Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž R-725/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od predsjednice vijeća Tihane Marije Miladin, suca izvjestitelja i člana vijeća Ivice Veselića i članice vijeća Vlatke Paškvalin Bošković, u pravnoj stvari tužiteljice OJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Damiru Lončaru, odvjetniku iz Zagreba, Mažuranićev trg 7, protiv tuženika AGRAM LIFE osiguranje d.d., Zagreb, Trnjanska cesta 108, OIB: 18742666873, zastupan po punomoćniku Stanislavu Ostojiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-406/2020-46 od 20. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 19. svibnja 2026.,

p r e s u d i o je

Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-406/2020-46 od 20. lipnja 2024. pod točkom II. Izreke.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 406/2020-46 od 20. lipnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. i IV. izreke te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

"I/ Nalaže se tuženiku AGRAM LIFE osiguranje d.d., Zagreb, Trnjanska cesta 108, OIB: 18742666873, na ime neisplaćenih plaća za razdoblje od 18.08.2018. do 31.05.2020. godine, platiti tužiteljici OJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 22.670,08 eura bruto, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća pojedinih iznosa do 1. siječnja 2023. godine po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koju stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom na:

- iznos od 504,79 eura od 10.09.2018. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.10.2018. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.11.2018. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.12.2018. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.01.2019. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.02.2019. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.03.2019. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.04.2019. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.05.2019. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.06.2019. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.07.2019. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.08.2019. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.09.2019. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.10.2019. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.11.2019. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.12.2019. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.01.2020. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.02.2020. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.03.2020. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.04.2020. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.05.2020. pa do plateža;

- iznos od 1.055,49 eura od 10.06.2020. pa do plateža, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima, u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku AGRAM LIFE osiguranje d.d., Zagreb, Trnjanska cesta 108, OIB: 18742666873, na ime neisplaćenih Božićnica, platiti tužiteljici OJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 530,90 eura neto, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća pojedinih iznosa do 1. siječnja 2023. godine po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koju stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom na:

- iznos od 265,45 eura od 23.12.2018. pa do plateža;

- iznos od 265,45 eura od 23.12.2019. pa do plateža, u roku od 15 dana.

III/ Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima pod točkom I/ izrijeke.

IV/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.479,49 eura, zajedno sa zateznom kamatom po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od 20. lipnja 2024. pa do isplate, u roku od 15 dana.

V/ Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 1.562,50 eura, zajedno sa zateznom kamatom po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od 20. lipnja 2024. pa do isplate.

2. Tuženik se žali protiv dijela navedene presude dijelu pod točkom I., II. i IV. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, podredno preinačiti pobijani dio presude u smislu žalbenih navoda..

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Pobijana presuda u dijelu pod točkom I. izreke I. ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, budući su u presudi nejasni i proturječni razlozi o odlučnim činjenicama.

5. Prije svega valja naglasiti da sud izvedene dokaze prosuđuje po slobodnom uvjerenju, ali je dužan stečeno uvjerenje opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima, da bi se moglo provjeriti ima li takvo uvjerenje pravnu i činjeničnu osnovu u provedenim dokazima, što u konkretnom slučaju nije učinjeno.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu naknade plaće nakon nedopuštenog otkaza ugovora o radu za utuženo razdoblje od prestanka radnog odnosa 18. kolovoza 2018. do povratka na rad, 1. lipnja 2020. godine te neisplaćene Božićnice.

7. Sud prvog stupnja pozvao se na odredbu čl. 95. st. 3. Zakona o radu (''Narodne novine'', broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) kojom je propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.

7.1. Sud prvog stupnja je shvaćanja kako je u ovom slučaju pravomoćnom sudskom odlukom utvrđena odluka o otkazu nedopuštenom te je naloženo tuženiku tužiteljicu vratiti na rad, da tužiteljica ima pravo na isplatu naknade plaće, odnosno razlike plaće za čitavo razdoblje u kojem nije radila na temelju nezakonite odluke o otkazu, od prestanka radnog odnosa do povratka na posao.

