katastarskog plana za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i fotografije lica mjesta.

4. Tužena se u odgovoru na tužbu u cijelosti protivi navodima tužbe i postavljenom tužbenom zahtjevu. Osporava navode da bi tužitelji predmetni put "danas" koristili za prolaz i provoz na svoje nekretnine kako bi iste pokosili i očistili od trave i druge raslinje. Posebno ističe kako tužitelji ne navode vremenski period koji bi se odnosio na period "danas", odnosno i prije "danas", a što potvrđuje da isti nemaju posjed stvarne služnosti niti su je stekli dosjelošću jer su pretpostavke koje se moraju ispuniti kako bi se mogli steći stvarno pravo služnosti dospjelošću da je posjednik povlasne nekretnine pošten posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina.

5. U odnosu na navode tužitelja da su suposjednici prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa]., poljski put upisano u PL 207. k. o. [katastarska općina], a da su u katastru kao posjednici predmetne nekretnine evidentirani PR i IR (pokojni otac tužene), da zemljišno knjižno stanje predmetnog puta nije uređeno, a da navedeni put tužitelji i ranije njihovi pravni prednici nesmetano koriste za pristup do svojih nekretnina temeljem pisanog očitovanja tadašnjih vlasnika predmetne nekretnine sve od 1943. tuženica ističe da temeljem članka 22., stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje u tekstu: ZV), Sud pruža sudsku zaštitu posjeda u „posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Stoga je pozivanje na dokument „Očitovanje“ od 9. listopada 1943., kao osnovu za stjecanje prava služnosti prolaza bespredmetno i nije predmet ovog postupka. Nadalje, temeljem članka 480 Općeg građanskog zakonika (dalje u tekstu: OGZ), koji je u na području današnje Republike Hrvatske vrijedio u vrijeme sastavljanja spomenutog „Očitovanja“, „Naslov k služnosti kakvoj osniva se u pogodbi; u očitovanju posljednje volje, u izreci sučevoj, izušćenoj povodom razdjeljenja kojega zajedničkoga zemljišta: ili najposlije u zastarjelosti.“ Ističe se da je spomenuto očitovanje jednostrana izjava IR i ZR, kojim se služnost puta na k. č. [katastarska čestica] (zk.č. 2120/1) osniva u korist susjedne čestice, za koju se navodi da je upisana na ime LR, H i IR. To „Očitovanje“ su potpisali IR i ZR i AR dok B, R i GR nisu. Stoga se ne radi o pogodbi (ugovoru) i ne predstavlja osnov (naslov) služnosti u skladu s člankom 480 OGZ. Temeljem članka 481 OGZ, „Stvarno pravo služnosti na predmetima, koji su upisani u javne knjige, može se steći samo upisom u te knjige“. Temeljem članka 36., stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama iz 1930. (Službeni list 146/1930, Službeni list FNRJ 86/1946), „Ukoliko nije ovim ili kojim drugim zakonom što drugo određeno, uknjiženje (§ 8 br. 1) može se vršiti jedino na osnovu javnih isprava ili takvih privatnih isprava, na kojima je potpise overio sud ili javni beležnik.“ Na spomenutom „Očitovanju, niti jedan potpis nije ovjeren od strane suda ili javnog bilježnika. Uzimajući u obzir kako se stvarna prava na nekretninama stječu upisom u zemljišnu knjigu, temeljem spomenutog „Očitovanja“ pravni prednici Tužitelja nisu niti mogli steći pravo služnosti na spornoj nekretnini. Dakle tužitelji nisu stekli pravo služnosti nekretnine na temelju zakona, niti su ishodili upis stečenoga prava u zemljišnoj knjizi. Ističe se i da iz Očitovanja od 09. listopada 1943. godine nije razvidno da bi se isto odnosilo upravo na današnju kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa].

6. Česticu tzv. „predmetni put“ za parkiranje i odlaganje materijala je koristio susjed DR sa prebivalištem u [adresa], 1. [adresa], duže vrijeme te je on prvi zagradio predmetnu česticu vratima prema glavnoj cesti. Stoga nitko nije mogao vršiti posjed stvarne služnosti prolaza i provoza, uključujući tužitelje, cijelo to vrijeme još od 2011. godine kontinuirano do danas. Tužena je, nakon što je DR prestao koristiti predmetnu česticu za parkiranje i odlaganje materijala jer je prestao obavljati djelatnost, kao izvanknjižna suvlasnica i posjednica predmetne čestice u mjesecu ožujku 2024. godine umjesto vrata DR, ugradila svoja vrata sa lokotom.

7. Obzirom da I-tužitelj ima prebivalište na adresi 1. [adresa] svakodnevno mora proći uz predmetni put po glavnoj cesti i morao je uočiti već u ožujku 2024. godine da su na predmetnoj čestici ugrađena nova vrata sa lokotom bijele boje i od tada je morao imati saznanja da je na taj način došlo do smetanja njegovog eventualnog posjeda stvarne služnosti provoza i prolaza. Stoga je od ožujka 2024. godine počeo teći subjektivni rok za podnošenje tužbe za smetanje posjeda od 30 dana. U ovom parničnom postupku tužba je podnesena sudu 16.6.2024., što znači nakon proteka subjektivnog roka od 30 dana od saznanja I-tužitelja.

8. Tuženica ističe i da tužitelji nisu koristili predmetnu česticu za prolaz i provoz u razdoblju od 2011. godine sve do danas, a niti prije 2011. godine, a kao što navode sa svrhom košnje trave na svojoj livadi jer je u to vrijeme livada korištena za ispašu krava, pa niti nije bilo potrebe za košnjom. Nakon što je prestalo korištenje livade za ispašu krava, kada je zaista i došlo do potrebe košnje, mehanizacija za košnju je dovezena sa druge strane, a ne s glavne ceste, a pristupni poljski putevi vidljivi su na satelitskoj snimci Google Maps 2024. U odnosu na navode o činjenici da je tužena postavila predmetnu ogradu, a o čemu je I- tužitelj obavijestio policiju koja je sastavila zapisnik, navodi da će se o istome očitovati kada zapisnik bude dostavljen.

