Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž R-108/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej te člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužiteljice MI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Vinko Ljubičić i Željko Vrdoljak, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ljubičić-Vrdoljak & Partneri u Splitu, protiv tuženika Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Split, Vukovarska ulica 46, OIB: 54948902275, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-418/2020-42 od 31. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-418/2020-42 od 31. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je odbijen tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici iznos od 2.000,00 eura, sve sa zakonskom zateznom kamatom u skladu sa čl. 29. st.2. ZOO-a, počevši od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

2. Dužan je tuženik omogućiti tužiteljici obavljanje poslova utvrđenih ugovorom o radu od dana 16. siječnja 2017. godine [broj], [broj] od 16.01.2017.godine.

3. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak sve sa zakonskom zateznom kamatom u skladu sa čl. 29. st. 2. ZOO -a, počevši od dana presuđenja pa do isplate."

2. Protiv navedene presude žali se tužiteljica zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), te predlaže preinačiti pobijanu presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti ili istu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalbe je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete koju tužiteljica potražuje tvrdeći da su joj povrijeđeni čast, dostojanstvo i ugled iz razloga jer joj tuženik onemogućava obavljanje poslova radnog mjesta u smislu odredbi Ugovora o radu od 16. siječnja 2017. te zbog toga što je poslodavac jedino nju iz njezinog Odjela ostavio raditi u staroj prostoriji, dok su ostali djelatnici Odjela preseljeni u drugi, novouređeni prostor.

6. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati, izreka presude je razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se poziva tužiteljica. Također nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. Neosnovani su žalbeni navodi da su počinjene relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi s čl. 7. i 8. ZPP-a te čl. 338. st. 4. ZPP-a jer obrazloženje presude sadrži što je potrebno u skladu s odredbama čl. 7., čl. 8. i čl. 388. st. 4. ZPP-a.

8. U tijeku prvostupanjskog postupka je sud utvrdio sljedeće:

- da je na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od dana 16. siječnja 2017. tužiteljica raspoređena na poslove stručnog suradnika na Odjelu za kontrolu sterilnosti i sterilizacije u Službi za zdravstvenu ekologiju, s time da je ugovoreno da će tužiteljica obavljati poslove utvrđene u čl. 20. Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta u poslovnim prostorijama tuženika, prema potrebi u drugim službama, cjelinama i odsjecima, odnosno izvan sjedišta poslodavca po pisanom nalogu ravnatelja u slučaju neophodne potrebe organizacije rada u izvanrednim okolnostima; da je također utvrđeno da je tužiteljica dužna obavljati i druge poslove koje nisu obuhvaćeni poslovima njenog radnog mjesta bez promjene u visini plaće, odnosno drugim službama, odjelima i odsjecima i izvan sjedišta poslodavca i to pisanom nalogu ravnatelja tuženika,

- da je u Pravilniku o unutarnjoj sistematizaciji tuženika propisano kako stručni suradnik (tužiteljica) izvršava poslove i zadatke u laboratoriju, provodi kontrolu naručitelja pretraga u smislu poštivanja ugovorenih obveza, provodi mikrobiološku kontrolu efikasnosti sterilizacije; sudjeluje u izradi dokumentacije za akreditaciju, priprema i unosi podatke u računalo, te obavlja i ostale poslove po nalogu voditelja odjela, službe i ravnatelja,