7.2. Sud prvog stupnja je odbio prijedlog tuženika da se izvede dokaz po vještaku medicine rada na okolnost je li tužiteljica u utuženom razdoblju bila radno sposobna, navodeći da „iz pravomoćne presude broj Pr-3887/2018 proizlazi kako je sud na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Damira Vodopiveca utvrdio da zdravstveno stanje tužiteljice nije trajnog karaktera, odnosno da je tužiteljičina nesposobnost za obavljanje poslova privremena. Isto tako iz navoda tuženika, kao i izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad koja su dostavljena u spis, proizlazi da da se tužiteljica u velikom dijelu razdoblja nakon povratka doista nalazila na bolovanju, međutim ujedno proizlazi da je bilo perioda kada je bolovanje prekidano“.

7.3. Prvostupanjski sud je izrazio svoje „mišljenje da bi utvrđivanjem perioda kada bi se tužiteljica potencijalno nalazila na bolovanju, a kada bi bila sposobna za rad, predstavljalo samo nagađanje, odnosno navedene činjenice nije moguće utvrditi naknadnim vještačenjem za period koji je već prošao“ jer se „tužiteljica u utuženom razdoblju nije nalazila u radnom odnosu“.

8. Pogrešno je izraženo pravno shvaćanje suda prvog stupnja.

8.1. Prije svega valja istaknuti da je u obrazloženju presude suda prvog stupnja broj Pr-3887/2018-26 od 30. svibnja 2019. na listu 6 treći odlomak navedeno mišljenje vještaka medicine rada dr. Vodopiveca: „U trenucima kada se bolest me pokazuje sa svojim simptomima i kada su laboratorijski nalazi uredni, u potpunosti je sposobna (ovdje tužiteljica) obavljati poslove za koje je imala sklopljen ugovor o radu“. Sud je iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka te usmenog očitovanja vještaka jasno zaključio da se u konkretnom slučaju „ne radi o trajnoj nesposobnosti tužiteljice za rad na njenom radnom mjestu, već o privremenoj nesposobnosti“.

8.2. Također, valja imati na umu i obrazloženje presude Županijskog suda u Splitu broj Gž R-586/2019-2 od 27. studenoga 2019. u kojem sud izrijekom navodi: „S obzirom da je sud prvog stupnja u potpunosti utvrdio činjenično stanje vještačenjem po vještaku dr. Vodopivcu, koji je inače specijalist medicine rada i koji je nakon pregleda cjelovite dokumentacije utvrdio da tužiteljicu njena bolest ograničava privremeno u obavljanju poslova njenog radnog mjesta, odnosno u trenucima kada se bolest manifestira sa svojim simptomima i povišenim upalnim parametrima“. Drugostupanjski sud je istaknuo da je „to evidentno kada laboratorijski nalazi nisu uredni, a kada su isti uredni u potpunosti je sposobna obavljati poslove za koje je imala zaključen ugovor o radu“.

8.3. Upravo na temelju mišljenja vještaka medicine rada i činjenice da je tužiteljica od povratka na posao do umirovljenja veliki dio toga vremena provela na bolovanju, bilo je osnovano prihvatiti prijedlog tuženika i pribaviti zdravstveni karton te provesti medicinsko vještačenje po vještaku medicine rada koji bi jasno utvrdio je li u prijepornom razdoblju tužiteljica bila zdrava ili je bila bolesna, a u kojem vremenu bolesti sigurno ne bi mogla raditi pa da i nije bilo neosnovanog otkaza, na koji način bi tuženik mogao dokazivati bi li tužiteljica bila na bolovanju uslijed čega bi eventualno imala i manja primanja.