Tužena uz odgovor na tužbu dostavlja fotografije, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz [adresa] sa ogradom i satelitsku snimku Google Maps 2024.

9. Tužitelji su u cijelosti ostali kod tužbe i tuženog zahtjeva. Ističu da su o ovom predmetu ustali tužbom radi smetanja posjeda prava stvarne služnosti (a ne tužbom radi zašite od uznemiravanja ovlaštenika stvarne služnosti), a da se sukladno članku 22., st. 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u parnicama radi smetanja posjeda ne raspravlja o pravu na posjed, kao niti o pravnom temelju posjeda, tužitelji ne smatraju relevantnim navode tužene o stjecanju prava služnosti puta. Ističu da su

u tužbi jasno naznačili kako posjed predmetnog puta vrše od 1943.g. do danas. Točno je kako su se do unazad 20 godina nekretnine tužitelja do kojih se dolazi predmetnim putem djelomično koristile za ispašu stoke i to stoke u vlasništvu obitelji ČR čija nekretnina tj. nekadašnje gospodarske zgrade, graniče s predmetnim nekretninama tužitelja. Usprkos tome, koliko je god tužiteljima unatrag poznato, dio nekretnina tužitelja se uvijek kosio radi skupljanja ljetine koja je služila za hranu stoci koju su u vlasništvu imali prednici tužitelja, a prilikom ubiranja te ljetine se, bez iznimke, nekretninama tužitelja pristupalo sa spornog puta. S obzirom da unazad 10 godina obitelj tužitelja ne drži stoku te im ljetina nije potrebna, jedan otkos trave s predmetnih nekretnina, po dopuštenju tužitelja i u dogovoru s njima, vrši MR (koji i dalje drži stoku te mu je potrebna ljetina). Isključivo MR do predmetnih nekretnina tužitelja radi tog otkosa dolazi putem koji je vidljiv na satelitskoj snimci dostavljenoj po tuženoj uz odgovor na tužbu, a budući taj put počinje u dvorištu kuće i gospodarskih zgrada MR i prolazi isključivo preko nekretnina u vlasništvu MR. Tužitelji nikad nisu za dolazak do svojih nekretnina koristili taj put upravo iz razloga što počinje u dvorištu kuće i gospodarskih zgrada MR i prolazi isključivo preko nekretnina u vlasništvu MR te je nekoliko desetaka puta duži od spornog puta.

10. Tužitelji ponavljaju da su za dolazak do svojih nekretnina uvijek koristili samo i isključivo predmetni sporni put koji predstavlja najkraću i prirodnu veznu s javnom cestom i za koji prolaz su imali pisanu dozvolu (Očitovanje od 09.10.1943.g.). Točan je i navod kako je predmetni put vratima prema cesti zagradio DR, no tužitelji su uz znanje i pristanak DR posjedovali ključ od navedenih vrata te stoga put neometano koristili. Naime, otprilike na mjestu ograde koju je postavio DR ranije je tj. od 60- ih godina 20. stoljeća postojala ograda koju su postavili pravni prednici tužitelja (a dijelovi te ograde tj. cijevi i temelji vidljivi su kako na predmetnim fotografijama tako i na mjestu prijepora). Tu je ogradu otprilike 1998.g./1999.g., bez znanja i odobrenja tužitelja tj. njihovih pravnih prednika, uklonio DR u pokušaju da proširi parkiralište za svoj ugostiteljski objekt. Nastala situacija riješena je dogovorom na način da je DR o svom trošku postavio novu ogradu, a ključem iste raspolagao je kako DR, tako i tužitelji. S obzirom da je predmetni put širok 5,5 m, činjenica da je DR uz rub ograde unutar puta odlagao materijal ili parkirao vozila ne isključuje mogućnost korištenja predmetnog puta za prolaz ili provoz traktorom (u širini 2m) od strane tužitelja.

11. Do smetanja posjeda izvršenog od strane tužene, I-tužitelj, a u ime svih tužitelja, pristupao je predmetnim putem do nekretnina tužitelja, mehanizacijom radi košnje trave za potrebne godišnjih otkosa koje nije trebao ili želio učiniti MR. Isto tako, tužitelji su predmetni put koristili i za pješački prolaz do svojih nekretnina, u slučajevima kada je to bilo potrebno i to npr. radi pristupanja na geodetska mjerenja kako predmetne nekretnine, tako i nekretnina susjeda; radi uklanjanja višeg raslinja s dijelova nekretnine; radi kontrole stanja na svojim nekretninama (a s obzirom da su susjedi, vlasnici parcela na kojima su izgrađene kuće, često pokušavali ući u posjed nekretnina tužitelja pomicanjem međe), kao i radi pokazivanja svojih nekretnina potencijalnim kupcima s obzirom da se predmetne nekretnine tužitelja oglašavaju radi prodaje.

12. Vezano za navod odgovora na tužbu kako je tužena predmetna vrata navodno ugradila i lokot promijenila u ožujku 2024.g. i kako I-tužitelj svakodnevno mora proći uz predmetni put te kako je stoga već u ožujku 2024.g. morao uočiti nova vrata i lokot, tužitelji navode kako I-tužitelj ne prolazi uz navedeni put po glavnoj cesti već za redovita kretanja automobilom koristi druge pravce. Podredno, čak i kad bi se I-tužitelj kretao navedenim pravcem, iz auta u kretanju nerealno je da se uoči manja promjena izgleda ograde, a posebno promjena lokota. I-tužitelj je za smetanje posjeda saznao kad je došlo do potrebe da nekretnini neposredno pristupi, a kako je to detaljno opisano u tužbi. U privitku opisanog podneska tužitelji dostavljaju Potvrdu III. policijske postaje Zagreb od 9.10.2024.g. o intervenciji policije dana 18.5.2024.g. Prilažu i fotografije iz mjesta spora iz sustava Google Maps iz studenog 2011., studenog 2014., srpnja 2019., svibnja 2021., kolovoza 2022., travnja 2023. i srpnja 2024.

13. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da ih je tužena smetala u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], puta kojim su se složili da bi s [adresa] pristupili na nekretnine u svom vlasništvu, a što im je tužena onemogućila postavljanjem lokota na prednju ogradu na zapadnoj strani čestice te žičane ograde na istočnoj strani čestice. Nije sporno da je tužena u svibnju 2024. promijenila lokot, a potom u lipnju 2024. postavila i fiksnu žičanu ogradu na tri metalna stupa čime je onemogućila tužitelje u prolazu i provozu preko sporne čestice. Sporno je koliko dugo, koliko često, za koje potrebe i na koji način tužitelji koriste predmetni put te je li isti jedini put kojim mogu pristupiti do svojih nekretnina ili zato postoji i drugi prikladan put.

14. Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke sud je utvrdio čitanjem naprijed pobrojane dokumentacije dostavljene uz tužbu, odgovor na tužbu i podnesak tužitelja od 19.11.2024. Proveden je očevid na licu mjesta u [adresa], između broja 49 i 51 u prisutnosti vještaka geodeta Željka Perića, ing. geod. Pročitan je nalaz i mišljenja koje je imenovani vještak nakon provedenog očevida dostavio sudu, sve postupajući po zadatku određenom rješenjem suda od dana 16.1.2025. Na okolnost posljednjeg stanja posjeda i čin smetanja saslušani su svjedoci ČR, UR, ĆR, ER, NR, DR, ĐR, CR, JR, ŠR, MR, VR i OR. Saslušani su I-tužitelj HR, II-tužiteljica BR i tužena KR. Cijeneći provedene dokaze sukladno čl. 8 ZPP-a sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

15. Rješenjem suda poslovni broj Psp-83/2024-10 od dana 16.1.2025. određeno je provođenjem geodetskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Željku Periću, ing. geod. kojem je danom u zadatak da na licu mjesta identificira predmetnu nekretninu, načini skicu mjesta i na istoj označi gdje se nalaze sporne metalne ograde. Očevid na licu mjesta proveden je dana 16.4.2025. te su na istom I-tužitelj i tužena pokazali sudu i sudskom vještaku predmet spora nakon čega je vještak pristupao mjerenju i fotografiranju. Dana 16.6.2025. stalni sudski vještak Željko Perić je dostavio svoj nalaz i mišljenje. Vještak nakon obavljenog očevida i pokazivanja predmetne čestice od strane prisutnih stranaka utvrđuje da je predmetna katastarska čestica oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetna čestica se nalazi na južnom dijelu zemljišnoknjižne čestice z. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Evidencije ureda za katastar i zemljišneknjige nisu usklađene u smislu oblika i površine čestice. Na predmetnu česticu se ulazi sa [adresa]. i na ulazu se nalazi pomična metalna ograda na skici lica mjesta s preklopom katastarskog i uklopom zemljišno-knjižnog plana označena točkama A-B. Na kraju predmetne čestice nalazi se žičana ograda koja razdvaja predmetnu česticu i katastarsku česticu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

16. Tužitelji i tužena nisu imali prigovora na nalaz i mišljenje geodetskog vještaka. Sud prihvaća nalaz i mišljenje geodetskog vještaka jer je u cijelosti ispunio postavljeni zadatak, a njegova su utvrđenja jasna.

17. Svjedokinja ČR ima osobnih i neposrednih saznanja o predmetu spora budući je susjeda i unazad 63 godine zna što se tamo dešava. Tako zna da su djed i baka tužitelja, mama i tata koristili tu livadu, na njoj imali blago, kosili su zemlju, odvozili sjeno. Zato im je bio potreban sporni put. Također zna da su im Protkovići dali da koriste taj put, a njima su Božići, u zamjenu jer su ljudi tako ranije dogovarali, dali jedan drug put na korištenje. Sada više ne zna o kojem je to putu riječ. Zna i da I i II-tužitelji koriste spornu livadu, kose ju i odvoze sijeno, ukoliko to ne naprave dobiju kaznu od komunalnog redara. Unazad negdje godinu dana je tužena dala to zagraditi, stavila je lesu i lokot. Misli da je to napravila iz inata, da nema nikakvog interesa zatvarati taj put, on mora biti otvoren kako bi se livada kosila. Ove godine je trava bila vrlo visoka, bilo ju je strah da netko ne baci opušak i sve zapali. Prije nego je tužena postavila lesu također se na istom mjestu nalazila lesa koju je postavio DR, ali su svi imali ključ i moglo se ući. Tu je lesu postavio kako bi spriječio da se na livadi okupljaju drogeraši. Livada je velika, tamo su dolazili i drogirali se. Kada su djeca igrala nogomet, našli su šprice. Ne postoji drugi pristup livadi osim preko spornog puta. DR nije parkirao tamo svoj automobil niti koristio to za sebe na bilo koji drugi način. Paclikova lesa je tamo stajala možda 2,3 godine.

18. Majka svjedoka UR, HP, ima zemlju koja graniči sa zemljom HR. Svjedok UR iskazuje da je redovito dolazio na tu zemlju kako bi je pokosio da ne nastane šikara. Prolazio je putem koji kreće sa 7. Trnave, završava na kraju livade, točno kraj njegove parcele. Do njegove zemlje nema drugog puta jer se sa druge strane nalazi bagerom iskopana rupa puna gnoja preko koje ne može proći. Put je koristio sve dok im to jedna gospođa čije ime ne zna niti zna kako izgleda, ali sestra mu je rekla da se radi o gospođi, nije zabranila prolazak tim putem i to na način da je stavila ogradu. Prije par godina su htjeli prodati svoju zemlju, zbog toga što nema daljnjeg puta su imali problema. Unazad 10 godina ne može koristiti taj put. Zna da tužitelji također ne mogu koristit taj put. Zna da su ga koristili kako bi došli do svoje livade i obrađivali je.

19. Svjedok ĆR je starosjedilac i zna da je pristupni put livadi I-tužitelja postojao sigurno 35 godina, uvijek se je normalno koristio bez ikakvih ograničenja. Svi su starosjedioci imali blago, perad, livade sa kojih su kosili travu, oni su se kao djeca igrali na tim livadama. Zna da je na tom pristupnom putu postojala ograda, lesa. HR je imao ključ i normalno je ulazio kako bi putem došao do svoje livade. Zajedno su tako ulazili X puta. Zna da je gospođa KR koju nikada nije vidio jer je većinu vremena izvan Republike Hrvatske zatvorila taj put. Ne zna prije koliko vremena, zna da je na ogradu stavljen lokot. Prije 6,7, mjeseci je bio sa HR, probali su ući kroz ogradu i bila je zaključana. Ne zna od kada HR ne može ući kroz tu ogradu. Ne zna postoji li kakav drugi put do te livade, možda kroz šumu, no zna da je ovo bio jedini pristupni put koji se koristio. Ne zna tko je prvi izgradio lesu na tom mjestu niti kada.