- da iz iskaza svjedoka FI, ravnateljice tuženika od 2018., proizlazi kako je tužiteljica radila kao stručni suradnik (diplomirani sanitarni inženjer) na Odjelu za kontrolu sterilnosti i sterilizacije u Službi za zdravstvenu ekologiju, koji Odjel je bio smješten u skučenom podrumskom prostoru, a potom da su bili izmješteni u novi prostor u zgradi Zdravstvene škole koji također površinom nije dostatan za toliki broj zaposlenika; da je nakon preseljenja tužiteljica ostala u prvotnom prostoru iz razloga jer se koristi računalom te ne radi u laboratoriju; da u istom prostoru radi i inženjer M, kao i cca 6-7 radnika u laboratoriju za analizu mora; da radni prostor tužiteljice zadovoljava uvjete vezane za svjetlo, prozračnost, ali da je planirano i te prostore kroz energetsku obnovu rekonstruirati; da je ravnateljica istaknula kako tužiteljica izvršava poslove vezane za ugovore, da kontaktira s klijentima, koji poslovi da su adekvatni za sanitarnog inženjera, da je tužiteljica verzirana u izvršavanju tih poslova (kontaktira klijente, prati izvršavanja sklopljenih ugovora, prosljeđuje ugovore u zajedničke službe), tj. da se radi o većem broju administrativnih radnih zadataka, u tom obimu dostatan za dnevno i tjedno radno vrijeme; da na Odjelu za epidemiologiju da iste poslove obavlja također sanitarni inženjer F, a na Odjelu za opću ekologiju takve poslove da obavlja dr. Ć; da na svim odjelima poslove i radne zadatke raspoređuju voditelji odjela ili službi, u konkretnom slučaju dr. ĆI, a svjedokinja je, kao ravnateljica, ovlaštenja vezana za raspodjelu poslova i organizaciju rada spustila na odgovorne voditelje odjele; da se svjedokinji u više navrata obraćala tužiteljica s primjedbama vezanim za prostor u kojem radi i primjedbama na raspored drugih zaposlenika polemizirajući koji zaposlenik izvršava koje zadatke ; da je tužiteljica imala primjedbi i na odnos radnih kolega prema njoj, a i druge kolege su imali primjedbi na odnos tužiteljice prema njima, da je ravnateljica na kolegiju voditeljima službi i odjela (uvijek se žale na manjak radne snage) predložila da se na neki od njihovih odjela rasporedi tužiteljica, ali niti jedan šef odjela i službe da nije želio da se tužiteljica premjesti na rad u njegovu ustrojbenu jedinicu,

- da je svjedokinja MIL, voditeljica Službe za zdravstvenu ekologiju, iskazala da je tužiteljica raspoređena u Odjel za kontrolu sterilnosti i sterilizaciju na poslovima diplomiranog sanitarnog inženjera; da joj je svjedokinja osobno nadređena preko voditeljice dr. ĆI; da su administrativni poslovi koje je tužiteljica izvršavala sukladni njenoj stručnoj spremi i opisu poslova njenog radnog mjesta, te da jedino tužiteljica na tom Odjelu zadužena za ove odgovorne i zahtjevne poslove; da je redovito kontaktiranje s klijentima, kontrola izvršavanja ugovora, komunikacija s upravom odgovoran posao te da je obimom dostatan za trajanje radnog dana tužiteljice; da tužiteljica nije degradirana vezano za poslove koji su joj povjereni, jer da je Pravilnikom i sistematizacijom kod tuženika propisano kako je svaki radnik dužan izvršavati po nalogu nadređenog, tužiteljica po nalogu dr. ĆI, a dr. ĆI po nalogu svjedokinje; da je tužiteljičina šefica dr. ĆI izdala protokol aktivnosti za svoje radnike, prema kojima tužiteljica nije raspoređena na poslove analitike jer šefica ĆI nema povjerenja u tužiteljicu; da svaki voditelj, tako i dr. ĆI, odgovara za organizaciju unutar svog odjela te da je ona suglasna s protokolom i odlukom dr. ĆI; da prostor u kojem tužiteljica radi nakon što su kolegice premještene je isti kao i drugi prostori na tom mjestu u kojem rad i još sedam djelatnika drugih laboratorija kao i inženjer M, a radi se o prostorima koji čekaju energetsku obnovu,

