Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj:Kž-517/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Pleše kao predsjednika vijeća, te Lidije Vidjak i Jasne Smiljanić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog DU, zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 5. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23, 36/24, 72/25 i 136/25 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući povodom žalbe okrivljenika podnesene protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima broj: K-193/2022 od 5. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2026., u prisutnosti zz braniteljice okrivljenika Kristine Kalaus, odvjetnice iz Zagreba, u zamjenu za odvjetnicu Irenu Kršul
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okrivljenog DU kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom, proglašen je krivim okrivljeni DU zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1., 2. i 5. KZ/11, činjenično opisano izrekom presude, pa je na temelju odredbe članka 227. stavak 5. KZ/11 u svezi članka 44. stavak 1. i 2., članka 41. i članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci, na temelju odredbe članka 56. KZ/11, okrivljeniku je izrečena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko u roku 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.
1.1. Temeljem odredbe članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2., točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 , 88/22, 36/24, 72/25 i 13/26 u daljnjem tekstu: ZKP), okrivljenik je dužan platiti sudu na ime troškova prometnog vještaka Antona Marina iznos 351,18 eura, na ime troškova medicinskog vještačenja po dr. ŠU iznos 214,58 eura, na ime izrade fotoelaborata i skice mjesta događaja iznos 70,90 eura, na ime dopune vještačenja po vještaku Draženu Jeđudu iznos 670,00 eura, te na ime paušala iznos 331,81 eura, sve u roku 15 dana od dana pravomoćnosti presude.
2. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljenik putem braniteljice Irene Kršul, odvjetnice iz Vukovara, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i zbog odluke o kazni. U žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje podredno, da se preinači na način da se okrivljenika oslobodi optužbe. Ujedno je braniteljica okrivljenika zatražila da ju se obavijesti o sjednici vijeća drugostupanjskog suda kojoj sjednici je pristupila Kristina Kalaus, odvjetnica iz Zagreba, u zamjeni za Irenu Kršul, odvjetnicu iz Vukovara, koja je u cijelosti ostala kod navoda iz žalbe.
3. U odgovoru na žalbu okrivljenika Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima predložilo je da se žalba okrivljenika odbije kao neosnovana, te da se potvrdi prvostupanjska presuda.
4. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP-a dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Nije u pravu okrivljenik kada se žali zbog bitne povrede odredba kaznenog postupka.
6.1. U žalbi se ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 2. i 11. ZKP-a jer da je izreka presude nerazumljiva i proturječna sama sebi, te da pri donošenju presude nisu pravilno primijenjene odredbe ZKP-a.
6.2. Naime, nije u pravu okrivljenik niti kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredba kaznenog postupka iz stavka 468. stavak 1. točka 11. ZKP -a jer da je izreka presude nerazumljiva i proturječna sama sebi. Naime, okrivljenik ne navodi u čemu bi se sastojala nerazumljivost i proturječnost izreke pa je ovaj sud ispitao pobijanu presudu u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP-a te nije utvrdio da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od povreda odredaba kaznenog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti. Nadalje, okrivljenik ističe da u obrazloženju pobijane presude nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, čime navodi i daljnju bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP-a. Ističe da je u potpunosti izostala decidirana ocjena dokaza tako da obrazloženje presude ustvari predstavlja samo izlaganje procesnog materijala iz kojeg se ne može razabrati koje činjenice i iz kojih razloga sud uzima kao dokazane, te da je sud propustio izložiti nesporne činjenice i izložiti koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim ne dajući pri tome ocjenu vjerodostojnosti proturječnih iskaza i dokaza. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenika prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer je prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude iznio razloge o svim odlučnim činjenicama dajući pri tome ocjenu svih izvedenih dokaza. Naime, prvostupanjski sud je u pobijanoj presudi reproducirao obranu okrivljenika te iskaze ispitanih svjedoka kao i nalaz i mišljenje prometnog vještaka i sudskomedicinskog vještaka nakon čega je naveo koje činjenice smatra spornim, a koje činjenice su nesporno utvrđene u ovom postupku nakon čega je dao i ocjenu svih izvedenih dokaza navodeći da iskaze svjedoka cijeni objektivnim i nepristranim, a nalaze vještaka stručnim i objektivnim i koji ničim nisu dovedeni u pitanje.
6.3. Stoga, nije počinjena daljnja bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP-a.
6.4. Nadalje, nije u pravu niti okrivljenik kada ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 2. ZKP-a.
6.5. Ističe da je postupak proveden pred sucem koji je već ranije donio odluku u ovoj pravnoj stvari i to presudu poslovni broj: K-162/2018 od 5. lipnja 2018., a zahtjev za izuzećem tog suca koji je obrana okrivljenika podnijela je odbijen kao neosnovan, te je suprotno uputi drugostupanjskog suda postupak vođen pred sucem koji je već ranije donio odluku u ovoj pravnoj stvari.
6.6. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenika ističe se da je rješenjem ovoga suda broj Kž-444/2022 od 10. svibnja 2022. ukinuta presuda Općinskog suda u Vinkovcima broj K-155/20 od 18. siječnja 2022. i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca, te je stoga pobijanu presudu donio drugi sudac pojedinac, a sve sukladno uputi u rješenju Županijskog suda u Zagrebu broj: Kž - 444/2022 od 10. svibnja 2022.
6.7. Dakle, pobijanu presudu nije donio sudac koji nije trebao suditi u tom predmetu zbog čega nije na raspravi sudjelovao sudac koji se morao izuzeti.