20. Svjedok ER, također starosjedilac, zna da su sporni put koristili i tužiteljevi prednici, i roditelji, djed i baka. Tu su zemlju obrađivali i do nje dolazili ovim putem. Misli da drugi put do te livade ni ne postoji. Možda bi tužitelj mogao do nje doći, ali preko tuđih parcela. Osobno je tamo bio negdje prije 3,4 godine zadnji put. Zna da je postojala ograda koja je bila zaključana, ali je HR imao ključ i mogli su normalno pristupiti putu i livadi. Iz priča zna da to više ne može, da je jedna gospođa stavila svoj ključ i da brani prolaz. Tom putu se ne može pristupiti unazad negdje godinu dana. Kada je zadnji puta bio tamo ispred ograde nije bilo nikakvih automobila, moglo se normalno ući.

21. Svjedok BP zna da je sporni put prolaz sa glavne ceste koji vodi do zemlje tužitelja. Njihovi su prednici koristili tu zemlju, Igorov pokojni djed ju je kosio sa konjima i uvijek dolazio spornim putem. Zemlju održavaju i tužitelji, nisu je zapustili. I prije je tamo postojala ograda, zna da je bila zaključana i da su tužitelji mogli ući jer su imali ključ. Tu je ogradu postavio susjed DR jer su na livadu dolazili kojekakvi klipani koji su se tamo drogirali, bacali smeće. Sada je nova ograda koju je postavila tužena, stavljen je lokot, tužitelj nema ključ. Iza te ograde je tužena postavila još 3 stupa i mrežu koja je u ravnini sa međom od Petlarića. On je odmah 50m dalje, tamo živi od 1980. Zna da tužitelj nema drugog puta do svoje zemlje. Susjed DR tamo nije parkirao svoj automobil, sada svoj automobil tamo parkira tužena. Dok nije napravila ogradu bi ujutro dopeljala svoj auto iz garaže i parkirala ga tamo na ulaz. Navečer bi opet vratila auto u svoju garažu, odnosno dvorište. Auto je bio poprečno parkiran, time je fizički zatvorila prolaz, tako da tužitelj nikako nije mogao proći traktorom. Prije negdje godinu dana je tužena postavila i svoju ogradu, prvo ovu sprijeda, nakon par mjeseci i straga. Vidi se da je ograda nova. Svjedok ističe i da tužitelji do svoje zemlje ne mogu doći ni kroz šumu koja se nalazi gore desno, a u kojoj ima jedan put širine 4metra, no taj put ne vodi na njihovu zemlju.

22. Svjedok DR u svom iskazu tvrdi da je 2000. godine od oca tužene, IR, kupio ½ poljskog puta Jame, kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ideja je bila da izgradi stambeni objekt. Vlasnica druge polovice puta je RP. Od nje je htio kupiti drugu polovicu puta, točnije to je htio kupiti od njenog pokojnog oca koji je bio vlasnik i koji je tada bio živ, no on je dobio moždani udar i u toj situaciji nije htio ganjati ljude. Odustao je od ideje da sagradi stambeni objekt. Nije se upisao u zemljišne knjige kao vlasnik polovice puta, no to svakako namjerava učiniti. Ističe da je on taj koji je prvi postavio ogradu jer su se na livadi skupljali pijanci, drogeraši, htio je to spriječiti. Kome god je trebao ključ od ograde, on bi mu ga dao. Tako su ga taj ključ tražili K svaki puta kada im je trebalo radi košnje, dolaska na livadu on bi im dao ključ. Ključ bi ga tražila gospođa ĐR ili neki dečki koji su išli kositi. Ogradu je postavio negdje 2005., ne sjeća se više točno. Koliko mu je poznato, to je tužiteljima jedini pristup do njihove livade. Tužena ga je prije negdje sedam, osam godina pitala bi li joj prodao tu ogradu, budući ju je on i financirao. To nije htio već je ogradu maknuo i tužena je postavila novu. Ta je ograda i sada tamo. Sa tuženom niti sa tužiteljima nije razgovarao o predmetu ovog spora, nije mu poznato što se dešavalo u svibnju 2024. Nije vidio nikoga da prolazi tim putem, ne može proći zbog ograde, jedino da preskače. Svoju česticu je povremeno koristio kao parkiralište, na njoj je jedno vrijeme imao i parkiranu dizalicu koja mu je potrebna za održavanje semafora, to je posao kojim se bavi. Na svojoj čestici koja je na adresi [adresa] je htio graditi stambeni objekt, ovaj put je trebao služiti kao vatrogasni put za potrebe tog objekta. Vatrogasni put mora stalno biti prolazan, prohodan.

23. Svjedokinja ĐR zna da sporni put tamo postoji koliko je i ona stara, još i više. Sjeća se da su njen djed, tata, stric koristili taj put kako bih došli do svoje livade radi košnje, kad bi sve pokosili puštali su tamo krave. Do njihove livade ne postoji drugi pristupni put. Zna da su vlasnici tog puta bili IR i gospođa RP, oni im nikada nisu branili prolaz. Sa ulične je strane postojala ograda. Ne zna točno kada je ta ograda prvi puta postavljena. Zna da je prije negdje 8 godina novu ogradu postavio gospodin DR i dečki koji su tamo igrali nogomet. Imali su ključ kako bi mogli otvoriti ogradu, doći do svoje livade. Zadnji puta je prolazila tim putem prije pet godina. Livadu su kosili dva puta godišnje. Zna da je novu ogradu postavila tužena. Jednoga dana su pokušali doći do svoje livade, zatekli su lokot na ogradi i zvali policiju. Tužena je taj lokot postavila tužena u petom mjesecu 2024.