- da je svjedokinja ĆI (list 188-190 spisa), voditeljica Odjela za kontrolu sterilnosti i sterilizacije u Službi za zdravstvenu ekologiju, iskazala je da je tužiteljica radila kao laborant (zaprimanje uzoraka, bojanje preparata, uređivanje laboratorija, pisanje nalaza); da nakon što je stekla višu stručnu spremu je radila kao stručni suradnik, obavljajući i administrativne poslove vezane za ugovore između tuženika i njegovih klijenata; da je prilikom prelaska u novi laboratorij tijekom 2019. da su se premjestile kolegice na poslovima vezanim za rad u laboratoriju, dok se tužiteljica nije premjestila iz razloga skučenosti novoga laboratorija kao i iz razloga jer tužiteljica svoje administrativne zadatke nije obavljala u laboratoriju nego uz računalo u prijašnjem prostoru; da smatra kako tužiteljica nije degradirana ostankom u tom prostoru, s obzirom da u istom prostoru rade zaposlenici drugog laboratorija, da nije degradirana i iz razloga jer radi sa strankama koje niti ne smiju pristupati u laboratorij; da poslove za koje je zadužena tužiteljica nitko na odjelu nije mogao obavljati ; da takve administrativne poslove na Odjelu ekologije obavlja dr. Ć; da svjedokinja ima saznanja kako ju je tužiteljica prijavljivala radi mobinga, a da se svjedokinja po pritužbama redovito očitovala; da je svjedokinja kao voditeljica osobno zatražila da se tužiteljici onemogući pristup nalazima cijelog odjela, smatrajući nalaze izn imno značajnim, s obzirom da je tužiteljica jedne prilike samoinicijativno vršila izmjene na nalazima; da tužiteljica ponekad iznimno kvalitetno izvršava poslove, a ponekad da je obuzeta vlastitim problemima pa je zbog toga svjedokinja izgubila povjerenje u tužiteljicu te ju je zadužila samo za administrativne poslove,

- da je svjedokinja JI (list 185-186 spisa) u bitnome iskazala da je od 2018. radila s tužiteljicom na istom odjelu, da je tužiteljica radila na radnom mjestu sanitarnog inženjera s VSS stručnom spremom, s time da je po nalogu voditeljice dr. ĆI tužiteljica uglavnom izvršavala administrativne poslove vezane za ugovore između tuženika i korisnika usluga; da kada je došlo do preseljenja Odjela u novi laboratorij, tužiteljica je i dalje ostala u starom prostoru (kojeg je tužiteljica smatrala neuvjetnim) u kojem je nastavila i dalje obavljati samo administrativne poslove, u kojem radi zajedno s inženjerom M. dok su u novi laboratoriji (vrlo skučen) prešle raditi dr. ĆI, DI i svjedokinja, koje su izvršavale laboratorijske poslove; da je svjedokinja iskazala kako smatra da je tužiteljica degradirana jer je raspoređena isključivo na administrativnim poslovima u starom prostoru, s obzirom da je izvršavala samo manji dio poslova za koje je bila osposobljena ; da bi tužiteljica s obzirom na količinu administrativnih poslova mogla izvršavati i poslove u laboratoriju, ali da u novom laboratoriju doista nema mjesta za četiri izvršitelja; da je iskazala kako ima saznanja da je tužiteljica osim primjedbi vezanih za ostanak u starom prostoru, za izvršavanje samo administrativnih poslova negodovala i jer joj je informatička služba po nalogu dr. ĆI onemogućila pristup kompjuterskom programu , ali da tužiteljici program vezan za rad laboratorija i nije potreban za izvršavanje administra tivnih poslova,

- da je svjedokinja RI (list 164-165 spisa) iskazala da je zadužena za poslove "upravljanja kvalitetom rada kod tuženika" , da je tijekom 2021. sukladno svojim obvezama dobila zadatak da tužiteljicu interno educira o važnosti komunikacije unutar radnog tima tj. o načelima dobre laboratorijske prakse kao važan segment rada ; da je do navedenog došlo iz razloga jer je postojao problem tj. konflikt u komunikaciji unutar laboratorija i Odjela na kojem je radila tužiteljica; da je intenzitet konflikta bio povećan u odnosu na druga neslaganja te da nikada od ravnateljice nije dobila zadatak obaviti individualnu edukaciju vezano za rad nekog drugog radnika; da je u postupku utvrđeno kako je tužiteljica postupala na neprimjeren način tj. da je neovlašteno ispravljala nalaze koji idu korisnicima izvan tuženika, što su mogli učiniti isključivo ovlaštene osobe; da je tužiteljica isticala kako se nekolegijalno i nekorektno odnosi prema njoj voditeljica ĆI te da je zbog voditeljice ĆI smještena u neadekvatan podrumski prostor i da joj je uskraćen pristup kompjuterskom programu koji imaju svi zaposlenici odjela te je svjedokinja iskazala da je dobila pritužbe drugih kolega vezanih za tužiteljičinu lošu komunikaciju koja ih dovodi do sukoba ,