6.8. Stoga, nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 2. ZKP-a.
7. Nadalje, nije u pravu niti okrivljenik kada se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
7.1. Naime, prvostupanjski sud je činjenično stanje u ovom postupku pravilno i potpuno utvrdio u odnosu na sve odlučne činjenice kada je utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo iz članka 227. stavak 1., 2. i 5. KZ/11 na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci pobijane presude. Takovo činjenično stanje prvostupanjski sud je utvrdio sa potpunom sigurnošću na temelju savjesne ocjene i analize svih izvedenih dokaza.
7.2. Ispravno prvostupanjski sud ne prihvaća obranu okrivljenika u kojoj poriče učin kaznenog djela koje mu se stavlja na teret navodeći da nije propustio obratiti pozornost na pješakinju UU, a koja je stupila na kolnik u trenutku kada je on upravljao svojim osobnim vozilom desnom prometnom trakom iz smjera Otoka u smjeru Komletinaca pri brzini od oko 40 km/h uslijed čega je vozilom naletio na pješakinju UU koja je zadobila osobito teške tjelesne ozljede, odnosno da nije prekršio odredbu članka 38. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Naime, iako okrivljenik navodi da je primijetio oštećenicu kada je stupila na kolnik, nakon čega je počeo stajati i izbjegavati istu, računajući da će se oštećenica zaustaviti, to ona nije učinila, pa navodi da je do naleta na pješakinju došlo jer nije mogao skrenuti i ući u suprotni trak jer mu je u susret dolazio kamion, a da je cesta bila ravna, ali da je bilo čempresa tamo gdje se nalazila oštećenica, međutim da je ipak oštećenicu primijetio.
7.3. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je okrivljenik imao zakašnjelu reakciju jer je počeo reagirati i poduzeo kočenje od 1,7 sec nakon što je oštećenica stupila na kolnik, a što je u konačnici okrivljenik potvrdio i u svojoj obrani navodeći da je kod njega bila usporena reakcija kočenja tako da nije uspio zakočiti. Nadalje, iz zapisnika o očevidu i fotoelaboratu, kao i iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je kolnik bio izuzetno dobar, da je dan bio sunčan i da nije bilo nikakvih prepreka koje bi spriječile okrivljenika u tome da ne opazi oštećenicu. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je okrivljenik pravovremeno reagirao u trenutku kada je pješakinja stupila na kolnik, imao je tehničke mogućnosti poduzeti radnju kočenja i zaustaviti vozilo. Nadalje, iz iskaza ispitanih svjedoka BU i AU proizlazi da okrivljenik prije naleta na oštećenicu nije kočio niti upozoravao oštećenicu, odnosno da nije trubio, pa stoga ispravno prvostupanjski sud ne prihvaća obranu okrivljenika da je oštećenici trubio te je stoga njegova obrana u tom dijelu i usmjerena na izbjegavanje kaznene odgovornosti.
7.4. Dakle, obzirom da i sam okrivljenik navodi da je primijetio oštećenicu kada je stupila na kolnik, ali da je očekivao da će se zaustaviti, da ju je prethodno upozoravao, ispravno prvostupanjski sud zaključuje da okrivljenik nije reagirao na vrijeme jer nije obratio dovoljno pažnje na oštećenu UU koja je starija osoba koja je prelazila kolnik čime je nesporno prekršio odredbu članka 38. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno dopustio obratiti pozornost na pješakinju koja je stupila na kolnik uslijed čega je s prednjim dijelom svog osobnog automobila "naletio" na pješakinju UU koja je prelazila kolnik sa njegove desne strane na lijevu, koja je uslijed udara i nabacivanja na poklopac motora i vjetrobransko staklo osobnog automobila zadobila višestruke osobito teške tjelesne ozljede zbog čega ga je ispravno prvostupanjski sud proglasio krivim zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1., 2. i 5. KZ/11, te je za svoja utvrđenja u pobijanoj presudi u cijelosti iznio valjane i logične razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
7.5. Zbog navedenog nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te u svezi s tim i zbog povrede kaznenog zakona.
8. Nadalje, nije u pravu niti okrivljenik kada se žali zbog odluke o kazni.
8.1. Prilikom izbora vrste i mjere kazne prvostupanjski sud je okrivljeniku cijenio sve one okolnosti koje su od utjecaja da kazna po vrsti i mjeri bude teža ili lakša za okrivljenika, pa mu je kao olakotno cijenio da do sada nije dolazio u sukob sa zakonom, kao i doprinos same oštećenice nastanku ove prometne nezgode, dok otegotne okolnosti prvostupanjski sud okrivljeniku nije utvrdio. Stoga, obzirom da je ispravno prvostupanjski sud okrivljeniku cijenio utvrđene olakotne okolnosti, a u izostanku otegotnih okolnosti, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da je ispravno prvostupanjski sud okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju 10 mjeseci, potom mu izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko u roku 2 godine ne počini novo kazneno djelo. Naime, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, na način da će se takvom osudom izraziti osuda zbog počinjenog kaznenog djela, te utjecati na okrivljenika i sve ostale da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja.
9. Ispitana je pobijana presuda u smislu odredbe članka 476. stavak 1. ZKP -a te kako nisu nađene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, odlučeno je kao u izreci, na temelju odredbe članka 482. ZKP-a.
U Zagrebu 19. svibnja 2026.
PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Siniša Pleše