24. Svjedok CR je bio vlasnik agencije Pex nekretnina, tužitelj ga je krajem 2019. angažirao radi prodaje njihove livade na koju je dolazio nekoliko puta, svaki puta bi prošli spornim putem. HR bi imao ključ od lokota i prošli bi tim putem. Drugog pristupnog puta nema, misli da bi se moglo doći da se hoda preko tuđih livada okolo. Zadnji puta je tamo bio početkom 2024., potom ga je HR u petom mjesecu 2024. obavijestio da se više ne može proći, da je promijenjen lokot. Više od toga ne zna.

25. Svjedok JR zna da je tužena postavila ogradu na spornom putu koji vodi do livada iza reda kuća jer ga je angažirala za taj posao. Nije siguran ima li do tih livada iza kojih se nalazi šuma drugog puta osim ovog kojim je prolazio. Zna da je tužena postavila ogradu, za to ga je angažirala. Sjeća se da su tamo već bili neki stupovi koji su bili odrezani, misli da su i oni bili od neke ograde, ali tu ogradu nije skidao.

26. Svjedok ŠR izjavljuje da su sporan prolaz koristili svi i nitko, a potreban je zato što se ne može doći inače na drugu stranu, tj. na livade iza. Zna da je DR na tom prolazu parkirao auto. Koliko zna tamo nije bilo ograde. JR i on su prije dvije godine postavili ogradu po nalogu KR, ona je ogradu kupila. Sjeća se da su sa svake strane puta postojali odrezani stupovi, vjerojatno od ranije ograde koju nije vidio. Zna da su I i II-tužitelji vlasnici nekretnina na koje se dolazi tim putem, ne zna jesu li koristili taj put. Postoji prolaz sa zadnje strane, može se proći traktorom. Znači, ima prolaz pored ambulantne ili vrtića koji dolazi sa zadnje strane njihovih parcela. Ima lijevo i desno put. Taj poljski put je širok koliko si ga tko napravi, dva, tri, četiri metara. Nikada nije vidio tužitelje da prolaze tim putem kojeg je opisao. Zadnjih desetak godina je sve livade do kojih se dolazi sa zadnje strane kosio MR, jedino je njega vidio.

27. Svjedok MR je vlasnik livade koja graniči sa livadom tužitelja, imao je OPG i uz dozvolu I-tužitelja je kosio njihovu livadu. To je činio kojih 10-15 godina, zadnji puta 2024. Nakon toga si je I-tužitelj malčirao parcelu. Na njegovu parcelu je dolazio preko svoje parcele. Ne postoji javni put kojim bi se moglo doći do njegove parcele. Zna da je tužitelj mogao prije par godina kupiti neke nekretnine starosjedioca, na taj bi način dobio i pristupni put svojoj livadi, ali to nije učinio. Zna da se pored parcele DR nalazi parcela tužene, ona je ograđena od 2024. Ograda je postojala i ranije, postavio ju je DR, on je jedno vrijeme na tom dijelu puta imao parkiran kombi. Ograda je bila zaključana, zna da je on imao ključ, ne zna je li ga kome davao i je li itko drugi dolazio na livadu tužitelja radi košnje. DR je stavio ogradu jer se na livadu dovozilo smeće. Osim tužitelja, gore je još šest, sedam parcela koje uopće nemaju izlaza, čekaju da netko od vlasnika parcela otvori put, da im se smiluju. Kada je 70-ih godina prošlog stoljeća bila komisija iz katastra i kada je postojalo mogućnost da se napravi put, a za što su svi vlasnici tih livada trebali dati određeni dio svojih nekretnina za put, to nisu htjeli. Tako su ostali bez puta.

28. Svjedokinja VR od 1991. živi na adresi [adresa]. Od kada je tamo sa ulične je strane postojala ograda, nije bilo lokota. Ne zna tko je postavio tu ogradu. Zna da je prije više od 10 godina DR stavio lokot jer je na tim livadama bilo svačega, smeća, sumnjivog društva. Nakon što je postavio lokot, na tu je parcelu parkirao svoje vozilo. DR je kosio dio livade iza te parcele, tamo su nedjeljom dečki igrati nogomet. Zna da je potom ta ograda skinuta, zna da je tužena postavila novu ogradu i novi lokot, to je bilo u proljeće 2024. Negdje u petom ili šestom mjesecu 2024. je vidjela HR kojeg poznaje iz viđenja da je kosio livadu. To je vidjela sa svoje terase, ne zna kako je do te livade došao. Zna da je tu livadu dulji niz godina kosio MR, on je imao životinje i bilo mu je potrebno sjeno. MR je na tu livadu dolazio sa svoje parcele, sa suprotne strane, ne sa strane ceste. Nikada nije vidjela kako je HR dolazio na svoju livadu. Vidjela je da na tu parcelu dolaze agenti i neki ljudi. Zaključila je da su agenti za nekretnine jer su imali blokove, razgledavali su nekretninu, nešto mjerili. Ne zna tko ih je angažirao. Ne zna kojim su putem došli, nisu izlazili kroz njihovo dvorište niti preko susjedne parcele.

29. Svjedok OR, suprug II-tužiteljice BR, iskazuje da nije bilo problema do 2024., tada se pojavila ograda i oni više ne mogu održavati, kositi svoju zemlju. Ogradu je postavila tužena. Prije toga nije bilo nikakve ograde. Do 2000. su tu livadu kosili, sjeno im je trebalo za blago. Onda se više nije smjela držati stoka i on i supruga su sve prepustili HR.