- da je svjedokinja PI (list 180-181 spisa) iskazala da je tužiteljica obavljala poslove stručnog suradnika na Odsjeku za kontrolu sterilnosti, da je radila sama u uredu izvršavajući manje zahtjevne administrativne poslove; da je tužiteljica poslove izvršavala po nalogu šefice ĆI; da svi radnici tuženika uobičajeno izvršavaju poslove sukladno sklopljenim ugovorima o radu i po nalogu nadređenih; da se tužiteljica žalila svjedokinji zbog manjeg obima poslova koje izvršava u odnosu na druge kolegice i u odnosu na njenu stručnu spremu, ali da se žalila i šefica ĆI na tužiteljicu, baš zamolivši svjedokinju da posreduje u komunikaciji između šefice ĆI i tužiteljice; da je podrumski prostor u kojem je radila tužiteljica bio isti kao i prostor u kojem rade kolege sa Odsjeka za mikrobiologiju voda; da novi laboratorij u drugoj zgradi u kojoj su se premjestile tužiteljičine kolegice je također bio neadekvatan jer da su se tri kolegice tamo zbile; da joj nije poznato da je tužiteljica ostala dislocirana u odnosu na njene kolegice zbog loših međusobnih odnosa,

- da je svjedokinja CI (list 183-184 spisa) iskazala da je zbog konflikta s tužiteljicom tijekom 2012. s istom ostala u distanciranom odnosu, pa da nema nikakvih saznanja o poslovima koje je tužiteljica izvršavala kao ni poslovima koji bi bili tužiteljici uskraćeni te da je uobičajeno za radnike tuženika da osim poslova utvrđenih njihovim ugovorima o radu, po potrebi i nalogu obavljaju druge poslove,

- da je tužiteljica u svom iskazu navela da je sama ostala u vlažnom suterenskom prostoru, iz kojeg su u novi laboratoriji u Zdravstvenoj školi izmještene njene kolegice, da u podrumskom prostoru radi inženjer M kao i kolege u laboratoriju za vode; da su poslovi koje izvršava iznimno nezahtjevni, u rangu ispisivanja uplatnice tj. tipskih obrazaca; da vrlo rijetko, isključivo po nalogu dr. ĆI, kontaktira stranke, a tužiteljica smatra da to nije potrebno tj. da ih inkomodira; da poslovi koje joj je povjerila dr. ĆI iziskuju cca pet minuta dnevno za jednu stranku; da na dnevnoj, mjesečnoj, godišnjoj razini ne radi ništa iako od tuženika svakog mjeseca prima plaću cca 2.000,00 eura; da su svi problemi počeli dolaskom djelatnica DI i JI na Odjel, neposredno prije preseljenja u novi laboratorij u zgradu Zdravstvenoj školi, a da je do tada obavljala poslove analitike i administrativne poslove te su joj bili ispunjeni radni dani; da je od dr. ĆI tražila da joj ponovno vrate poslove analitike čemu nije udovoljeno; da nikada nije odbila izvršiti niti jedan radni zadatak, pa tako ni tijekom covid pandemija ; da poslove uobičajeno raspoređuje dr. ĆI, ponekad dr. MIL od koje također tražila da je se ponovno vrati na poslove analitike; da kada je imala pristup radu laboratorija tj. segmentu analitike i kada su se kolegice premjestile u novi laboratorij, ona je i tada povremeno potpisivala analitička izvješća, ali se znalo dogoditi kada bi utvrdila pogrešku u nalazu, da bi pogrešku ispravila u svome kompjuteru, ne znajući da je laboratorij već izdao nalaz s pogreškom, te joj je zbog navedenog dr. ĆI onemogućila rad sa nalazima, smatrajući da falsificira rezultate nalaze, dok ih je ona samo ispravljala; da ona nema pristup ni centralnoj bazi podataka te navedeno tužiteljica smatra maltretiranjem, dok onemogućavanje rada na dnevnoj razini (bez obzira što je zahtijevala da je se dodatno angažira) da doživljava kao mobing, zlostavljanje i ponižavanje jer da izvršava puno manje radnih zadataka nego za što je intelektualno i iskustveno osposobljena; da se tako ne odnose ni prema kojem drugom zaposleniku, samo prema njoj kojoj je dodatno onemogućen i fizički pristup laboratoriju, a osobi ovlaštenoj za zaštitu dostojanstva dr. J da se nije obra tila,