9. Valja imati na umu da prema odredbama čl. 251. st. 1. -4. ZPP vještačenje obavljaju vještaci koje određuje sud, na prijedlog stranaka, a kad je radi utvrđenja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Sud rukovodi vještačenjem, označuje vještaku predmet koji će se razgledati, postavlja mu pitanja i, prema potrebi, traži objašnjenja u vezi s danim nalazom i mišljenjem (čl. 259. st. 1. ZPP-a), sud će odrediti hoće li vještak iznijeti svoj nalaz mišljenje samo usmeno na raspravi ili će ga podnijeti i pismeno prije rasprave, a vještak uvijek mora obrazložiti svoje mišljenje (čl. 260. st. 1. i 2. ZPP-a).

9.1. Značaj sudskog nalaza i mišljenja, u smislu citiranih propisa, ima samo nalaz i mišljenje vještaka kojeg je u tom svojstvu odredio sud.

9.2. Ovdje se postavlja pitanje može li se prvostupanjski sud stavljati u ulogu medicinskih vještaka i odlučne činjenice od kojih ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva, a za utvrđivanje kojih nema potrebnih stručnih znanja vještaka medicinske struke, sam utvrđivati, imajući na umu da bi provođenje medicinskog vještačenja po vještaku medicine rada bilo samo „nagađanje, odnosno navedene činjenice nije moguće utvrditi naknadnim vještačenjem“.

10. Iako žalitelj u uvodnom dijelu žalbe navodi da se žali i protiv točke II. Izreke kojim je tužiteljici dosuđena naknada Božićnice, u žalbi određeno ne navodi koji bi bio propust suda prvog stupnja kod dosude tih iznosa . Stoga, žalba je u tom dijelu neosnovana. Tek je za istaknuti da pravo na Božićnicu nije uvjetovano bolovanjem.

11. Zaključno, ovaj viši sud ima potrebe uputiti i na pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci broj: U-III-5989/2013 od 9. veljače 2016. („Narodne novine“ broj 25/16.): „Ustavni sud podsjeća: pravna sigurnost - zajedno s načelom supremacije prava - podrazumijeva da je pravo stvoreno kako bi se primjenjivalo u praksi na konkretne životne situacije. Iako je apstraktno vrednovanje samog zakonodavstva važno za ostvarenje načela vladavine prava (...), kategoričnost objektivnog prava nikako ne znači da se pravna pravila smiju primjenjivati na konkretne životne situacije toliko nefleksibilno, mehanički i slijepo da postaje nemoguće uvažavati imperative razumnosti i pravičnosti.“

12. Slijedom navedenog, iz naprijed navedenih razloga valjalo je žalbu tuženika dijelom odbiti kao neosnovanu na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a, a dijelom prihvatiti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a jer pobijana presuda u dijelu pod točkom I. izreke nema razloga o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi su nejasni i proturječni, nadalje, u prvostupanjskog presudi postoji nedostatak u ocjeni izvedenih dokaza i pogrešnom zaključivanju i nema govora o pomnoj analizi izvedenih dokaza na koju se sud poziva, radi čega je prvostupanjsku presudu uvažavanjem žalbe tuženika u dijelu pod točkom I. i IV. Izreke valjalo ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje (članak 369. stavak 1. ZPP-a).

13. S tim u svezi, valjalo je ukinuti i odluku o trošku o kojem će prvostupanjski sud u smislu odredbe čl. 164. st. 4. ZPP odlučiti u odluci kojom završava postupak pred tim sudom.

14. U ponovnom postupku sud će otkloniti bitne povrede postupka na koju mu je ovim rješenjem ukazano. Sud će imati na umu prije svega predmet spora te će na nedvojben način raspraviti i utvrditi prijeporne činjenice u skladu s dokaznim prijedlozima stranaka, imajući u vidu i ostale žalbene navode tuženika te će u novoj odluci dati jasne razloge, a izvedene dokaze ocijeniti na način određen člankom 8. ZPP-a i potom donijeti novu zakonitu odluku.

15. Odluka pod točkom II. izreke rješenja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 19. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Tihana Marija Miladin