30. I-tužitelj HR u svom iskazu ističe kako zna da je njegov pokojni pradjed sa pradjedom ili djedom tužene još 1943. potpisao sporazum da se obitelji GR daje prolaz kako bi došli do svoje livade u širini 5,5 metara, točno postoji nacrt, takvo je stanje i danas. Od tada su taj put koristili kako bi došli do svoje livade. Nije ga koristio nitko osim njih jer se jedino njihova livada nalazi iza toga puta. Istina je da je MR jedno vrijeme kosio tu livadu, nikada nije prolazio spornim putem jer mu to nije potrebno. Njegova parcela graniči sa tom livadom, dakle samo prođe traktorom i tamo je. Nije istina da je jedino MR kosio tu livadu. On je pokosio ono što mu je odgovaralo, u pravilu sredinu, uzeo je sjeno, ostalo su čistili, kosili i održavali oni. Unazad sedam godina na tu livadu dolaze i brojni agenti za nekretnine jer je parcela na prodaju. Osim njih dolazili su i geodeti jer je bilo potrebno uskladiti katastar i gruntovnicu. Taj je put prema uličnoj strani bio ograđen ogradom. Uvijek su imali ključ od lokota koji je postavio DR. Budući je on često bio odsutan njegovi radnici su im fizički predali jedan ključ kako bi nesmetano mogli prolaziti. Tako su koristili taj put sve do petog mjeseca 2024. Išao je kositi travu, vidio da je ograda promijenjena i da je stavljen novi lokot. Zvao je II-tužiteljicu, dogovorili su da je najbolje pozvati policiju. Oni su došli, rekli da je to imovinsko pravni zahtjev, da to moraju riješiti na sudu. Tada je potrgao lokot, ušao na livadu i pokosio ju. Nakon toga više nije bio na livadi. Zna da je postavljena još jedna ograda, nepomična, na kraju puta. Kontaktirao je sa tuženom prije negdje šest ili sedam godina. Kada su krenuli prodavat tu parcelu ju je zvao, rekla je da je njen pokojni otac prodao DR i da ona sa tim nema veze. Kontaktirali su i DR, on je potvrdio da je to kupio, ali da se nije uknjižio. Prolaz im je bitan jer nemaju drugog načina pristupa parceli u svom vlasništvu. Njima je taj prolaz i namijenjen, tako je od 1943. Ne smeta im ograda, bitno im je da mogu ulaziti kao i do svibnja 2024. Istina je da njima za prolazak traktora sa prikolicom, a što ukupno iznosi do maksimalno 3metra nije potrebna cijela širina puta. Tu širinu nisu niti koristili ako bi sa strane bio parkiran neki auto, ostavljena šuta ili slično. No, oduvijek su normalno prolazili tim putem. Prvu ogradu je stavio njegov pradjed još 60-ih godina, uvijek se postavljala s istim razlogom, da se spriječi dolazak onih koji tamo ostavljaju smeće i slično. Kada je DR zamijenio ogradu nisu trebali od njega tražiti odobrenje niti su to činili već im je samo dao ključ novog lokota koji su imali i koristili kad god im je trebao. DR je stavio višu ogradu nakon što je ulica asfaltirana i napravljen nogostup. Stara je ograda ostala niža i preko nje se moglo bez problema prekoračiti, zato ju je zamijenio. Poznato mu je da je njegov djed protiv oca gospodina DR vodio spor radi istog tog puta. Nikada taj put nije koristio nikome osim njima jer su ga jedino oni koristili radi dolaska na svoju parcelu. Ne zna kakva je presuda donesena, ali ograda je oduvijek tamo. Ne zna tko je ogradu vratio. Oduvijek su imali ključ lokota ograde, ako bi lokot trebalo promijeniti to smo učinili oni ili DR, ili njegovi radnici, uvijek su imali doma taj ključ. Ne zna kada je zadnji put dobio ključ od DR, moguće da ga je dobila mama ili djed, on je vlasnik u zadnje tri godine. Njegov djed je promijenio lokot na ogradi, on je bio prisutan. To je bilo negdje 90-ih, djed je umro 2000. Ne prolazi svaki dan [adresa]. Ne zna kada je DR skinuo svoju ogradu niti kada je tužena postavila svoju. Njegov stan je cca 500m udaljen od ovog prolaza, od njegove majke cca 200 do 300 metara. Svaki dan posjećuje majku. Iz njene se kuće ne vidi ta parcela. Pravac I. Trnava ne koristi jer se na kraju ulice nalazi pruga i rampa, dugo se čeka da se ulica prođe jer bude gužva.

31. Tužena KR u svom iskazu potvrđuje da je u svibnju 2024. postavila novu ogradu i lokot, nije htjela da njenom parcelom prolaze nepoznati ljudi. Prije ove njezine nove ograde je na istom mjestu postojala stara ograda koju je postavio DR. Ne zna točno koje godine. DR joj je jednom prilikom došao i rekao da mu je njezin pokojni otac prodao tu parcelu. O tome nije imala nikakvih saznanja, nikada joj otac takvo što nije rekao. Tražila je DR da joj pokaže ugovor, pitala ga zašto se nije upisao u zemljišne knjige. Nije mogla samo tako prihvatiti kao istinito to što joj je rekao. Naknadno joj DR nikada nije pokazao bilo kakav ugovor i ona je počela koristiti tu parcelu kao vlasnik. Otac je iza sebe ostavio sve uredne papire među kojima ona nikada nije našla kupoprodajni ugovor sa DR. Prije negdje 7 godina joj je DR rekao da je kupio od njenog oca taj sporni put pa je, kada su joj se obratili tužitelji, rekla da ako je tome tako tim ona ne može ništa po pitanju tog puta. Međutim, rekla je i da treba utvrditi da li kupoprodajni ugovor uopće postoji. To je tražila i od DR. Nikakav ugovor nisu našli, ona je vlasnica tog puta. DR joj nije govorio da tužitelji koriste taj dio puta. Tužitelji su ju tražili prije tih 7 godina da im to proda jer im je trebao pristupni put do svoje parcele koju su htjeli prodati. Parcela joj je potrebna za parkiranje auta, želi tamo urediti i mali vrt. Ne želi da bilo tko prolazi tom parcelom niti želi da tužitelji prolaze traktorom jer bi joj na taj način uništili sve što želi urediti. Supruga tužitelja ju je prije nekih 6,7 godina tražila da im omogući korištenje te parcele uz naknadu, to ne želi. Smatra da tužitelji imaju mogućnosti pristupa svojoj parceli i preko nekretnina osoba koje su predložile kao svjedoke, to im ne bi trebao biti problem ta dva ili tri puta godišnje koliko su rekli da im je potrebno radi košnje. Osim toga, zna da mogu do svoje parcele doći i javnim putem koji sa strane [adresa] graniči sa njihovom parcelom. Druga suvlasnica je RP, njih dvije su zajedno u ovome. Zna da je Paclikova ograda bila zaključana, on je imao ključ, ne zna je li kome davao taj ključ. Od 1991. ima prijavljeno prebivalište u [adresa]. Ima prijavljeno prebivalište i u [adresa]. Otprilike osam mjeseci godišnje boravi u [adresa], ostalo u [adresa]. Tako je unazad otprilike 6 godina, ranije je dolazila jedanput godišnje i ostajala 3,4 mjeseca, nekada bi došla i dva puta godišnje. Njezini pokojni roditelji su na toj adresi živjeli 25 godina. Nije vidjela tužitelje da prolaze tim spornim dijelom sa traktorom radi košnje. Nije vlasnica tog puta u cijelosti, vlasnica je 1/2 , vlasnica druge polovine je njezina sestrična RP. Nisu podijelile u naravi koji dio pripada kome jer ona koristi, uz suglasnost sestrične cijelu tu parcelu. Tamo parkira svoje aute. U katastru je sporna parcela opisana kao put, a u zemljišnim knjigama kao oranica. RP je znala za stavljanje ograde i promjenu ograde.