- da je sudski vještak dr. Nikola Sikirica, spec. psihijatar, u svom nalazu i mišljenju naveo kako se postupanje tuženika, opisano u tužbi i iskazu tužiteljice, u periodu od 2018. do 2020. na tužiteljicu moglo odraziti na način da je došlo do promjene u njenom psihičkom stanju u vidu neugodnih emocionalnih reakcija kao što su periodi sniženog raspoloženja, općeg osjećaja nezadovoljstva, tjeskobe i eventualnog straha od daljnjih postupanja poslodavca te da je u zdravstvenom kartonu tužiteljice da su u nekoliko navrata navedene izjave tužiteljice o uznemiravanju i diskriminiranju na radnom mjestu; da je vještak zaključio da ukoliko sudski postupak dokaže osnovanost navoda tužiteljice, u tom slučaju da se opisano na tužiteljicu moglo odraziti.

9. Ovdje treba još dodati da je svjedokinja CI, a ročištu održanom dana 12. ožujka 2024. (list 180-181 spisa) također iskazala da radi u laboratoriju u podrumu zgrade, zajedno s još pet kolega, a koji je u neposrednoj blizini prostorije u kojoj tužiteljica radi; da je u tom podrumskom prostoru u više navrata poplavila kuhinjica koja se nalazi u dijelu njihovog laboratorija (službi za pripremu hranjivih podloga); da su plavljanja bila česta jer su bili potrebni značajni građevinski radovi za sanaciju, a sanacija je učinjena tek prije cca 20 dana.

Također treba reći da je sudskih vještak dr. Nikola Sikirica (list 237 spisa) u svom mišljenju naveo da je u situaciji da se u sudskom postupku dokažu navodi iz tužbe svakako moglo doći kod tužiteljice do promjena u njenom psihičkom stanju u vidu neugodnih emocionalnih reakcija kao što su periodi sniženog raspoloženja, općeg sadržaja nezadovoljstva, tjeskobe i eventualnog straha od daljnjih postupanja poslodavca.

10. Polazeći od naprijed opisanih utvrđenja, sud prvog stupnja je zaključio sljedeće:

- da je nakon izmještanja laboratorija Odjela za kontrolu sterilnosti i sterilizacije Službe za zdravstvenu ekologiju, jedino tužiteljica ostala u dotadašnjem suterenskom prostoru, koji zahtjeva rekonstrukciju te će biti obuhvaćen energetskom obnovom, kao i drugi dijelovi zgrade koji su radovi u tijeku, ali u istom takvom prostoru koji zadovoljava uvjete (svjetlost, prozračnost) rade i inženjer M kao i 6 -7 zaposlenika laboratorija mikrobiologije voda, tako da ostanak u tom prostoru, prema mišljenju prvostupanjskog suda ne bi imao obilježja mobinga prema tužiteljica, budući da u istom prostoru rade i drugi zaposlenici tuženika,