32. Povezujući opisane iskaze saslušanih svjedoka, I i II-tužitelja i tužene, koje iskaze sud u većem dijelu prihvaća kao vjerodostojne, zaključuje se da su tužitelji, zajedno sa svojim prednicima, vršili pravo posjeda stvarne služnosti prolaza i provoza na teret k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], (koja čestica se nalazi na južnom djelu zemljišnoknjižne čestice zk. č. br. 2120/1 k. o. [katastarska općina], a u naravi predstavlja put u širini od 5metara) kao poslužne nekretnine kako bi došli do svojih nekretnina (k. č. br. [katastarska čestica] Pašinec livade, površine 2938 m2, k. č. br. [katastarska čestica], Pašinec, oranica, površine 2409 m2, upisano u PL 743 k. o. [katastarska općina] te k. č. br. [katastarska čestica], Pašinec, livada, površine 4498 m2, upisano u PL 5843 k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine u zemljišnim knjigama odgovaraju zk.č.br. 2121/1B, livada u Gajištu, površine 750 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; zk.č.br. 2121/1A, livada površine 750 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te zk.č.br. 2121/2, livada Skutnišćak u Gajištu površine 1284 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) kao povlasnih. Prednici tužene, IR i ZR, su dana 9.10.1943. potpisali Očitovanje u kojem priznaju da se obitelj GR spornim putem u širini od 5 metara služi već preko 40 godina, a sa čime su isti suglasni te im dozvoljavaju temeljem tog očitovanja uknjižbu prava služnosti kolnog i pješačkog puta preko kat. čest. [katastarska čestica] za korist susjedne čest. br. 2121. S obzirom na navedeno, u ovom se slučaju ima primijeniti odredba čl. 16. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, u nastavku ZV-a) kojom je propisano da kada posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.

33. Tužitelji su faktično izvršavali sadržaj prava stvarne služnosti prolaza i provoza na način da su po potrebi, u pravilu radi košnje i čišćenja svojih nekretnina, sa javnog [adresa] nekoliko puta godišnje spornom česticom prolazili traktorom. Navedeno im nije branio niti DR koji se, kako proizlazi, neosnovano, bez ikakvog pravnog temelja, pozivajući se na navodni kupoprodajni ugovor sa pokojnim ocem tužene koji nije predočio niti tuženoj niti sudu, ponašao kao vlasnik sporne čestice. On je negdje 2005. godine sa ulične strane postavio novu ogradu, na mjestu gdje je ograda postojala i ranije, no bila je niža i moglo ju se bez problema prekoračiti. Ograda je postavljena kako bi se spriječilo da se na livade iznosi smeće, sastaju pijanci, drogeraši. Tko je trebao proći spornim putem to je i mogao budući DR prolaz nikome nije branio. Tako je ključ lokota ograde u svako vrijeme bio dostupan tužiteljima, a I-tužitelj je to i koristio kada je odlazio kositi travu, čistiti livade, sjeći šikaru, obilaziti parcele sa geodetima ili agentom za prodaju nekretnina. Uvijek je prolazio spornim putem. Osim tužitelja, njihove je nekretnine kosio i MR, njima je traktorom prilazio sa nekretnine u svom vlasništvu jer sa istima graniči.

34. Nije sporno da je tužena u svibnju 2024. postavila novu ogradu i lokot jer nije htjela da njenom parcelom prolaze nepoznati ljudi. Tužitelji su za navedeno saznali dana 18.5.2024. kada su zatražili i policijsku intervenciju na adresi u [adresa]. I-tužitelj je tada djelatnicima policije naveo da mu je netko promijenio lokot na ogradi koja se nalazi na zemljištu koja vodi do njihove parcele. Istog je dana I-tužitelj prerezao lokot i spornim putem pristupio na svoje nekretnine kako bi pokosio travu. Nije sporno da je tužena nakon toga na pomičnu metalnu ogradu uz [adresa] ponovno postavila lokot, a potom, na kraju sporne čestice, i žičanu ogradu koja razdvaja predmetnu česticu i katastarsku česticu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako navedeno opisuje geodetski vještak Željko Perić u svom nalazu i mišljenju.

35. Tužena, kao i svjedoci MR i ŠR, ističu da tužitelji imaju mogućnost pristupa svojim parcelama i drugim putem, da korištenje spornog puta nije nužno. Ujedno tužena ističe da je njoj ista potrebna za parkiranje auta, a želi tamo urediti i mali vrt. U odnosu na tako istaknute mogućnosti pristupa nekretninama tužitelja valjda reći da navedeno nije bitno za ovaj spor. To stoga što u postupku smetanja posjeda, a s kojim posjedom stvari je izjednačeno i faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava) pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona (čl. 10. st. 5. Zakona o vlasništvu) nije dopušteno raspravljati o savjesnosti ili nesavjesnosti, odnosno o pravu na posjed. Cilj posjedovne parnice je uspostaviti posjedovno stanje kakvo je postojalo prije smetanja pa je i rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čina smetanja. Posjed prava stvarne služnosti postoji kroz faktično izvršavanje sadržaja nekog prava, a posjed se može smetati bilo kojim činom bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom je poduzet (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev- 427/2014-2 od 4.3.2020.).

36. Prema čl. 10. st. 1. ZV-a posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda (čl. 21 st. 1 ZV). Samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed (Čl. 20 st. 1 i st. 2 ZV-a). Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (čl. 22 st. 1 ZV-a). Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu (čl. 22 st. 2 ZV- a). Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete (čl. 441 ZPP-a). Primjenjujući citirane zakonske odredbe na utvrđeno činjenično stanje sud utvrđuje da je tužena smetala I-III-tužitelje u mirnom i nesmetanom posjedu prava stvarne služnosti puta u smislu prava prolaza i provoza tim putem, a kojim su se posjedom prava tužitelji, kao i njihovi prednici služili dugi niz godina (od početka 20. stoljeća) na način da je promijenila lokot na postojećoj pomičnoj metalnoj ogradi koja se nalazi kao ulaz na predmetnu česticu i postavila novu fiksnu žičanu ogradu koja razdvaja predmetnu česticu katastarsku česticu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga tužitelji osnovano traže da se utvrdi čin smetanja, uspostavi prijašnje posjedovno stanje i ubuduće zabrani svako takvo ili slično smetanje posjeda prava stvarne služnosti prolaza i provoza, sve kako je opisano u točkama I-III. izreke rješenja budući se u ovome postupku zbog smetanja posjeda zaštita pruža upravo radi održavanja kontinuiteta postojećeg posjedovnog stanja prema odredbi čl. 22. ZV, bez obzira na pravo na posjed i pravni temelj posjedovanja.

37. Tužitelji su dana 1.6.2025. podnijeli i prijedlog za određivanje privremene mjere jer smatraju da su ispunjene odredbe čl. 346. st. 1. t. 2. Ovršnog zakona. Navode da su tijekom ljeta 2025. u obvezi svoje nekretnine – k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pokositi tj. očistiti, radi sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, osobito ambrozijom, a sukladno Odluci o agrotehničkim mjerama, te mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (Službeni glasnik Grada Zagreba 9/19 i 28/20 i 36/22). Ukoliko isto ne učini, isti sukladno navedenoj Odluci podliježu prekršajnoj odgovornosti tj. novčanim kaznama. Neovisno o navedenom, nekretnine tužitelja čine zatravnjenu poljoprivrednu površinu od gotovo 10.000,00 m2 koja se nalazi u urbaniziranom naselju, u neposrednoj blizini brojnih kuća, zgrada te dječjeg vrtića Jabuka i Doma zdravlja Trnava u ulici Resnički put. Takva velika poljoprivredna površina, a koja obrasta ambrozijom i drugim korovom i alergenima, u slučaju da ostane nepokošena i neočišćena, predstavlja ozbiljnu ugrozu za zdravlja svih stanovnika u široj okolici, kao i opasanost da se isti korovi i alergeni prošire na nekretnine s kojima nekretnine tužitelja neposredno graniče. Stoga predlaže da sud naloži tuženoj - protivnici osiguranja da tužiteljima - predlagateljima osiguranja, na njihov zahtjev i poziv, jednokratno, u razdoblju od 1. lipnja 2025.g. do 30. rujna 2025.g., otključa pomičnu ogradu na zapadnoj strani k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te privremeno ukloni fiksnu žičanu ogradu na tri metalna stupa koja se nalazi na istočnoj međi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a radi jednokratnog ulaska i izlaska poljoprivredne mehanizacije na nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ukoliko tužena ne ispuni predloženu obvezu predlažu da joj sud zaprijeti novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 EUR koju će joj, ukoliko u roku koji joj je određen ne ispuni naloženu obvezu, na prijedlog tužitelja - predlagatelja osiguranja i izreći. Tužena se u cijelosti protivi predloženoj mjeri jer za istu nisu ispunjene zakonske pretpostavke u smislu odredbe čl. 346. st. 1. t. 2. Ovršnog zakona pa predlaže da sud prijedlog odbije i obveže tužitelje na naknadu troška tuženoj.

38. Odredbom čl. 346. Ovršnog zakona (NN br. 57/96, 29/99, 173/03, 88/05, 112/12 i 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 u daljnjem tekstu OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

39. Tužitelji - predlagatelji osiguranja nisu dostavili dokaze kojima bi potkrijepili svoje navode o nastanku nenadoknadive štete koja prijeti tužiteljima, brojnim kućama, zgradama, dječjem vrtiću i domu zdravlja zbog nemogućnosti košnje zatravnjenih poljoprivrednih površina, nisu učinili vjerojatnim niti da je izricanje mjere potrebno da bi se spriječilo nasilje budući nema niti jednog dokaza, kao niti jasnog obrazloženja koja bi to radnja tužene predstavljala nasilje koja bi opravdala izricanje ove hitne mjere. Dakle, zakonom propisane kumulativne pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine u ovom slučaju nije ispunjena. Stoga je prijedlog u cijelosti odbijen, a kako je odlučeno u točci IV. izreke rješenja.

40. Odluka o trošku je donesena temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tbr. 7.t.2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. I-III-tužiteljima pripada pravo na jednokratnu nagradu bez obzira na broj poduzetih radnji, u iznosu od 250 bodova. Budući da su iste radnje poduzimane i radi odlučivanja o prijedlogu za donošenje privremen mjere, to se za oba spojena postupka određuje jedna jednokratna nagrada. Uz vrijednost jednog boda od 2,00 EUR i 25 % PDV-a u iznosu od 125,00 EUR priznati trošak I-III- tužitelja iznosi 625,00 EUR. Navedenom treba dodati trošak provedenog geodetskog vještačenja i izlaska sudske komisije u ukupnom iznosu od 499,47 EUR te trošak sudske pristojbe na tužbu (39,82 EUR) i rješenje o smetanju posjeda (39,82 EUR) pa I-III- tužiteljima pripada pravo na naknadu troška u ukupnom iznosu od 1.204,11 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom određenom temeljem čl. 29 ZOO-a, tekućom od dana 19.5.2026. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

U Zagrebu 19. svibnja 2026.

Sutkinja

Ivana Markotić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo na žalbu koju mogu podnijeti ovome sudu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi pisano, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA

- pun. tužitelja

- pun. tužene