- da poslovi za koje je, sukladno svome ovlaštenju, tužiteljicu zadužila voditeljica službe dr. ĆI su poslovi koji odgovaraju radnom mjestu stručnog suradnika prema odredbama Pravilnika o unutarnjoj sistematizaciji kod tuženika, što su u svojim suglasnim iskazima navele tužiteljici nadređeni dr. MIL, dr. ĆI i ravnateljica FI te je ravnateljica FI iskazala da je suglasna s protokolom dr. ĆI, što je potvrdila i dr. ŽI (nadređena dr. ĆI),

- da pristup kompjuterskom programu vezano za analitiku tj. rad s nalazima, nije bio potreban za poslove koje je izvršavala tužiteljica, a što proizlazi iz suglasnih iskazala dr. ŽI, dr. JI i dr. FI, a poslovi za koje je zadužena tužiteljica povezani su za rad na računalu, radi se o administrativnim poslovima, ponovno sukladno opisu radnoga mjesta, prema Pravilniku u unutarnjoj sistematizaciji, tako da prvostupanjski sud ni u navedenom ne nalazi elemenata mobinga prema tužiteljici, ponovno ističući kako su svi radnici tuženika dužni uz poslove predviđene ugovorom o radu izvršavati i poslove po nalogu nadređenih,

- da vezano za navode tužiteljice (koji nisu navedeni u tužbi, već ih tužiteljica ističe tijekom postupka), a odnose se na šikanozno postupanje, isključivanje iz kompjuterskog programa laboratorija, sužena komunikacija kolegama, ne obraćanja od strane voditeljice dr. ĆI tj. posrednog obraćanja o čemu je svjedočila svjedokinja PI, sud prvog stupnja ocjenjuje da tužiteljica osim paušalnih navoda iste nije dokazala. Upravo suprotno navodima tužiteljice, iz iskaza svih saslušanih svjedoka i ravnateljice, proizlazi da je i tužiteljica svojom osobnošću doprinijela nastanku manjkavih kolegijalnih odnosa ponekada i nastanku konfliktnih situacija o čemu je svjedočila svjedokinja prof. RI te prvostupanjski sud ocjenjuje kako naprijed navedeno proizlazi i iz uvjerljivog iskaza ravnateljice u kojem navodi kako je iz kolegijalnih razloga, s ciljem poboljšanja međuljudskih odnosa u laboratorija na Kolegiju voditeljima drugih ustrojbenih jedinica predložila prelazak tužiteljice, što su isti odbili prihvatiti, što dodatno potvrđuje problem tužiteljičine osobnosti u radnom okruženju.

11. Opisana utvrđenja, zaključke i ocjene prvostupanjskog suda, tužiteljica nije uspjela dovesti u sumnju svojim žalbenim navodima.

12. Odredba čl. 7. st. 5. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22 – dalje: ZR) propisuje da je poslodavac dužan zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s ovim Zakonom i posebnim zakonima.

13. Sukladno odredbi čl. 3. st. 3. Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", br. 85/08 i 112/12 – dalje: ZSD) uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz čl. 1. st. 1. toga Zakona, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koja uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

14. Pravna osnova tužbenog zahtjeva u konkretnom slučaju je uznemiravanje na radnom mjestu, koje je u pravnoj teoriji i javnosti poznato pod nazivom mobing, a isto ne mora biti uzrokovano niti jednim od temelja predviđenih u ZSD-a - ono može biti posljedica individualnih ili grupnih obrazaca ponašanja kojima se sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu s ciljem ugrožavanja njezinog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, koje često dovodi do uklanjanja s njegova područja djelovanja, kao i dugotrajni ciljani psihoteror na radnom mjestu što ga radnici provode prema svojim kolegama. Mobingom se ugrožava dostojanstvo osobe u sferi komuniciranja, održavanja socijalnih odnosa i kvalitete profesionalnog statusa, a radnik koji je izložen mobingu može ostvarivati sudsku zaštitu temeljem onih odredbi Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 126/21, 114/22 i 156/22 - dalje: ZOO) kojima su propisana pravila o odgovornosti za štetu.

15. Da bi uznemiravanje imalo karakteristike mobinga mora biti učestalo i trajati duže vrijeme (najmanje šest mjeseci) te biti poduzeto s ciljem ugrožavanja ugleda, časti i ljudskog dostojanstva određene osobe.

16. U konkretnom slučaju, i prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, ostanak tužiteljice u podrumskim prostorijama tuženika u kojima je ranije bio smještena cijeli Odjel za kontrolu sterilnosti i sterilizacije u Službi za zdravstvenu ekologiju u kojem je tužiteljica zaposlena te nemogućnost pristupa računalnom programu laboratorija , tuženik nije poduzeo s ciljem ugrožavanja ugleda, časti i ljudskog dostojanstva tužiteljice, već s ciljem da omogući uredno i kvalitetno funkcioniranje Odjela i poslova u laboratoriju te dobre i nekonfliktne međuljudske odnose, a koje je tužiteljica očito narušavala svojim ponašanjem, a što proizlazi iz iskaza svih svjedoka koji imaju neposrednih saznanja o odnosima unutar Odjela. Pored toga, u podrumskim prostorijama na koje se pritužuje tužiteljica, radi i svjedokinja CI, zajedno s još petero svojih kolega.

17. Iz iskaza svjedokinje RI jasno proizlazi da je 2021. godine dobila zadatak da tužiteljicu interno educira o važnosti komunikacije unutar time, o timskom radu i načelima dobre laboratorijske prakse kao važnom segmentu laboratorija, a do čega je došlo jer je postojao problem u komunikaciji unutar Odjela u kojem radi tužiteljica, a nikada ranije svjedokinja nije dobila nalog od ravnateljice da i s nekim drugim zaposlenikom obavi edukaciju vezanu za komunikaciju u timu.

18. Dakle, mjere organizacije koju je poduzela voditeljica Odjela ĆI kada je odlučila da tužiteljica ostane u prostorijama koje su ranije koristili svi djelatnici Odjela te da obavlja administrativne poslove i nema pristup računalnom programu za laboratorij, nisu poduzete u cilju šikaniranja i omalovažavanja tužiteljice, kao što to tužiteljica smatra, već u cilju stvaranja nekonfliktnih i funkcionalnih odnosa među kolegama koji rade u istom Odjelu. Naime, svjedokinje ĆI i JI su iskazale da u novouređenom laboratoriju, u kojem one rade zajedno s DI, nema prostornih kapaciteta za četiri zaposlenika jer je dosta skučeno. Stoga odluka tuženika da tužiteljica (koja ne radi u laboratoriju te je prije preseljenja svjedokinja dr. ĆI i JI u nove prostorije dolazila u verbalne sukobe s drugim zaposlenicama Odjela za kontrolu sterilnosti i sterilizacije te zaposlenicima drugih Odjela koji su bili smješteni u podrumskim prostorijama /CI/) ostane raditi u prostorijama koje je ranije koristio cijeli Odjel za kontrolu sterilnosti i sterilizacije, i prema ocjeni ovog suda drugog stupnja nije donesena u cilju šikanoznog postupanja prema tužiteljici, već stvaranju pozitivnog i nekonfliktnog radnog okruženja u novouređenom laboratoriju. Niti odluka da tužiteljica nema pristup računalnom programu za laboratorij nije donesena kao rezultat mobinga, već iz razloga što je tužiteljica neovlašteno ispravljala podatke o nalazima (iskaz dr. ĆI i tužiteljice).

19. S obzirom da na strani tuženika nije bilo protupravnog postupanja, nije ispunjena pretpostavka za naknadu štete koju potražuje tužiteljica zbog čega je prvostupanjski sud pravilno odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

20. Slijedom navedenoga i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a je odlučeno kao u točki I. izreke.

21. Budući da tužiteljica nije uspjela u žalbenom postupku, valjalo je u skladu s odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 166. st. 1. ZPP-a odbiti njezin zahtjev za naknadu troška sastava žalbe (točka II. Izreke).

U Zagrebu 19. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Slavica Garac